Sasvim je nejasno kako će se provoditi Zakon o pravu na pristup informacijama prijedlogu kojega Vlada daje nove ovlasti, ali ne i dodatna financijska sredstva? Riječ je, naime, o zakonu koji spada spada u ‘antikorupcijski paket propisa‘ i uređuje materiju ustavnog prava te je neshvatljivo zašto se ovome pristupa bez ozbiljne namjere osiguravanja provedbe Zakona, upozorava GONG.
Sasvim je nejasno kako će se provoditi Zakon o pravu na pristup informacijama prijedlogu kojega Vlada daje nove ovlasti, ali ne i dodatna financijska sredstva? Riječ je, naime, o zakonu koji spada u 'antikorupcijski paket propisa' i uređuje materiju ustavnog prava te je neshvatljivo zašto se ovome pristupa bez ozbiljne namjere osiguravanja provedbe Zakona, upozorava GONG.
Prošloga tjedna Vlada je uputila u Saborsku proceduru prijedlog novog Zakona o pravu na pristup informacijama , donošenje kojega je jedan od 10 zadataka koje je Europska komisija prije mjesec dana zadala Hrvatskoj u Izvješću o sveobuhvatnom napretku prije ulaska u EU. Međutim, GONG i Transparency International Hrvatska TIH, udruge koje su sudjelovale u radu radne skupine za izradu prijedloga zakona, neugodno je iznenadilo što u prijedlogu koji je upućen u Sabor stoji kako za provedbu nije potrebno osigurati dodatna sredstva.
Zašto Vlada daje nove ovlasti, ali ne i dodatna sredstva?
GONG smatra da Odjel za zaštitu prava na pristup informacijama Agencije za zaštitu osobnih podataka upošljava premali broj ljudi te da se ovakvo rješenje pokazalo nedostatnim za obavljanje svih poslova. Analizom su došli do toga da bi AZOP-u za kvalitetnu provedbu novog ZPPI-ja bilo potrebno 10 osoba s obzirom na povećan obim posla koji predviđa prijedlog Zakona jer je riječ o nadzoru svih tijela javne vlasti. Uz to, kako je u intervjuu H-Alteru u kolovozu istaknuo ravnatelj AZOP-a Dubravko Bilić, Agencija zaprima sve više žalbi. Tako su u prvih šest mjeseci zaprimili dvostruko veći broj žalbi od broja koji su zaprimili tijekom cijele prošle godine zbog sve veće svijesti građana o njihovim pravima kada je riječ o informacijama.
"Iako smo stalno naglašavali da je i za provedbu zadaća koje postoje po sadašnjem Zakonu nedostaje financijskih sredstava, novim se prijedlogom dodaju ovlasti, ali sredstva se ne povećaju. Ostaje sasvim nejasno kako bi se trebala odvijati provedba Zakona", ističe Saša Šegrt iz TIH-a. Ovim prijedlogom AZOP bi dobio i nove ovlasti u smislu inspekcijskih nadzora, primjerice mogućnost izricanja administrativnih sankcija za kršenje Zakona, a također se uvode i odredbe o ponovnoj upotrebi informacija u skladu s EU direktivama. "Te su direktive bile i neposredni povod za izmjenu Zakona. To dodaje čitavu jednu novu dimenziju Zakonu jer znači zapravo da se sve informacije plaćene javnim novcem mogu ponuditi na ponovnu upotrebu i za nekomercijalne i za komercijalne svrhe, za razvoj nekakvih aplikacija i slično. Logika iza toga je da će se na to plaćati porez pa je to i državi korisno", tumači Šegrt.
Tko se sjeća povjerenika za informacije?
Prema prijedlogu Zakona proširuje se i lista informacija koje su tijela javne vlasti dužna objaviti na svojim internetskim stranicama, a uvodi se i središnji katalog službenih dokumenata. Također, prema prijedlogu radne skupine, s obzirom na neusuglašenost stavova članova, ostavljene su dvije mogućnosti Saboru za diskusiju. Prema jednoj se uvodi nova institucija povjerenika za informacije kao što postoji u primjerice Srbiji i Sloveniji. Prema drugoj mogućnosti provođenje odredbi u vezi prava na pristup informacijama ostaje u domeni Agencije za zaštitu osobnih podataka, ali s tim da se Agenciji proširi ime kako bi obuhvaćalo obje djelatnosti te da se djelatnike ravnopravno brojčano raspodijeli za obavljanje obje zadaće.
