Glavna prednost ovog prijedoga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o HRT-u je vidljiva želja za razrješenjem krize upravljanja na HRT-u kako bi se omogućilo deblokadu donošenja odluka s ciljem obnove vjerodostojnosti i povjerenja javnosti u HRT, te vraćanje profesionalnih standarda u uređivanje programa na HTV-u. Ujedno ističemo pobošljanje u učinkovitosti procesa imenovanja nove rukovodeće strukture, njihove odgovornosti i autonomnosti u djelovanju, kao i jasnijeg definiranja odgovornosti političkih tijela.
Documenta – centar za suočavanje s prošlošću i GONG, potpisnice Apela za vjerodostojnost HRT-a iz siječnja 2012., sastavile su ove komentare na temelju:
- zajedničkog djelovanja prilikom donošenja Zakona o HRT-u 2010. godine
- sadržaja i javnih rasprava o Apelu za vjerodostojnost HRT-a
- rasprave na okruglom stolu održane u Novinarskom domu 25. svibnja 2012.
- rasprave na Facebook grupi pokrenute povodom Prijedloga.
Glavna prednost ovog Prijedoga je vidljiva želja za razrješenjem krize upravljanja na HRT-u kako bi se omogućilo deblokadu donošenja odluka s ciljem obnove vjerodostojnosti i povjerenja javnosti u HRT, te vraćanje profesionalnih standarda u uređivanje programa na HTV-u. Ujedno ističemo pobošljanje u učinkovitosti procesa imenovanja nove rukovodeće strukture, njihove odgovornosti i autonomnosti u djelovanju, kao i jasnijeg definiranja odgovornosti političkih tijela.
S druge strane, kao ključne prostore za poboljšanje Prijedloga ističemo sljedeće kritične točke:
1. Funkcija glavnog urednika
S obzirom na potrebe sinergijskog djelovanja programa (mreže regionalnih centara, dopisnika i internetskih stranica), nedovoljno precizne odredbe u Prijedlogu ostavljaju mogućnost različitih tumačenja o očekivanoj ulozi, odgovornostima i ovlastima glavnog urednika. Potrebno je precizirati ovu funkciju u smjeru definiranja glavnog i odgovornog urednika, kako se ta funkcija ne bi mogla zloupotrijebiti za puko prenošenje i provođenje odluka rukovodstva (čak do razine sadržaja informativnog programa) ili banalno koordiniranje podređenih urednika (radija i televizije + interneta) i voditelja kanala (kako aktualnih i budućih televizijskih kanala, tako i regionalnih radijskih frekvencija).
2.Sudjelovanje programskih rukovoditelja u Ravnateljstva
S obzirom na očekivanu racionalizaciju poslovanja i povećanje kvalitete sadržaja HRT-a, a u svjetlu dosadašnjeg negativnog iskustva izostanka uvažavanja programskih potreba u definiranju poslovne politike, potrebno je ojačati ulogu glavnih urednika pojedinih programskih sastavnica u radu Ravnateljstva, optimalno time što će ući i u njegov sastav.
3. Način izbora glavnog urednika
Urednici bi trebali biti prvi među novinarima, a ne posljednji među rukovoditeljima. Kako bi se novinarska profesija mogla sačuvati od utjecaja nestručnih interesa, poštivanje profesionalnih novinarskih standarda i etičkih normi potrebno je osigurati od najviših do najnižih funkcija i odgovornosti, na način da izbor glavnog urednika ovisi prvenstveno o stručnim kvalifikacijama. Stoga, umjesto savjetodavnog mišljenja kreativnog osoba, Prijedlog treba predvidjeti obvezujuće mišljenje većine kreativnog osoblja o izboru glavnog urednika i to barem na način da negativno mišljenje diskvalificira određenog kandidata iz daljnjeg razmatranja. Pritom se može ostaviti nadležnom tijelu da izabere između više kandidata od kojih su svi dobili većinsko pozitivno mišljenje kreativnog osoblja. Isti postupak trebao bi se potom provoditi i za urednike podružnica te pojedinih programskih cjelina.
Kako bi se osigurala transparentnost i vjerodostojnost procesa kandidiranja i izbora, prethodno je neophodno detaljno propisati izbornu proceduru: pluralizam predstavnika u izbornoj komisiji, utvrđivanje popisa birača u skladu s preporukama Međunarodne federacije novinara, predstavljanje kandidata i njihovih programa pred kreativnim osobljem, osiguranje tajnosti glasanja posebno izvan Zagreba,...
4. Način izbora rukovodstva
Percepciju da će rukovodstvo HRT-a biti ekspozitura aktualne vladajuće konstelacije moguće je otkloniti preciznijim definiranjem odgovornosti po uzoru na odgovornosti i način izbora Pučkog pravobranitelja ili Guvernera HNB-a. Proceduru koja bi u Hrvatskom saboru pokazala slaganja vladajućih i oporbenih stavova moguće je ostvariti na način da se podrška kandidatima daje dvotrećinskom većinom na razini matičnog odbora.
S obzirom da način izbora paralelno treba definirati i način smjene, potrebno je preciznije definirati način utvrđivanja odgovornosti rukovodstva za neispunjavanje Godišnjeg programa i javnih zadaća i ugovornih obveza HRT-a, kao i za nanošenje značajne reputacijske, a ne samo materijalne štete HRT-u.
5. Prevencija korupcije i povećanje transparentnosti rada
Tijekom procesa kandidiranja i izbora rukovodstva HRT-a u Hrvatskom saboru, neophodno je da se dosljedno provode odredbe aktualnog Zakona o sprečavanju sukoba interesa, prema kojima sve osobe koje Sabor bira ili imenuje podliježu tom zakonu (imovinske kartice).
Posebno je važno temeljito razraditi odredbe o sprječavanju i utvrđivanju sukoba interesa na razini NO, ravnateljstva i glavnih urednika što sada nedostaje u ovom prijedlogu izmjena zakona (odredbe su precizirane vezano uz članove programskog vijeća, to treba poslužiti kao smjernica i za njihovu razradu vezano uz ostale upravljačke i rukovodeće funkcije).
U svrhu transparentnosti ali i povjerenja javnosti u upravljačku i nadzornu strukturu HRT-a (NO, Programsko vijeće, glavni ravnatelj i ravnateljstvo), potrebno je osigurati javnost ukupnog procesa nominacije i selekcije kandidata za te funkcije te eksplicirati obvezu javne objavu životopisa (uz osobnu izjavu kandidata da se odriču tajnosti osobnih podataka).
6. Odgovornost Hrvatskog sabora
S obzirom na značajno povećanje odgovornosti Hrvatskog sabora u ovom Prijedlogu, te dosadašnje dokaze nedostatne demokratske političke kulture, potrebno je osigurati mehanizme sprečavanja zloupotrebe te odgovornosti.
Ukoliko Statut HRT-a ostaje primarno samoregulacijski akt, potrebno je ukinuti ulogu Sabora u njegovom potvrđivanju, a tu odgovornost jasno definirati u rukovodstvu i nadzornim tijelima.
Na kraju, uvjerene da nema niti jedne strukture koja može sama po sebi spasiti HRT od klijentelističke kulture upravljanja, navedene organizacije civilnog društva najavljuju da će aktivno pratiti nastavak rasprave o Prijedlogu, kao i provedbu očekivanih izmjena zakona.
