Potrebno je više transparentnosti u izboru pučkog pravobranitelja

Organizacije civilnog društva okupljene u “Platformu 112 – za Hrvatsku vladavine prava” pozivaju Hrvatski sabor da, nakon ponavljanja javnog poziva, izbor novog Pučkog pravobranitelja obavi uz potpuno poštivanje transparentnosti procesa. S obzirom na tešku situaciju u kojoj se u ovom trenutku nalaze brojni građani i građanke Republike Hrvatske te svakodnevna kršenja ljudskih prava s kojima se susreću, kao ključni kriterij prilikom izbora kandidata treba imati na umu upravo stručnu i beskompromisnu zaštitu njihovih prava.

Organizacije civilnog društva okupljene u“Platformu 112 – za Hrvatsku vladavine prava” pozivaju Hrvatski sabor da, nakon ponavljanja javnog poziva, izbor novog Pučkog pravobranitelja obavi uz potpuno poštivanje transparentnosti procesa. S obzirom na tešku situaciju u kojoj se u ovom trenutku nalaze brojni građani i građanke Republike Hrvatske te svakodnevna kršenja ljudskih prava s kojima se susreću, kao ključni kriterij prilikom izbora kandidata treba imati na umu upravo stručnu i beskompromisnu zaštitu njihovih prava.

Neuspješni proces izbora koji je u petak završio nemogućnošću donošenja odluke rezultat je nekoliko okolnosti koje je potrebno spriječiti u ponovljenom procesu. Ne čudi pretjerano da je upravo na kriteriju javne prepoznatosti kandidata kao zaštitnika i promicatelja ljudskih prava ovaj odabir i pao, budući da je taj kriterij nejasan za tumačenje i podložan raznim interpretacijama.

Uz to, predstavnici/ce organizacija civilnog društva koje su bile prisutne u Radnoj skupini za donošenje ovog Zakona također su upozoravale kako uvjet da Pučki pravobranitelj mora biti pravnik s najmanje 15 godina iskustva u struci nije ni potreban, a ni realan. Doista, u Hrvatskoj je, nažalost, vrlo teško identificirati osobe koje bi istodobno zadovoljavale oba ova već spomenuta uvjeta. U pogledu prvog, smatramo kako pravnici ne bi trebali imati monopol nad zaštitom i promocijom ljudskih prava, a i naše iskustvo prepoznaje da vrlo često pojedinci koji u javnosti imaju ugled kao zaštitnici ljudskih prava vrlo često nisu pravnici.

Čak i hrvatska pravna struka ne smatra da zaštita ljudskih prava spada u područje prava, što je potvrdila nedavnim odlukama Stručnog povjerenstva zagrebačkog Pravnog fakulteta te Matičnog odbora za pravo kojima je dr. sc.Ivani Radačić s Instituta Ivo Pilar uskraćen izbor u zvanje znanstvene suradnice s obrazloženjem da ima specijalizaciju u ”interdisciplinarnom” području ženskih ljudskih prava. Drugo, sam kriterij od čak 15 godina iskustva rada u struci isto je tako sporan jer umjesto da u prvi plan stavlja relevantno znanje i iskustvo ističe tek broj godina rada. Time se pristup dužnosti kako Pučkog pravobranitelja tako i njegovog zamjenika temeljem formalnog kriterija onemogućuje osobama mlađe životne dobi koje bi po svim bi drugima mogle konkurirati starijim kandidatima.
 
Nadalje, prethodni je poziv bio objavljen u tzv. „sezoni godišnjih odmora“, tj. 19. srpnja, s rokom za prijave 30 dana. Smatramo da se natječaji za obnašatelje dužnosti važnih poput dužnosti Pučkog pravobranitelja ne bi trebali objavljivati i provoditi u periodu kada su društveno-politička zbivanja znatno mirnija nego inače, a pozornost javnosti mnogo slabija nego u ostatku godine. K tome, ovakva obavijest očekuje se i na internetskim stranicama same institucije koju bi kandidat trebao voditi.

Na kraju, neophodno je osigurati da sami razgovori s kandidatima budu dostupni javnosti – kako na Odboru za ljudska prava i nacionalne manjine tako i na Odboru za Ustav, Poslovnik i politički sustav.

Leave a Comment!