Predstavljeni rezultati istraživanja: Odgovor civilnog društva na korupciju

Sukob interesa prije je pravilo nego izuzetak, zaključak je analize provedene u osam hrvatskih gradova u sklopu CARDS projekta "Odgovor civilnog društva na korupciju", predstavljene danas u Zagrebu.

ZAGREB, 8. prosinca 2008. (Hina) – Sukob interesa prije je pravilo nego izuzetak, zaključak je analize provedene u osam hrvatskih gradova u sklopu CARDS projekta “Odgovor civilnog društva na korupciju”, predstavljene danas u Zagrebu.

Čelnik udruge Partnerstvo za društveni razvoj Munir Podumljak, predstavljajući rezultate istraživanja manifestacije sukoba interesa, rekao je kako su oni “dosta loši”. “Sukob interesa je više pravilo nego izuzetak”, rekao je Podumljak upozoravajući kako ne postoje mjere suzbijanja sukoba interesa, a sama javna politka, kaže, podržava tu strukturu “da se ne zna tko što radi, kako se troše novci i odlučuje”.

Najeklatantniji je primjer, kaže, grad Vukovar gdje su volonteri i novinari samo u preliminarnom istraživanju, budući da podatke nisu dobili, u sustavu zapošljavanja i imenovanja uspjeli doći do desetak imena o međusobnom zapošljavanju i imenovanju po rodbinskim i političkim vezama.

“U svim ostalim gradovima je evidentiran porast broja zapošljavanja i tzv. neopravdanog odnosno neobjašnjivog zapošljavanja, imenovanja i izmišljanja funkcija”, ističe Podumljak i ocjenjuje kako je tu riječ o “ostvarivanju političke ili interesne kontrole nad tijelom javne vlasti”.

Istraživanje je unutar dvije godine u osam hrvatskih gradova (Osijek, Vukovar, Čakovec, Sisak, Udbina, Zagreb, Karlovac, Split), provelo devet udruga uključenih u BURU, mrežu nevladinih organizacija za borbu protiv korupcije, a analizu je provelo Rumunjsko akademsko društvo.

Prikupljani su podaci o općoj dostupnosti informacija, kvaliteti planiranja i transparentnosti u izvještavanju o proračunu, te vjerodostojnost informacija o javnoj nabavi, odnosno o mogućem sukobu interesa u javnim nabavama, postupcima zapošljavanja i imenovanja, u financiranju medija, te upravljanju nekretninama i koncesijama.

Prema istraživanju, u svim gradovima, osim Udbine, otkrivene su situacije sukoba interesa u više analiziranih kategorija (javna nabava, dodjela najma, zapošljavanje…), a upozoreno je kako je, osim u Vukovaru, do podataka teško bilo i u Zagrebu i u Osijeku. “Nije se odgovaralo na upite, opstruirao se rad volontera, odnosno nije se poštivalo zakon”, rekao je Podumljak navevši kako im je u pojedinim gradovima odgovoreno da pogledaju na web stranice, a na njima nije ništa objavljeno. “Interesantno je da je Grad Osijek tražio pet tisuća kuna uplate unaprijed kako bi udovoljio zahtjevima”, rekao je dodajući da su se samo Čakovec, Sisak i Split držali rokova propisanih Zakonom o pravu na pristup informacija.

“Nažalost, tijela javne vlasti još uvijek nisu spremna na javni dijalog s civilnim društvom već se na sve načine u svim upravama taj dijalog i razgovor o eventualnom problemu pokušava izbjeći”, ocijenio je Podumljak.

U analizi jednog od slučaja potencijalnog sukoba interesa, pokazuje istraživanje, ime jedne osobe bliske organiziranom kriminalu (obiteljska povezanost) pojavljuje se u tri grada (Zagreb, Sisak i Osijek), i u njima je ta osoba preko svojih tvrtki ili suvlasništva u tvrtkama uključena u poslove s nekretninama, gradnjom, gospodarenjem otpadom, nerijetko u suradnji s tijelima lokalne vlasti.