Reisman tema i na predstavljanju kandidata za pučkog pravobranitelja

30. siječnja 2013.

Dvanaest kandidata za novog pučkog pravobranitelja predstavilo se danas na zajedničkoj sjednici saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.

Većina kandidata zalagala se za decentralizaciju Ureda pučkog pravobranitelja, za jaču aktivnost pučkog pravobranitelja te bolju suradnju s medijima i jačanje svijesti građana o njihovim pravima.

Za pučkog pravobranitelja u ponovljenom natječaju javili su se Marko Lapaine, Lora Vidović, Kristina Gogić, Marta Vidaković Mukić, Silvija Arko Gorski, Dubravka Rudelić, Lana Peto Kujundžić, Ivana Goranić, Renata Žličarić, Boris Kozjak, Domagoj Sivrić i Branka Jusufhodžić Kranjac.

U listopadu 2012. ni jedan od osam kandidata za pučkog pravobranitelja nije dobio potrebnu većinu glasova saborskog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav, jer su SDP-ovi članovi Odbora ocijenlili da nitko od kandidata nije dovoljno prepoznat u javnosti kao zaštitnik i promicatelj ljudskih prava.

Hoće li ovaj put izbor uspjeti?

Nakon trosatne sjednice predsjednik Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav Peđa Grbin novinarima je rekao da su imali priliku vidjeti nekoliko novih, ali i nekoliko kandidata koji su se javili na prošli natječaj. "Čini mi se da ovaj put imamo malo bolju i širu mogućnost izbora", kazao je.

Najavio je da će sutra Odbor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina razmotriti kandidature i dati prethodno mišljenje Odboru za Ustav, koji će nakon toga u vrlo kratkom roku sazvati sjednicu i Saboru predložiti najmanje dva kandidata za izbor pučkog pravobranitelja. Grbin je rekao i da bi se ime novog pučkog pravobranitelja, ako sve bude išlo kako treba, trebalo znati u veljači.

Savjetnica pučkog pravobranitelja Arko Gorski rekla je da će se kao pučka pravobraniteljica zalagati za bolji rad izvršnih tijela vlasti u korist građana te bi se u svom radu nastojala što više približiti građanima. Smatra da su u sadašnjim vremenima ekonomske krize građani izloženi sve većem kršenju svojih prava.

U kojim su pravima građani najugroženiji?

Da su građani danas najviše ugroženi u pitanjima svojih radnih i socijalnih prava, a žene diskriminirane u pristupu radu smatra sutkinja zagrebačkog Županijskog suda Peto Kujundžić. Drži da bi se u Uredu pučkog pravobranitelja trebalo napraviti specijalizirane odjele koji bi se bavili određenim pravima građana.

Aktualna pitanja uvođenja zdravstvenog odgoja u škole i gostovanje američke komunikologinje Judith Reisman nisu mimoišla ni kanidate za pučkog pravobranitelja. Na upit Marijane Petir jesu li prekršena prava roditelja prilikom uvođenja zdravstvenog odgoja, jer im nisu ponuđeni i alternativni programi zdravstvenog odgoja, predstojnica Ureda UNICEF-a u Hrvatskoj Lora Vidović odgovorila je da time uloga i prava roditelja nisu smanjena.

Sutkinja Općinskog suda u Hrvatskoj Kostajnici Žličarić ustvrdila je da su na jučerašnjem predavanju Judith Reisman na Fakultetu političkih znanosti prekršena ljudska prava jer Reisman, i svatko u Hrvatskoj, ima pravo iznijeti svoje mišljenje te je tu pučki pravobranitelj trebao reagirati i zaštititi ustavno pravo.

Na upit Ante Babića jesu li uvođenjem zdravstvenog odgoja u škole prekršena ljudska prava roditelja kao odgajatelja djece, odgovorila je da na to ne može odgovoriti sve dok odgovor na to pitanje ne da pučka pravobraniteljica za djecu te stručnjaci.

Lapaine podnio ustavnu tužbu

U međuvremenu, zbog dosadašnjeg tijeka izbora, Lapaine je, piše tportal, podnio ustavnu tužbu  u kojoj traži privremeni prekid postupka izbora pučkog pravobranitelja te ponavljanje dosadašnjeg dijela postupka izbora kandidata za pučkog pravobranitelja.

Tvrdi, naime, da je kao kandidat za izbor pučkog pravobranitelja trebao pismenim putem dobiti mišljenje Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina prema kojem svi kandidati imaju stručne sposobnosti i moralne kvalitete koje se traže od pučkog pravobranitelja, ali da prednost daje Petö Kujundžić i Paliću. To mišljenje objavljeno je na internetskim stranicama Hrvatskog sabora za što Lapaine smatra da nije u skladu s javnim pozivom i samim time nije valjano jer ne ostavlja mogućnost žalbe. S tim u vezi uputio je i prigovor u listopadu prošle godine na koji još nije dobio odgovor.

Uz to, Lapaine tvrdi da Palić ne udovoljava javnim pozivom traženim uvjetima od minimalno 15 godina radnog iskustva u pravnoj struci, obzirom je određeni veći broj godina radnog staža proveo na radnom mjestu urednika u redakciji lista Informator. Isto tako smatra da Obor za ljudska prava i prava nacionalnih manjina nema ovlasti davati prednost bilo kojem kandidatu, odnosno da nije bilo zakonske niti poslovničke prepreke da svi prijavljeni kandidati koji ispunjavaju zakonom propisane uvjete budu utvrđeni kao kandidati. Lapaine također upozorava da je najprije trebalo valjano završiti natječaj za pučkog pravobranitelja iz rujna prošle godine, a ne ići u novi, tj. aktualni.

'Potpuno je nejasno i protivno odredbama Poslovnika Hrvatskog sabora da Odbor za Ustav, Poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora nije mogao utvrditi prijedlog najmanje dva kandidata za pučkog pravobranitelja na temelju pristiglih prijava iz javnog poziva te ga uputiti Hrvatskom saboru na odlučivanje. Činjenica da Odbor glasovanjem nije uspio, kao svoj prijedlog, izabrati najmanje dva kandidata istovremeno ne znači da se postupak izbora mora ponoviti. Odbor nije ovlašten predlagati ponavljanje postupka izbora', naglašava Lapaine za tportal i traži da se privremeno obustavi sadašnji, ponovljeni postupak izbora pučkog pravobranitelja, a do donošenja odluke o valjanom završetku prošlog natječaja iz rujna.

Podsjetimo, svoje su nezadovljstvo već bile iskazale i organizacije civilnoga društva okupljene u "Platformu 112 – za Hrvatsku vladavine prava" podsjećajući da je prošli odabir kandidata pao upravo na kriteriju javne prepoznatljivosti kandidata kao zaštitnika i promicatelja ljudskih prava jer je taj kriterij nejasan za tumačenje i podložan raznim interpretacijama, a za uvjet da Pučki pravobranitelj mora biti pravnik s najmanje 15 godina iskustva u struci kažu da nije ni potreban, a ni realan.

chevron-right