Ukidanje izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama posljednja je prilika da vladajući nešto naprave kako treba

24. ožujka 2011.

Nakon jučerašnje odluke Ustavnog suda o ukidanju nedavno usvojenih izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, GONG smatra kako su Vlada i Sabor dobili novu priliku za poboljšanje Zakona kojim se jamči ostvarivanje jednog od temeljnih ljudskih prava. Da je zaista riječ o takvom pravu te da ga tako treba i tretirati, potvrdio je svojom jučerašnjim odlukom i Ustavni sud RH, ustvrdivši kako se posljednje izmjene Zakona odbacuju jer nisu usvojene apsolutnom većinom saborskih zastupnika, kakva je potrebna za donošenje organskih zakona.

Nakon jučerašnje odluke Ustavnog suda o ukidanju nedavno usvojenih izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama, GONG smatra kako su Vlada i Sabor dobili novu priliku za poboljšanje Zakona kojim se jamči ostvarivanje jednog od temeljnih ljudskih prava. Da je zaista riječ o takvom pravu te da ga tako treba i tretirati, potvrdio je svojom jučerašnjim odlukom i Ustavni sud RH, ustvrdivši kako se posljednje izmjene Zakona odbacuju jer nisu usvojene apsolutnom većinom saborskih zastupnika, kakva je potrebna za donošenje organskih zakona.

Izmjene Zakona koje su usvojene u prosincu 2010. godine bile su značajan, ali nedovoljan korak naprijed u jačanju transparentnosti i odgovornosti tijela javne vlasti. Naime, od predlagatelja promjena Zakona očekivale su se tri ključne promjene: uvođenje testa javnog interesa, uvođenje testa proporcionalnosti te osposobljavanje nezavisnog tijela za nadzor i provedbu Zakona.

Umjesto nezavisnog tijela poput Povjerenika za informacije ili Pučkog pravobranitelja, Zakon je kao odgovorno tijelo predvidio Agenciju za zaštitu osobnih podataka, a amandmanom na Konačni prijedlog izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama, što ga je predložio saborski Odbor za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost, nanijela se nepopravljiva šteta duhu zakona, te se u potpunosti izigrao smisao promjena na način da nitko, pa ni sud, nema pravo provjeriti moguće zloupotrebe čelnika državnih tijela kada neke informacije proglašavaju tajnima. Test javnog interesa i test proporcionalnosti, sukladno Zakonu o tajnosti podataka, radilo bi isto tijelo koje je informaciju prethodno klasificiralo stupnjem tajnosti!

GONG je na ovaj problem upozorio tijekom usvajanja navedenih izmjena te isticao, a što sad opetovano čini, kako su poboljšanja zakonodavnog okvira potrebna ne radi formalnog zadovoljavanja uvjeta za zatvaranje pregovora s EU, nego prvenstveno zbog vladavine prava i ostvarivanja temeljnih ljudskih prava i sloboda u Hrvatskoj.

Zakonodavac sad ima priliku ispraviti ove greške i izmjenama ovog Zakona pokazati napredak u osvještavanju da je pravo na pristup informacijama uistinu temeljno ljudsko pravo. Ujedno, time bi se ostvario napredak i u približavanju zatvaranju pregovora o pristupanju EU, budući da je riječ o Zakonu od iznimne važnosti za zatvaranje Poglavlja 23 jer ovaj Zakon i njegova provedba predstavljaju ključni alat u suzbijanju korupcije, te vladajući imaju posljednju priliku nešto napokon napraviti kako treba.

GONG, stoga, traži da se prijedlogom novih izmjena Zakona obuhvati i uspostavljanje neovisnog tijela nadležnog za nadzor i provedbu Zakona (Povjerenika za informacije ili Pučkog pravobranitelja) te da se Zakon o tajnosti podataka uskladi sa Zakonom o pravu na pristup informacijama, a ne obrnuto.

chevron-right