Povodom 28. rujna, Međunarodnog dana prava na pristup informacijama

Međunarodni dan prava na pristup informacijama obilježava se u svijetu još od 2002. kako bi se podigla svijest građana o tom važnom pravu.
Uz okrugli stol „Pravo na pristup informacijama – stanje u Republici Hrvatskoj, mogućnosti i izazovi“ kojeg tim povodom u Novinarskom domu, 28. rujna u 10 h, organiziraju GONG i TIH, podsjećamo na temeljna načela kojima bi se demokratska vlast i društvo trebali voditi pri zakonskoj regulaciji prava na pristup informacijama. Objavljujemo i neke od priloga raspravi koja se u Hrvatskoj i u regiji vodila proteklih godina povodom, uglavnom loše legislative i još gore prakse kad je u pitanju pravo građana na uvid u informacije u posjedu javne vlasti.

U Hrvatskoj, pravo građana na traženje i dobivanje informacije od javnog značaja, kao i obvezu tijela javne vlasti da omoguće pristup traženoj informaciji regulirano je Zakonom o pravu na pristup informacijama (ZPPI, 2003.) Zakon, osim što štiti jedno od temeljnih ljudskih i građanskih prava, ima važnu ulogu u borbi protiv korupcije i demokratizacije društva.

Posljednjim izmjenama Ustava pravo na pristup informacijama u posjedu tijela javne vlasti postalo je ustavna kategorija.

Analize i praksapokazuju da se važeći ZPPI, osim što nije u suglasju s međunarodnim standardima, ne primjenjuje niti u postojećem obliku.

Operativnim planom Nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnog društva(2007.-2011.) predviđeno je pokretanje izmjena Zakona o pravu na pristup informacijama uvođenjem dva važnja instituta: testa javnog interesa i proporcionalnosti u slučaju uskrate. Organizacije civilnog društva još od 2004. godine provode kampanju “Imamo pravo znati“, 2008. Vijeće Europe usvojilo je i Konvenciju o pravu na pristup službenim dokumentimakoja u Hrvatskoj još nije dobila službeni prijevod.

ARTICLE XIX, organizacija koja promiče pravo na slobodu izražavanja i javnost informacija navodi 9 temeljnih načela kojima bi se trebalo voditi svako nacionalno zakonodavstvo o informiranju i pravu na pristup informacijama:

1. Maksimalna dostupnost svih informacija koje posjeduju tijela javne vlasti i druge javne ustanove

2. Obveza objavljivanja i rasprostiranja svih informacija od javnog interesa

3. Obveza poticanja javnosti rada vlade i drugih tijela javne vlasti, uključujući zakonodavnu i sudsku vlast

4. Ograničavanje iznimaka:
– Javna tijela u posjedu informacije moraju pri ustezanju objavljivanja trebaju:
obrazložiti štetu koja bi nastala objavom informacije,
obrazložiti štetu legitimnim razlozima koji proizlaze iz zakona,
voditi se načelom da bi šteta od objavljivanja bila veća od javnog interesa

5. Postupak donošenja odluke o dostavi informacije na zahtjev mora se voditi tako da bude zadovoljeno načelo jednostavne i brze dostupnosti.