Uloga i važnost izborne administracije

Izvještaj o radu državnog izbornog povjerenstva u 2010. godini možete preuzeti ovdje.(pdf, 276 KB)

U svom Izvještaju o radu Državnog izbornog povjerenstva (DIP) GONG je ocijenio da tijekom 2010. godine nije uočena značajnija dodana vrijednost kojom je DIP doprinio izbornom procesu u usporedbi s razdobljem kad nije postojao kao stalno tijelo te da se o samom DIP-u kao i o njegovom radu izvan razdoblja održavanja izbora u velikom dijelu stručne javnosti malo zna dok šira javnost nije niti upoznata s činjenicom da to tijelo radi kontinuirano. S ciljem povećanja transparentnosti rada, u Izvještaju se predlaže da DIP izradi i objavi svoj strateški i akcijski plan djelovanja te godišnji izvještaj o radu, ali i da održava redovite susrete s predstavnicima medija. Dodatno se zaključuje da bi DIP trebao preuzeti vodeću ulogu u zagovaranju za unapređenje izbornog procesa i referenduma te samostalno organizirati i provoditi aktivnosti koje se na njih odnose, okupljajući pri tome vodeće stručnjake i istraživače iz navedenih tema. U Izvještaju se zaključuje da bi Vlada trebala osigurati dovoljna sredstva za kontinuirani i neometani rad DIP-a tijekom međuizbornog razdoblja te što hitnije izmijeni Zakon o Državnom izbornom povjerenstvu Republike Hrvatske kako bi to tijelo dobilo sve stalne članove, predsjednika i potpredsjednike različitih struka, a ne samo pravne.

Kao posljednji u nizu pet skupova na temu izbora kojima se obilježava 20. godišnjica prvih višestranačkih izbora u Hrvatskoj, Fakultet političkih znanosti i GONG su u Hrvatskom saboru organizirali skup „Uloga i važnost izborne administracije“, kako bi se kritički raspravilo djelovanje izborne administracije i predložile mogućnosti njenog daljnjeg unaprjeđenja. U raspravi koja je uslijedila su sudjelovali predstavnici akademske zajednice, tijela izborne administracije, političkih stranaka i medija uključujući Nenada Zakošeka, Josipa Kregara, Tihomira Ponoša i Josipa Leku.

Ocjena kao i sadržaj izvještaja uzrokovali su burnu reakciju predstavnika DIP-a što se prvenstveno očitovalo u govoru potpredsjednice DIP-a Zdravke Čufar Šarić koja je u uvodnom dijelu svog govora ocijenila izloženu kritiku GONG-a neopravdanom naglašavajući da DIP uživa povjerenje međunarodne javnosti i drugih domaćih tijela koja provode izbore. U svom opsežnom govoru navela je probleme s kojima se DIP susretao i aktivnosti koje je proveo od svog osnivanja te konstatirala da se DIP često kritizira zbog nerazumijevanje zakonske regulative koja se odnosi na ovlasti DIP-a kao i zbog propusta drugih državnih tijela, čemu je prema njenoj ocjeni, putem senzacionalističkih novinskih naslova, svoj doprinos dao i GONG kojem je dodatno predbacila da motivaciju za ocjenjivanje i procjenjivanje rada državnih tijela temelji na želji za samopromocijom. Osvrćući se na zamjerku GONG-a o DIP-ovoj nedovoljnoj posvećenosti edukaciji birača, ustvrdila je kako je DIP proveo aktivnosti usmjerene na edukaciju mladih koji prvi put izlaze na birališta dok se edukacijom ostalih birača unatrag tri godine isključivo bavio GONG, što su prema vlastitoj ocjeni GONG-a, kako je rekla, radili vrlo uspješno. Na primjedbe kako u DIP-u ne bi trebali biti zaposleni isključivo pravnici, odgovorila je kako se DIP-ov rad temelji na primjeni, tumačenju i provedbi pravnih propisa te izdavanju rješenja a što je logično da rade pravnici.

Na kritike upućene GONG-u odgovorio je Dragan Zelić, izvršni direktor GONG-a, naglašavajući kako svrha GONG-ovih aktivnosti nije samopromocija već ukazivanje na postojeće nedostatke sustava i institucija jer GONG ne kritizira bez da istovremeno ponudi prijedloge kako poboljšati rad tih institucija. Također je ukazao da se GONG bavi i drugim stvarima, poput praćenja rada Vlade i drugih institucija, praćenja Zakona o sprečavanju sukoba interesa i provođenja Zakona o pravu na pristup informacijama te borbe protiv korupcije, o čemu se oglašava u medijima i na svojim službenim stranicama te izrazio žaljenje što u DIP-u ne razumiju što GONG radi. Zaključio je da bi s obzirom na njegovu ulogu DIP trebao imati sve stalne članove te predsjednika i potpredsjednika različitih struka a ne samo pravne. Na kraju je naglasio kako se GONG-ov Izvještaj odnosio na rad DIP-a u 2010. godini, a potpredsjednica DIP-a nije jasno odgovorila na zamjerke na rad u 2010. godini nego je objašnjavala DIP-ov rad od osnutka.

Nenad Zakošek, dekan Fakulteta političkih znanosti i član Vijeća GONG-a, ukazao je kroz primjer izbornog povjerenstva Velike Britanije, kao tijela koje je od svog osnutka 2000. godine postalo respektabilno tijelo prepoznato po nadzornim i edukativnim funkcijama, na smjer kojim bi se trebao razvijati DIP te konstatirao da je preduvjet takvog djelovanja DIP-a njegovo istinski neovisno djelovanje s jasnim višegodišnjim planom rada i proračunom. Osvrćući se na sastav DIP-a, zaključio je da je za potpuno razumijevanje izbornog procesa nužno njegovo sagledavanje i sa drugih aspekata osim onog pravnog, poput onog politološkog, sociološkog i ekonomskog, zbog čega je potrebno da se sastav tog tijela ne ograničava samo na pravnike. Komentirajući odnos DIP-a prema Ministarstvu uprave kao tijela koja se najviše bave izbornim zakonodavstvom, Zakošek je naglasio da DIP kao neovisno tijelo mora imati metodičku sumnju u ono što radi Ministarstvo uprave, a ne ponašati se kao da je podređeno tom Ministarstvu pa da zato mora uzeti sve što to Ministarstvo kaže kao „zdravo za gotovo“.

Tihomir Ponoš, novinar Novog lista, posebno se osvrnuo na postojeći sastav DIP-a te ustvrdio kako postojeće stanje prema kojem predsjednik DIP-a nije osoba koja svakodnevno aktivno obavlja tu funkciju otežava pozicioniranje DIP-a prema javnosti i koči proaktivno djelovanje tog tijela.

Na komentar Čufar Šarić kojim je odbacila GONG-ove zamjerke o "nevidljivosti" DIP-a u javnosti tvrdnjom da je „zakonom Povjerenstvo utvrđeno kao tijelo za provođenje izbora, a ne kao tijelo koje će oblikovati politička stajališta“ reagirao je Josip Kregar, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu, ustvrdivši da posao DIP-a nije samo primjena zakona već da ono mora biti aktivno tijelo s puno autoriteta koje će Vlada slušati u izbornim pitanjima jer će DIP i njegovi zaposlenici „ostati i nakon promjene Vlade i nakon smjene vlasti i nakon što ovaj ili onaj ministar napusti svoju funkciju“. Zbog toga je kritička pozicija predstavnika DIP-a izuzetno važna i ne može se svesti na pisanje uputa i rješenja, nego na rješavanje problema, zaključio je Kregar.