Premda je ozbiljno i profesionalno novinarstvo postalo rijetka biljka u žurnalističkom prostoru, ipak postoje autori koji svojim radom pokazuju da je kvaliteta (još uvijek) moguća, a jedan od nekolicine njih je politolog i novinar te član Vijeća GONG-a Neven Šantić, čija je knjiga ‘‘Čari hrvatske politologije« u kojoj je ukoričeno pedeset njegovih intervjua s poznatim politolozima i posvećenih uglavnom analizi dvadesetogodišnje demokratske tranzicije u Hrvatskoj, predstavljena na Fakultetu političkih znanosti kao, ali ne i samo prigodna posveta obilježavanju 50. obljetnice rada te najstarije visokoškolske ustanove odnosno sveučilišnog politološkog studija u jugoistočnoj Europi.
Premda je ozbiljno i profesionalno novinarstvo postalo rijetka biljka u žurnalističkom prostoru, ipak postoje autori koji svojim radom pokazuju da je kvaliteta (još uvijek) moguća, a jedan od nekolicine njih je politolog i novinar te član Vijeća GONG-a Neven Šantić, čija je knjiga ''Čari hrvatske politologije« u kojoj je ukoričeno pedeset njegovih intervjua s poznatim politolozima i posvećenih uglavnom analizi dvadesetogodišnje demokratske tranzicije u Hrvatskoj, predstavljena na Fakultetu političkih znanosti kao, ali ne i samo prigodna posveta obilježavanju 50. obljetnice rada te najstarije visokoškolske ustanove odnosno sveučilišnog politološkog studija u jugoistočnoj Europi.
'Čari hrvatske politologije izvrstan su vodič kroz problemes kojima se susretalo hrvatsko društvo tijekom tranzicije. Čari ove knjige kriju se u bogatstvu ne samo problema, nego i sugovornika koji pripadaju različitim generacijama i svjetonazorima, a s kojima je razgovarano na relevantan i vrlo kreativan način te su krajnje seriozni i analitički sadržaji prezentirani na ležeran i šarmantan način. Neven Šantić predstavnik je ozbiljnog i profesionalnog novinarstva koje, nažalost, nalazi sve manje prostora u recentnim žurnalističkim kretanjima. Gledano iz tog aspekta, riječ je o čovjeku iz nekih prošlih vremena, no on je i primjer novim generacijama kako novinar može raditi i drugačije, bolje i društveno korisnije', poručio je profesor i bivši dekan Fakulteta političkih znanostiIvan Šiber govoreći o autoru i knjizi, ali i izrazivši pohvalu i Novom listu kao jednom od rijetkih medija koji daje prostor društveno relevantnim sadržajima.
Na 364 stranica knjige u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Disput te sunakladništvu FPZG-a objedinjeni su Šantićevi razgovori s poznatim hrvatskim politolozima koji su od 1993. do 2012. godine objavljeni u "Novom listu", a sistematizirani su po tematskim poglavljima i obuhvaćaju sve politološke poddiscipline (političke sustave i institucije, izbore i političke stranke, političku povijest, javne politike, političku kulturu, ali i međunarodne odnose i druge). Među pedeset onih s kojima je Šantić razgovarao o demokratskoj tranziciji, problemima ustrojstva i funkcioniranja vlasti u Hrvatskoj, višestranačju, ali i globalizaciji te političkim kretanjima u pojedinim europskim zemljama i ostatku svijeta, nalaze se Davor Rodin, Nenad Zakošek, Berto Šalaj, Zdravko Petak, Tihomir Cipek, Nebojša Blanuša, Mirjana Kasapović, Dušan Bilandžić, Srđan Dvornik, Vlasta Ilišin, da nabrojimo tek neke.
Sam autor Neven Šantić kao novinar profesionalno djeluje od 1983. godine, a od 1991. do 2012. radio je u "Novom listu". Dobitnik je godišnje nagrade “Marija Jurić Zagorka” Hrvatskog novinarskog društva za 2001. godinu u kategoriji kolumna/komentar, godišnje nagrade "Robert Schuman" Hrvatskog novinarskog društva i Delegacije Europske komisije u Hrvatskoj 2007. godine za pisanje o europskim integracijama te godišnje nagrade "Joško Kulušić" HHO-a 2009. godine za promicanje ljudskih prava u medijima.
'Žalosno je da svaka struka nema svoga Nevena Šantića'
Niz pohvala zaradio je Šantić upravo na račun svojega umijeća da, kako je naglasio Šiber, 'pronađe relevantne sugovornike koji analiziraju društvenu zbilju, da suvereno vodi razgovore s njima, čuvajući pritom dignitet obje struke što ovog novinara i politologa uvrštava u reprezentativne predstavnike medijske elite s tim da je riječ o vrlo uskom krugu ljudi'. Šantić je zahvalio svima na lijepim riječima i uloženom vremenu te danom povjerenju, prisjetivši se intimne crtice iz života o svojoj ljubavi prema politologiji, a i novinarstvu, te je naglasio da je kao predstavnik 'tih dviju struka koje su često pocjenjene i marginalizirane, imao sreću boriti se i izboriti se smisleno čemu je dokaz i ova knjiga'.
'Žalosno je da svaka struka nema svoga Nevena Šantića', zaključio je Šiber, a dekan FPZG-a Nenad Zakošek istaknuo je specifičnu razliku politologa u odnosu na druge stručnjake kazavši da su 'politolozi uvjereni da su važne institucije i ljudi', a čitajući izabrane razgovore s kolegama, uočio je pet tipova intervjua.: 'Prvu grupu čine politolozi koji nastupaju kao politički akteri što je legitimno, ali upitno s gledišta nepristranosti,; drugu čine komentatori koji polaze od vrijednosnog suda; treću kritičari koji ukazuju na društvene probleme; četvrtu grupu čine politolozi koji šalju poruku i nastupaju s pedagoškog, prosvjetiteljskog aspekta želeći educirati javnost; naposljetku petu skupinu čine analitičari, a oni su i najviše zastupljeni u knjizi'.
'Ništa nije tako praktično kao dobra teorija – kaže jedna poslovica, a ulogom politologije u medijima nismo zadovoljni i treba se boriti da opstanu ovakvi novinari poput Nevena Šantića koji će biti svjesni odgovornosti medija i onoga što u njima piše', istaknuo je Zakošek, a izdavač i urednik Josip Pandurić zaključio je: 'Čari hrvatske politologije idealna su politološka čitanka, ali i riznica politološkog znanja te bi mogla biti idealno štivo za studente politologije'.