Glavna funkcija usvojene izmjene Poslovnika Vlade, uz očekivane izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama, je da se javno savjetovanje te izvještavanje o njegovim ishodima izvuku iz marginalne pozicije iznimki te da ih se uspostavi kao pravila za donošenje obvezujućih političkih odluka kojima se temeljito utječe na svakodnevni život građana i građanki i ukupan razvoj društva.
Promjenama svog Poslovnika kojima je afirmirala Kodeks savjetovanja sa zainteresiranom javnošću u postupcima donošenja zakona, drugih propisa i akata, Vlada je osigurala potencijal za povećanje povjerenja građana u političke procese i institucije, poboljšanje kvalitete propisa te jačanje prevencije korupcije i klijentelizma, čime je napravila veliki iskorak prema konsolidaciji demokracije u Hrvatskoj.
Glavna funkcija usvojene izmjene Poslovnika Vlade, uz očekivane izmjene Zakona o pravu na pristup informacijama, je da se javno savjetovanje te izvještavanje o njegovim ishodima izvuku iz marginalne pozicije iznimki te da ih se uspostavi kao pravila za donošenje obvezujućih političkih odluka kojima se temeljito utječe na svakodnevni život građana i građanki i ukupan razvoj društva.
Kako bi propisala upućivanje prijedloga nacrta propisa u obvezni postupak savjetovanja za zainteresiranom javnošću (sukladno Kodeksu savjetovanja) te obveznu dostavu izvješća o provedenom savjetovanju uz prijedlog zakona i drugih propisa, naime, Vlada je danas usvojila izmjene svog Poslovnika ispunjavajući time mjeru iz Akcijskog plana Partnerstva za otvorenu vlast i Nacionalne strategije za stvaranje poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva 2012. – 2016. Prema posljednjim nalazima praćenja primjene Kodeksa, svega se trećina propisa upućivala u javno savjetovanje u fazi nacrta.
No, predlagatelji propisa dosad su mogli tretirati Kodeks i javna savjetovanja kao iznimku, a ne kao pravilo. Čak i u slučajevima kad su savjetovanja bila provedena, ni Vlada ni javnost nisu znali njihove ishode jer tijela o tome uglavnom nisu izvještavala. Dodatna važnost koja je pridana javnom savjetovanju i primjeni Kodeksa u novim izmjenama Poslovnika Vlade, uz najavljena poboljšanja u ZPPI-u, trebala bi takvu praksu iskorijeniti.
Stoga je demokratizacijski potencijal ove mjere izvanredan, posebice u svjetlu nasljeđa kulture tajnosti i zatvorenosti iz prethodnih razdoblja kada je birokracija prvenstveno služila režimima, a ne građanima. Ova promjena osigurat će istinsku priliku građanima da sudjeluju u procesima donošenja odluka te omogućiti povećanje povjerenja građana u političke procese i institucije. Nadalje, uz osiguravanje prilike za ravnopravno javno iskazivanje različitih interesa, njih će se učiniti transparentnima smanjujući tako mogućnost privilegiranog pristupa političkom odlučivanju.
Na temelju ovakvog prikupljanja za Vladu besplatnog znanja i iskustava izvan-vladinih stručnjaka i praktičara ali i građana o rizicima, dobitima i modalitetima regulative, uz pravodobno prepoznavanje otpora i potencijala za izgradnju konsenzusa sučeljavanjem relevantnih argumenata, ova promjena će u konačnici omogućiti Vladi povećanje kvalitete propisa koje donosi ili predlaže Hrvatskom saboru.
GONG očekuje da će ovaj primjer dobre prakse Vlade pratiti i tijela lokalne i regionalne samouprave čime bi se značajno ubrzala nasušno potrebna promjena političke i administrativne kulture na svim razinama vlasti u Hrvatskoj.
