Otvorenost podataka kao dio transparentnosti očito je i dalje tvrd orah kad je u pitanju vlast, pogotovo kada ne poštuje vlastite propise, a vidljivo je to i na primjeru otvorenosti proračuna. Usprkos blagom poboljšanju, 'Indeks transparentnosti proračuna' pokazuje da Hrvatska i dalje mora poboljšavati kvalitetu i dostupnost podataka u državnom proračunu, pokazalo je istraživanje nestranačke i neprofitne organizacije International Budget Partnership.
Prema 'Indeksu transparentnosti proračuna' Hrvatska se smjestila u gornju četvrtinu promatranih 100 zemalja i iznad je prosjeka zemalja središnje i istočne Europe. Za Lijepu našu indeks iznosi 61 od mogućih 100 bodova što predstavlja blago povećanje u odnosu na prethodno istraživanje iz 2010., ali pokazuje da je potrebno i dalje poboljšavati kvalitetu i dostupnost podataka u državnom proračunu.
„Kada bi proračun bio potpuno otvoren javnosti, građani bi se mogli jače uključiti u proračunski proces i zahtijevati veću odgovornost vlasti“, rekla je Katarina Ott, ravnateljica Instituta za javne financije na konferenciji za medije prilikom predstavljanja „“Indeksa“.
Kako prenosi tportal, naglasila je da povećanje transparentnosti ne zahtijeva nikakve dodatne troškove: „Od države se traži samo politička volja da javno objavljuje ono što već postoji i uključuje javnost u procese“.
Pritom je ukazala ne primjere koji pokazuju da se Ministarstvo financija ne pridržava vlastitih 'pravila igre', naime, iako se obvezalo da će redovno objavljivati izvješća o izvršenju proračuna na kraju tekućeg mjeseca za prethodni mjesec, trenutno zadnji objavljeni izvještaj je onaj za rujan 2012.
Otvorenost državnog proračuna označava mogućnost pristupa građana jednostavnim, razumljivim i pravovremenim proračunskim informacijama središnje države.
Čemu indeks transparentnosti proračuna?
Indeks transparentnosti proračuna svake dvije godine objavljuje nestranačka i neprofitna organizacija International Budget Partnership. IBP je indeks otvorenosti proračuna 2012. izračunao za 100 država na temelju podataka iz 2010. i 2011. godine što znači da se rezultati odnose na razdoblje HDZ-ove vladavine.
Istraživanje o otvorenosti proračuna vodi i koordinira IBP koji je izradio upitnik o otvorenosti (transparentnosti) proračuna, te je za njegovo ispunjavanje angažirao lokalne stručnjake za proračun iz velikog broja zemalja. Ti stručnjaci su neovisni o vlasti i političkim strankama te pri ispunjavanju upitnika koriste dokumentirane dokaze i objektivne kriterije.
U upitniku se istražuje da li državna vlast objavljuje određene proračunske dokumente tijekom proračunskog procesa i koliko su opsežne informacije objavljene u tim dokumentima. Istražuju se sljedeći dokumenti: smjernice ekonomske i fiskalne politike, prijedlog proračuna, usvojeni proračun, proračun za građane, mjesečna izvješća, polugodišnje izvješće, godišnji obračun proračuna te revizijsko izvješće.
Indeks otvorenosti proračuna 2012. izračunat je na temelju 95 pitanja iz upitnika, a može poprimiti vrijednost od 0 do 100 bodova.
Najbolji je Novi Zeland
Najbolji rezultat prema Indeksu otvorenosti proračuna 2012. postigao je Novi Zeland, a potom slijede Južna Afrika, Ujedinjeno Kraljevstvo, Švedska, Norveška i Francuska. Najlošije su rangirani Katar, Mianmar i Ekvatorska Gvineja koji su imali nula bodova. Prosječna vrijednost Indeksa iznosila je 43, što znači da građani analiziranih država u prosjeku imaju pristup samo 43 posto traženih informacija o državnim prihodima i rashodima.
U prvom krugu istraživanja (2006) Hrvatska je ostvarila tek 42 boda. U drugom krugu (2008) rezultat se povećao na 59 bodova, a u trećem smanjio na 57 bodova. Stoga, najnoviji rezultat iz 2012. od 61 bod predstavlja tek blago povećanje u odnosu na prethodnih nekoliko ciklusa istraživanja.
Sa 61 bodom Hrvatska se nalazi u društvu s Porugalom i Meksikom. U usporedbi sa zemljama iz okruženju, iznad Hrvatske nalaze se Slovenija, Bugarska i Slovačka, a niže su plasirane Italija, Rumunjska, Srbija i BiH.
Ivica Urban, stručnjak s Instituta za javne financije, naglasio je da unatoč relativno visokom mjestu na ljestvici, postoji još mnogo područja koja se mogu unaprijediti kako bi se hrvatski građani mogli argumentirano uključiti u donošenje odluka o javnim prihodima i rashodima. Između ostaloga, potrebno je početi ponovno objavljivati proračun za građane, publikaciju namijenjenu širokoj javnosti koja na jednostavan način opisuje glavne odrednice državnog proračuna.
Također, Ministarstvo financija trebalo bi redovno objavljivati polugodišnje izvješće prema 'najboljoj praksi', funkcijsku klasifikaciju rashoda, analizu osjetljivosti makroekonomskih prognoza, iznos i strukturu javnog duga, izdana jamstva i kvazifiskalne aktivnosti te popis financijske i nefinancijske imovine.
