Tko ima malog, a tko velikog, kome se spava, a koga prate mračne sile?

Kadrovska i tehnološka obnova HRT-a uz financijsku stabilizaciju – zajedničke su točke susreta svih osmorice kandidata za glavnog ravnatelja HRT-a, koji su se predstavili zainteresiranoj javnosti na javnom sučeljavanju održanom u utorak u Novinarskom domu u Zagrebu u organizaciji HND-a, Kuće ljudskih prava i GONG-a. No, objašnjenje kako kane postići te općenite ciljeve ili jasne odgovore na konkretna pitanjaZlatan Avar, Zoran Kalinić, Mario Kraljević, Goran Krmpotić, Domagoj Novokmet, Duško Radić, Goran Radman i Saša Runjić nisu podijelili s javnošću. Iako su neki od njih osjetili potrebu obznaniti imaju li mali ili veliki – program – a što bi se možda moglo objasniti time da su možda još pod dojmom prošlotjednih saslušanja pred saborskim Odborom za infomiranje, informatizaciju i medije gdje su uslijed propitivanja o javnom sadržaju bili suočeni s pitanjem (od upitno je kakvog interesa) o mogućnostima emitiranja erotskoga sadržaja na javnom medijskom servisu, često od milja zvanom i javna kuća.

Da HRT treba postati funkcionalan javni servis, nema spora, međutim, kako i pod čijim vodstvom pitanja su na koja bi odgovore trebalo dati novo čelništvo predvođeno glavnim ravnateljem, čiji je izbor u tijeku i očekuje se koga će na mandat od pet godina imenovati Sabor većinom glasova svih zastupnika. Zlatan Avar, Zoran Kalinić, Mario Kraljević, Goran Krmpotić, Domagoj Novokmet, Duško Radić, Goran Radman i Saša Runjić – osmorica su kandidata koji su se nakon prošlotjednog predstavljanja saborskom Odboru za informiranje, informatizaciju i medije, javno sučelili pred zainteresiranom javnošću u Novinarskom domu u Zagrebu. Zajednički zaključak je da je potrebna kadrovska i tehnološka obnova HRT-a uz financijsku stabilizaciju, ali putevi postizanja navedenih općepriznatih ciljeva popločani su gdješto neobičnim postavkama.

Informativni program HRT-a može stvarati 50 ljudi?!

Kadrovska devastacija HRT-a uspješno provođena u posljednjih 20-ak godina jedna je od najvećih boljki tog javnog servisa na kojemu trenutno radi oko 3.500 zaposlenih, ali kako kvantiteta i kvaliteta nisu jednoznačnice, potonja bilježi nevjerojatne varijacije pri čemu istovremeno postoji potreba za zahvalom na suradnji dijelu zaposlenih uz pozivanje novih snaga. Rješenje takve situacije, koja inače muči i ostatak javnog sektora u Hrvatskoj, bit će jedan od glavnih zadataka novog šefa HRT-a, a jedan od pretendenata na tu funkciju bivši urednik Zabavnog programa RTL-a i vlasnik produkcijske kuće Fikcija Saša Runjić izazvao je pomutnju i nevjericu iznijevši računicu prema kojoj bi stalno zaposlenih trebalo biti 1.200, dok bi ostatak kreativnog osoblja, pri čemu je spominjao i brojke od pet i šest tisuća ljudi, dobio ugovore vezane za određene projekte.

Naime, on je uvjeren da bi 300-injak ljudi, od čega 50 novinara moglo stvarati informativni program javne radiotelevizije što možda manje čudi kad se uzme u obzir da nije znao reći koliko sada emisija ima informativni program HRT-a, kao ni kako očuvati neovisnost i odoljeti pritiscima kada je riječ o 'zaposlenima' po projektima. Međutim, smatra i da će ako bude izabran, a tada kani spojiti radijski i televizijski program, njegov prijedlog glavnog urednika na neobvezujućem savjetodavnom izjašnjavanju podržati čak dvije trećine kreativnog osoblja jer će, tvrdi, odabrati najkvalitetnije ljude, a od onih koji se ne budu slagali, tražit će suvislo obrazloženje. Premda bi to izjašnjavanje trebalo biti tajno.

Tko će (pro)buditi spavače?

