„Rujan 1999. Nas troje kod predsjednika tada Hrvatskog državnog sabora s kutijama u kojima se nalazi 28.000 potpisa za uvođenje nestranačkog promatranja u izborni zakon, prikupljenih u 28 gradova. Vlatko Pavletić nas gleda sa zanimanjem, možda čak i simpatijama: ‘Mladi ste, pametni, a vi ne bi u Mladež?‘ ‘Ne, mi bi u izborni zakon,‘ odgovaramo“, prisjetila se početaka razvoja GONG-a Suzana Jašić, jedna od osnivačica, na GONG-ovom 15. rođendanu proslavljenom 13. travnja 2012. u Novinarskom domu u Zagrebu.
„Rujan 1999. Nas troje kod predsjednika tada Hrvatskog državnog sabora s kutijama u kojima se nalazi 28.000 potpisa za uvođenje nestranačkog promatranja u izborni zakon, prikupljenih u 28 gradova. Vlatko Pavletić nas gleda sa zanimanjem, možda čak i simpatijama: 'Mladi ste, pametni, a vi ne bi u Mladež?' 'Ne, mi bi u izborni zakon,' odgovaramo“, prisjetila se početaka razvoja GONG-aSuzana Jašić, jedna od osnivačica, na GONG-ovom 15. rođendanu proslavljenom 13. travnja 2012. u Novinarskom domu u Zagrebu.
Razvoj demokracije kroz 15 godina GONG-a
Ovoj je proslavi prethodilo promatranje 15 izbora i jedan referendum u Hrvatskoj. Tihomir Ponoš, kolumnist Novog lista, istaknuo je: „Promatralo je nešto više od 20.000 promatrača, a zanimljivo je da je broj promatrača kroz godine zapravo padao. I tako je promatranje izbora postalo gotovo sekundaran posao GONG-a. To pokazuje jednu drugu veliku promjenu. Na početku se sa političkom elitom moglo ići samo 'na mišiće', na brojnost. Danas se sa političkom elitom može ići i 'na mozak'. Još jedna od promjena, koje je Platforma 112 navela u svom izvještaju o prvih stotinjak dana nove vlasti, je i odnos prema nevladinim organizacijama koje se danas tretira partnerski.“
Takav odnos dugo se gradio razvojem demokracije u mladoj zemlji kao što je Hrvatska. Branko Hrvatin, predsjednik Vrhovnog suda i predsjednik DIP-a, istaknuo je: „Prije je glavno obilježje GONG-a bila mladost, a tijekom godina se toj mladosti priključivalo iskustvo. Za mene je i danas glavno obilježje GONG-a mladost - jer samo mladost može dati taj entuzijazam, samo mladost može dati to uvjerenje u ideje koje branite i koje doista želite provesti u najboljoj mjeri da možete, a zaista možete, pomoći demokraciji. Iskustvo je dolazilo s vremenom, i drugim procesom, kojem sam svjedočio, s odgovornošću. Odgovornost jamči trajnost, a GONG to ima.“
Vesna Kesić, aktivistica i članica Vijeća GONG-a, istaknula je i važnost institucionalizacije civilnoga društva: „GONG je danas na neki način institucija. Ako pod institucijom podrazumijevamo stabilnost, odgovornost, ekspertizu, vidljivost, aktivnost i povjerenje.“ Više o počecima i razvoju GONG-a kroz 15 godina možete pročitati ovdje.