"Iako se čini da su pravo na zaštitu osobnih podataka i pravo na pristup informacijama u sukobu, u praksi se u europskim zemljama pokazalo da dobro funkcionira i ako se njihova zaštita povjeri istoj instituciji. U nekim državama je ta zadaća povjerena Pučkom pravobranitelju, ali to se u novim demokracijama, primjerice Bosni i Slovačkoj, nije pokazalo kao dobro rješenje jer su pravobranitelji često prezatrpani slučajevima kršenja ljudskih prava da bi mogli kvalitetno obavljati i nadzor nad provedom odredbi o pravu na pristup informacijama. Ovakvo rješenje funkcionira u Švedskoj, Norveškoj ili Novom Zelandu, ali uglavnom je riječ o zemljama koje imaju dugu demokratsku proceduru. Švedska je tako Zakon o pravu na pristup informacijama donijela još 1766", objasnila je Šegrt.
GONG se zalaže za opciju uvođenja Povjerenika za informiranje i zaštitu osobnih podataka, a smatraju da je potrebno donijeti i poseban zakon o Povjereniku za informiranje i zaštitu osobnih podataka. "Neovisno o tome da li će biti osnovano novo nadzorno tijelo ili ostati postojeće, nedvojbeno su potrebna dodatna sredstva za provedbu Zakona, u vidu dodatnih stručnih zaposlenika, inspektora, edukacija tijela javne vlasti o novom propisu i informiranja građana. Ovaj Zakon spada u 'antikorupcijski paket propisa' i uređuje materiju ustavnog prava te je nejasno zašto se ovome pristupa bez ozbiljne namjere osiguravanja provedbe Zakona", naglašavaVanja Škorić iz GONG-a.
"Zaboravljeni" klasificirani podaci
U AZOP-u pak ističu kako su u financijskim planovima za sljedeću godinu predvidjeli proširenje svojih ovlasti te da su preraspodjelom vlastitih sredstava osigurali zapošljavanje novih djelatnika u Odjelu za pravo na pristup informacijama. Tako će u tom odjelu od 2013. godine raditi šest zaposlenika, a planiraju ustrojiti i novi odjel za nadzor koji bi zapošljavao šestero ljudi te bi servisirao i pravo na pristup informacijama i zaštitu osobnih podataka.
"Novim ustrojem Agencije, poslove iz područja prava na pristup informacijama radit će 14 zaposlenika uz logističku potporu ostalih djelatnika Agencije. Novim ustrojem omogućiti ćemo nesmetanu zaštitu prava hrvatskih građana da znaju što tijela javne vlasti rade i gdje troše proračunski novac", komentirao je ravnatelj AZOP-a Dubravko Bilić.
"Očekujemo i od saborskih zastupnika, radnih tijela Hrvatskog sabora kao i saborskih klubova da prepoznaju važnost ovog područja ljudskih prava te da svojim amandmanima osiguraju Agenciji kvalitetan rad. Držimo da će Agencija uspjeti izvršavati sve zadaće koje pred nju postavlja Europska komisija", dodao je Bilić.
GONG na svojim stranica za usporedbu navodi kako Vlada samo za MUP-ovu nabavu 64 novih službena vozila namjerava izdvojiti u iduće tri godine više od 16 milijuna kuna dok istovremeno ne želi osigurati dva do tri milijuna za provedbu bitnog mehanizma u borbi protiv korupcije. Također, GONG nije zadovoljan ni kako je u prijedlogu Zakona riješeno pitanje klasificiranih podataka. Naime, smatraju kako alternativa predložena u Prijedlogu Zakona, da se ne provodi test proporcionalnosti i javnog interesa za klasificirane podatke, znači zadržavanje postojećeg stanja koje je ocijenjeno neprimjerenim u izvješću AZOP-a o provedbi Zakona za 2011. godinu, kao i u dodatnim izvješćima organizacija civilnog društva.
