''Hrvatska grca u normativnom neredu; vlast bez kontrole vodi tiraniji''

23. studenoga 2012.

Ustavna demokracija i odgovornost tema je okruglog stola održanog u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) na kojem su razmatrane vrste odgovornosti, način kako su pravno uređene i kako se ostvaruju te jesu li postojeća rješenja zadovoljavajuća i treba li ih mijenjati.

Ustavna demokracija i odgovornost tema je okruglog stola održanog u organizaciji Znanstvenog vijeća za državnu upravu, pravosuđe i vladavinu prava Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) na kojem su razmatrane vrste odgovornosti, način kako su pravno uređene i kako se ostvaruju te jesu li postojeća rješenja zadovoljavajuća i treba li ih mijenjati.

Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko, u izjavi medijima u stanci skupa, istaknuo je kako postoji nekoliko vrsta odgovornosti - jedna je ustavna, zakonska odgovornost i tu je vrlo dobra odgovornost parlamenta koji kroz donošenje zakona i raspravu o zakonu i izmjene zakona u samom parlamentu vrši tu ustavnu obvezu na zadovoljavajući način. Problem je uvijek u praktičnoj naravi, koja je rečeno političkim rječnikom, odnos snaga, a koji se definira u političkim strankama, kazao je Leko.

Predsjednica Ustavnog suda Jasna Omejec, govoreći o odgovornosti i ulozi ustavnog sudstva, posebno je naglasila da je teret odgovornosti ustavnih sudova u postkomunističkim i postsocijalističkim zemljama nemjerljiv. Ustavni sudovi trebaju rješavati teške konflikte zbog velikih raskoraka između željenog i ostvarenog te neprekidnog suprotstavljanja nositelja interesa, rekla je Omejec. Ocijenila je da je pravni poredak u Hrvatskoj do danas ostao nekonzistentan i nejedinstven i da zbog toga grcamo u normativnom neredu.

''Ustavni sud ne smije skliznuti u politički konformizam''

Potreban nam je ustavno zakonodavni red bez čega ne možemo naprijed, kazala je Omejec koja je problematičnim ocijenila zastarjeli normativni okvir te nerazumijevanje uloge Ustavnog suda kao i stalne pokušaje politizacije njegova rada. Ustavni sud može pogriješiti i griješi, ali i pokušava ispraviti svoje pogreške te nastoji pridonijeti stvaranju optimalnog ustavnog poretka u sadašnjim uvjetima, naglasila je Omejec. Ustavni sud ne smije skliznuti u politički konformizam i njegova odgovornost teži koliko i sudbina cijele nacije, poručila je njegova predsjednica Jasna Omejec.

Suradnik HAZU Arsen Bačić, govoreći o različitim oblicima i aspektima odgovornosti, kazao je da je odgovornost središnja vrednota u provedbi politike konkretnih režima u kojima su nositelji vlasti odgovorni prema narodu i opće interese stavljaju ispred vlastitih, a nekompetentna i neodgovorna vlast podliježe smjeni. Upozorio je da obnašanje vlasti bez kontrole vodi u tiraniju, a odgovornost osigurava legitimitet javnih dužnosnika i njihova je pozitivna osobina kao i organizacija koje ih okupljaju. Utvrđivanjem odgovornosti za ratne zločine, odnosno njihovim sankcioniranjem, omogućuje se političko odnosno socijalno zatvaranje tog pitanja, istaknuo je.

Profesor ustavnog prava Branko Smerdel, izlažući o temi odgovornost u parlamentarnoj demokraciji, istaknuo je da je odgovornost središnje pitanje funkcioniranja demokracije i parlamentarizma u Europi. Također i u suzbijanju političke korupcije koja ne obuhvaća samo izvršnu vlast nego i druge izvore moći. Upozorio je i na potpunu dominaciju političkih stranaka u parlamentarnom životu kao i na sve manji utjecaj medija i javnog mnijenja.

chevron-right