Za obnovu voznog parka Vlada ima novca, ali za zaštitu ustavnoga prava građana na pristup informacijama nema premda je riječ o jednom od osnovnih alata za prevenciju korupcije. Možda ni ovdje nije riječ o Fabergeovim jajima, ali bi europsko zlato moglo još neko vrijeme ostati izvan dohvata s obzirom da Banski dvori kao da zaboravljaju da je riječ o jednoj od 10 zadaća koje je Europska komisija dala Hrvatskoj prije ulaska u Europsku uniju.
Za obnovu voznog parka Vlada ima novca, ali za zaštitu ustavnoga prava građana na pristup informacijama nema premda je riječ o jednom od osnovnih alata za prevenciju korupcije. Možda ni ovdje nije riječ o Fabergeovim jajima, ali bi europsko zlato moglo još neko vrijeme ostati izvan dohvata s obzirom da Banski dvori kao da zaboravljaju da je riječ o jednoj od 10 zadaća koje je Europska komisija dala Hrvatskoj prije ulaska u Europsku uniju.
Prihvaćanje novog Zakona o pravu na pristup informacijama da bi se pojačao pravni i administrativni okvir u području pristupa informacijama, jedna je od deset zadaća koje je EK prije nešto više od mjesec dana navela kao domaću zadaću Hrvatske u svojem Izvješću o sveobuhvatnom napretku prije njezina ulaska u EU. Nakon današnje sjednice u Banskim dvorima s koje je poslala Saboru prijedlog novog ZPPI-ja, Vlada možda u tu kućicu može staviti kvačicu kao oznaku ''ispunjeno'', no bit će to samo pokušaj zavaravanja, kako domaće, tako i međunarodne javnosti.
Naime, transparentnost rada tijela javne vlasti pretpostavka je demokratizacije, navode vladajući, međutim, što to znači s druge strane kad kažu da ''za provedbu Zakona nije potrebno osigurati sredstva''? I to iako je u Zakonu stavljena nova alternativa: 1) Agencija za zaštitu osobnih podataka (AZOP) obavljat će poslove neovisnog tijela do imenovanja Povjerenika za informiranje i zaštitu osobnih podataka; i 2) Ured povjerenika za informiranje i zaštitu osobnih podataka preuzet će poslove i zaposlenike AZOP-a, opremu, pismohranu i drugu dokumentaciju, sredstva za rad, financijska sredstva, prava i obveze.
AZOP uvjeren u ispunjenje zadaće
AZOP se već nekoliko puta žalio na nedostatak financijskih sredstava i ljudskih kadrova kao otežavajuću okolnost pri obavljanju povjerenih im zadaća, a kontinuirana upozorenja na dijaboličan odnos vlasti spram dva jednako vrijedna ustavna prava – na zaštitu osobnih podataka i na pristup informacijama neprestano odašilje GONG. Između ostalog, u svojem nedavno objavljenom sedmom godišnjem istraživanju o primjeni ZPPI-ja GONG je pokazao da unatoč osviještenosti većine institucija na državnoj razini o potrebi odgovora na ZPPI zahtjeve, ne postoji ujednačena politika, niti koherentna provedba Zakona. Jedan od razloga je i nedostatak novca potrebnog za njegovu provedbu, ali ii prijeko potrebnu edukaciju kako nadležnih, tako i građana kao ključni preduvjet za provedbu.
''Shvaćajući važnost ovog problema za demokratizaciju hrvatskog društva i jačanje transparentnosti u radu tijela javne vlasti, AZOP je svojim financijskim planovima za sljedeću godinu predvidjela ovu mogućnost, te je na uštrb nekih drugih aktivnosti osigurala dodatna sredstva za rješenje kapaciteta Agencije, a vezano uz Odjel za zaštitu prava na pristup informacijama. Tako će novim ustrojem Agencije i ustrojem posebnog odjela za nadzor, sa šest zaposlenika te dolaskom još dvoje zaposlenika u Odjel za zaštitu prava na pristup informacijama što ukupno čini šest zaposlenika, omogućiti nesmetanu zaštitu prava hrvatskih građana da znaju što tijela javne vlasti rade i gdje troše proračunski novac. Novim ustrojem Agencije, poslove iz područja prava na pristup informacijama radit će 14 zaposlenika uz logističku potporu ostalih djelatnika Agencije'', komentirao je nakon današnje Vladine sjednice ravnatelj AZOP-a Dubravko Bilić, koji je unatoč svemu uvjeren ''da će Agencija uspjeti izvršavati sve zadaće koje pred nju postavlja Europska komisija''.