Za razliku od Runjića, preostali kandidati se za razliku od predstavljanja pred saborskim Odborom, ovaj put nisu htjeli upuštati u procjene rezanja ljudstva, osim na načelnoj razini pravdajući se da bez analize stanja i reorganizacije ne bi bilo odgovorno napamet iznositi nekakve brojke. Tek je aktualni vršitelj dužnosti glavnog ravnatelja HRT-a Domagoj Novokmet upozorio da nema smisla 'sada otpuštati 2.000 ljudi da bi se kasnije zaposlilo njih 5.000 po projektima' i podsjetio da je 'sadašnja katastrofalna sistematizacija radnih mjesta velikim dijelom pogodovala sinekurama. Oni koji ne znaju i neće raditi trebaju otići da bi mogli doći oni koji znaju i hoće', poručio je Novokmet i tako odgovorio i na pitanje o HRT-ovskim 'spavačima', a koje, rekoše i ostali kandidati, više neće tolerirati.

Da 'neće biti rezerve za nikoga od zaposlenika, bez obzira koliko bili zaslužni u proteklom razdoblju', poručio je Goran Radman, bivši direktor Microsofta Hrvatska i direktor Televizije Zagreb od 1987. do 1990. te (bivši) dekan Veleučilišta VERN, koji se osvrnuo na pojedine medijske napise gdje se o njemu, pored spominjanja povratka partijskoj televiziji, govori i kao o onome s malim – programom (a na što se kasnije osjetio potrebu nadovezati Runjić kao onaj o kojemu se govori s velikim – programom pri čemu je odbacio i navode da ga prate mračne sile). S druge strane, Radman, kojega bije glas da je odabranik aktualne političke nomenklature, glavnim je problemom na HRT-u ocijenio neefikasnost, loše upravljanje i loš nadzor te kao ključne stvari kod zaposlenika naveo kombinaciju kompetencije i entuzijazma. Naglasio je da on 'niti ima, niti će tražiti političku podršku te da nema potrebe nikome raditi ustupke', a zaključio je da je HRT-u potrebna nova funkcionalna organizacija i nova raspodjela ljudi, međutim, požalio se da bi mu struka, iako bi želio imati njezinu podršku, mogla suziti izbor kada je riječ o biranju glavnog urednika.

Klonovi s Prisavlja pred bitkom za povratak relevantnosti

Na nedostatak sustavnog i kontinuiranog obrazovanja novinara te zapostavljanje prijeko potrebnog mentorskog rada, upozorio je bivši glavni direktor programa Hrvatskog radija Duško Radić te istaknuo da je važno odvojiti menadžersku funkciju ravnatelja od kreiranja programa. Misli da treba poticati redakcijsku neovisnost i to kroz izbor tema i njihovu obradu, ali smatra da je Zakonom o HRT-u koji treba, kako je višekratno ponovio – mijenjati, oslabljena obrana glavnog urednika, a glavni ravnatelj uvijek nastoji utjecati na sadržaj.

'Bio bih idiot da stavim svog nesposobnog prijatelja, a ne nekoga koga ne zna, a kvalitetniji je za to mjesto', poručio je Runjić referirajući se na unutarredakcijsku demokraciju pri čemu je napomenuo da se treba držati zakona jer mora postojati hijerarhija, dok je ekonomist Goran Krmpotić poručio: 'Svaka inteligentna osoba poslušala bi savjetodavno mišljenje, no pitanje je bi li ga prihvatila', a Mario Kraljević koji glavnog urednika vidi kao osobu s kojim dijeli viziju zaključio je: 'Novinare ne treba sputavati, ali im treba pružiti mogućnost usavršavanja'.

Na tom tragu govorili su i Zoran Kalinić te Zlatan Avar, koji je posebno naglasio važnost tehnološke obnove, a upitani za javne sadržaje i njihov omjer u odnosu na komercijalnu djelatnost, Kraljević bi da komercijalnoga čak uopće ni nema, dok je Radman istaknuo da se s obzirom daZakon HRT-u omogućuje da dio prihoda stvara i komercijalno, to ne smije zloupotrijebiti, no da sve mora biti javno i motivirano javnim interesom. Runjić je naglasio da je pravo pitanje kvaliteta javnog sadržaja i njegova količina za 80 kuna mjesečno, dok je Novokmet podsjetio da 'HRT 90 posto prihoda ostvaruje upravo od pretplate i da ih upravo ti prihodi moraju podsjećati da novac nisu dobili od građana da stvaraju klon komercijalnih televizija, već da javne sadržaje prezentiraju tako da budu zanimljivi slušateljima i gledateljima jer su upravo javni sadržaji, a ne gledanost, nego relevantnost, obaveza koju HRT ima kao javni radiotelevizijski servis građana'.