(Ne)povjerenje građana u politiku
Relativno mala izlaznost birača na parlamentarne izbore 2011. kao i na referendum o pristupanju Hrvatske u EU (Rezultate istraživanja apstinencije glasača na referendumu možete vidjeti ovdje) ukazuje na srozavanje povjerenja građana u politiku. „Povjerenje u institucije nije dovoljno, a sve je rezultiralo, čini mi se, padom povjerenja i u predstavničku demokraciju“, zaključio je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a. „Velika su očekivanja od nove vlasti da svojim primjerom, svojim potezima i odlukama ojača povjerenje u politiku i institucije. „Velika su očekivanja od nove vlasti da svojim primjerom, svojim potezima i odlukama ojača povjerenje u politiku i institucije." - Dragan ZelićNe smiju podcjenjivati građane, već ih uključiti u donošenje odluka, te na taj način podići kvalitetu demokracije. Ulazimo dogodine u EU, nadamo se da se nova vlast neće uspavati, da će nastaviti započete reforme, da će nastaviti biti otvorena i da će biti odgovorna prema građanima.“
Na sve više prisutno nepovjerenje građana u političke procese, institucije i politiku kao takvu nadovezao se Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH, navodeći da za demokratsku državu to povjerenje predstavlja temelj razvoja vladavine prava: „Bit priče je povjerenje - povjerenje u funkcioniranje sustava, u to da nitko ne vara i u reprezentativnost sustava. I GONG je jedna od tih institucija kojoj se vjeruje. A vjeruje se zato jer je aktivna, a nije militantna; jer je naporna, a nije iritantna. Iza nje ne stoje nikakvi interesi, već želja da se nešto unaprijedi u općem dobru. To je ono kako bih ja htio vidjeti da funkcioniraju političke stranke.“
U duhu promjena koje i GONG zagovara, premijer Milanović istaknuo je glavne probleme koji stoje na putu razvoju pravne države, a predstavljaju temelj demokracije: „Stranke, izborni zakon, sve su to stvari koje moramo unapređivati. Imamo katastrofalno uređene biračke popise koji sami po sebi nisu problem na način da utječu na krajnji rezultat izbora. Ali činjenica da postoji takva disproporcija između stvarnog i realnog stanja, kod ljudi rađa nepovjerenje. To moramo urediti.“
Civilno društvo kao središte socijalne moći
Politička participacija, transparentnost, odgovornost, vladavina prava, aktivizam, demokracija, suradnja – tome težimo. Berto Šalaj, predsjednik Vijeća GONG-a, istaknuo je misiju GONG-a: „Promicanje građanskih i ljudskih prava i promoviranja ideala aktivnog građanstva - dakle, aktivnog, odgovornog, informiranog sudjelovanja građana u političkim procesima.“ „Promicanje građanskih i ljudskih prava i promoviranja ideala aktivnog građanstva - dakle, aktivnog, odgovornog, informiranog sudjelovanja građana u političkim procesima.“ - Berto ŠalajKroz četiri programske cjeline (Izborni sustav, Dobra vladavina, Aktivni građani i civilno društvo, Hrvatska i EU), u suradnji s ljudima i organizacijama vrijednosno bliskima, GONG promiče kulturu dijaloga, otvorenosti i odgovornosti u javnoj sferi, putem istraživanja unutar Istraživačkog centra GONG-a, zagovaranja za društvene promjene i edukacije kroz EDUcentar.
U sljedećim godinama GONG će raditi na osiguravanju vladavine prava kroz 112 zahtjeva Platforme 112 koja okuplja 60 organizacija civilnog društva; jačanju sudjelovanja u političkim procesima na razini EU; zagovaranju formalizacije obrazovanja za demokratsko građanstvo; uvođenju novog izbornog zakonika da se izbori 2015. provedu prema unaprjeđenim izbornim pravilima; primjenjivanju načela dobre vladavine u djelovanju političkih institucija i javne uprave; osiguravanju neovisnosti i slobodi medija kroz svoje postojeće programe.
Uloga GONG-a u budućnosti svakako će i dalje biti ukazivanje na nužnost daljnjeg razvoja civilnog društva. Berto Šalaj je podsjetio na tri vrste moći u suvremenim društvima: „Postoji državna moć, ekonomska i socijalna. Ako državna dobiva legitimitet na izborima, a ekonomska kroz kontrolu, što ostaje građanima? Civilno društvo je središte socijalne moći. Mogućnost mobilizacije građana za ostvarivanje kolektivnih ciljeva – to je šansa koju građani imaju i zato je civilno društvo važno. Bez njega se socijalna moć ne može razvijati. Tu vidim dodatnu ulogu GONG-a – rad na procesu socijalnog osnaživanja.“