GONG krajnje zabrinut za krajnji ishod
No, dok AZOP smatra da im je to dovoljno za provedbu novog Zakona, GONG-ova analiza govori da je AZOP-u za kvalitetnu provedbu novog ZPPI-ja potrebno 10 osoba s obzirom na povećan obim posla jer je riječ o nadzoru svih tijela javne vlasti. Doduše, ispada da su takve dvojbe suvišne zahvaljujući Vladi, poglavito Ministarstvu financija koje snažno stišće proračunsku postavu, jer smatraju da za provedbu Zakona nisu potrebna dodatna sredstva i problem kane riješiti premještanjem unutar sustava – premda se isti pokazao nedovoljno učinkovitim.
U međuvremenu, na nedavnoj zajedničkoj tematskoj sjednici saborskoga Odbora za europske integracije i Platforme 112, dio koje je i GONG, naglašeno je da se provedbom zadaće ne smatra samo puko usvajanje zakona, nego osiguranje njegove provedbe, a toga nema bez sredstava. Kojih, s druge strane, jer eto riječ je o operativnim troškovima poslovanja, ima za MUP-ovu nabavu 64 službena vozila putem operativnog leasinga za što će se mjesečno izdvajati 520 tisuća kuna, a u iduće tri godine više od 16 milijuna kuna.
U usporedbi s tim, dva do tri milijuna kuna za osiguravanje jednoga od ključnih mehanizama u borbi protiv korupcije, ali i alata za pokretanje gospodarskog oporavka, nemoguće je objasniti nikako drugačije osim neprepoznavanjem temeljnih postulata dobre vladavine, ali i novih mogućnosti za gospodarski razvoj. Tim više jer je Vlada usvojila i nacrt Akcijskog plana uz Strategiju suzbijanja korupcije, pri čemu je nadasve zanimljivo da se u poglavlju koje nosi naslov “Pravo na pristup informacijama” nigdje ne spominje donošenje novog ZPPI kao sasvim novog konteksta, ne spominju se nikakve mjere za njegovu provedbu, edukacija, inspekcijski nadzor, da ne govorimo o osvještavanju građana.
Vlada (opet) propustila priliku
A kako li će tek pojedine mjere za koje je Vlada ocijenila da su dostojne proračunskih sredstava biti provedene u praksi, vrlo je upitno jer tko će biti odgovoran za ''jačanje integriteta, odgovornosti i transparentnosti u radu tijela državne vlasti i s tim u vezi jačanje povjerenja građana u državne institucije'' kad netko odbije biti upisan u neki od, primjerice, planiranih registara, a na pamet odmah pada onaj o javno-privatnom partnerstvu ?
S obzirom na sve navedeno, i da naposljetku ZPPI bude najbolji zakon na svijetu, bez provedbe za koju novca nema, njegova vrijednost bit će ravna nuli i još samo jedan dokaz sustavnog problema u kojem vlasti ne shvaćaju istinski da su poboljšanja zakonodavnog okvira potrebna, ne zbog formalnog zadovoljavanja uvjeta za zatvaranje pregovora, nego zbog vladavine prava i ostvarivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj.
U tom smislu, ne bude li u međuvremenu promjena u pravom smjeru, moguće je samo konstatirati dani ova Vlada očito ne smatra da je ZPPI relevantan alat u suzbijanju korupcije te da je opet propušteno iskoristiti priliku za dodatno jačanje transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti.