Novim Zakonom o pravu na pristup informacijama Hrvatska će dobiti novu instituciju, povjerenika za informacije, a usvajanjem novoga Zakona bit će ispunjena i jedna od preostalih obveza iz pregovora Hrvatske s Europskom unijom, ali i zahtjev koji godinama zagovaraju organizacije civilnoga društva.
Novim Zakonom o pravu na pristup informacijama Hrvatska će dobiti novu instituciju, povjerenika za informacije. Zahtjev za uvođenjem povjerenika nevladine organizacije godinama zagovaraju, a svoj su cilj ovim Zakonom, koji bi uskoro trebao biti na sjednici Vlade, a u Saboru bi trebao biti usvojen na sjednici koja započinje u srijedu, konačno ostvarili. Usvajanje novog Zakona o pravu na pristup informacijama jedna je od preostalih obveza iz pregovora Hrvatske s Europskom unijom, piše Novi list.
Nakon što je Radna skupina koju je oformilo Ministarstvo uprave zgotovila svoj Konačni prijedlog Zakona izbile su, kako saznajemo, neke nesuglasice po pitanju ovlasti povjerenika. Naime, sigurnosno-obavještajna zajednica tada se usprotivila tome da povjerenik ima pravo obavljati test javnog interesa i na klasificiranim podatcima. U slučaju da se takav zahtjev, kojem se kako doznajemo velik dio stručnjaka i članova Radne skupine protivi, prihvati sam povjerenik za informacije bio bi okljaštrena institucija, a njegove ovlasti praktično bi bile na razini sadašnjeg zakona pa bi se moglo postaviti i pitanje cijelog zakonodavnog procesa i rada na novom zakonu koji traje mjesecima.
Čemu institucija bez ovlasti?
Članica Radne skupine i pravna savjetnica GONG-a Vanja Škorić kazala je da njena udruga podržava prijedlog Zakona kojeg je predložila Radna skupina, a koji je otišao na mišljenje izvan Ministarstva uprave. To znači da podržavaju uvođenje povjerenika za informacije koji bi imao ovlasti provoditi test javnog interesa i na klasificiranim podacima.
"Bez te ovlasti povjerenik bi bio nefunkcionalan, a nadamo se da Sabor neće ponoviti grešku iz 2010. godine kad je jedan amandman Odbora za unutarnju i nacionalnu sigurnost upropastio tadašnje izmjene Zakona uvodeći kao izuuzetak od testa javnog interesa klasificirane podatke", kazala je Škorić.
Pitanje kompromisa - slučaj EU ili NATO
O različitim stavovima po pitanju testa javnog interesa na klasificiranim podatcima na kraju će presuditi Vlada, a kako saznajemo na tu je temu prošloga tjedna održan sastanak. Izvori s kojima smo razgovarali očekuju da će na kraju prevagnuti rješenje do kojega je došla Radna skupina. U slučaju da se prihvati takvo rješenje vjerojatno bi postalo praktično nemoguće da pojedina komunalna poduzeća odbijaju dati na uvid svoja godišnja izvješća o radu, proglašavajući ih tajnima.
Zakon predviđa pojedine kompromisne odredbe kojima će se, primjerice, štititi klasificirane informacije međunarodnih institucija poput EU ili NATO-a. Osim toga, za informacije koje su klasificirane oznakom tajnosti se prilikom provedbe testa javnog interesa obavezno mora tražiti mišljenje Ureda Vijeća za nacionalnu sigurnost.
Prvi Zakon o pravu na pristup informacija usvojen je 2003. godine. Inicijator i javni zagovaratelj tog Zakona bio je niz nevladinih organizacija koje su u tome predvodili Hrvatski helsinški odbor i Transparency International Hrvatska. No, Zakon nikad nije usvojen u zadovoljavajućem obliku te je od početka bio nedovoljno funkcionalan. Prije tri godine, prilikom tadašnjih izmjena Zakona, tadašnja se Radna skupina dogovorila o uvođenju povjerenika za informacije. Međutim, to je propalo na sjednici Vlade jer se tadašnji ministar gospodarstva Đuro Popijač usprotivio uvođenju nove institucije u vremenu krize.
