Sabor o pravu na pristup informacijama

Današnje zasjedanje Hrvatski je sabor zaključio raspravom o ostvarivanju prava na pristup informacijama u 2007., a zastupnici su ostali podijeljeni oko toga što je prouzročilo drastičan pad zahtjeva za informacijama – vladajući tvrde da je to posljedica povećane otvorenosti tijela javne vlasti, a oporba da su građani odustali jer znaju da potpuno zatvorena vlast neće udovoljiti njihovim zahtjevima.

ZAGREB, 26. ožujka 2008. (Hina) – Današnje zasjedanje Hrvatski je sabor zaključio raspravom o ostvarivanju prava na pristup informacijama u 2007., a zastupnici su ostali podijeljeni oko toga što je prouzročilo drastičan pad zahtjeva za informacijama – vladajući tvrde da je to posljedica povećane otvorenosti tijela javne vlasti, a oporba da su građani odustali jer znaju da potpuno zatvorena vlast neće udovoljiti njihovim zahtjevima.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za upravu Antun Palarić uvodno je izvijestio da su tijela javne vlasti prošle godine zaprimila 3.670 zahtjeva za ostvarivanje prava na pristup informacijama, neriješena su ostala 53, a odbačena su 124 zahtjeva.

Činjenicu da se broj zahtjeva smanjivao iz godine u godinu Palarić je protumačio kao dokaz da je postignuta transparentnost rada tijela javne vlasti.

“Korištenjem suvremene tehnologije, web stranica i Vladinog servisa, moja je uprava stavila na raspolaganje zainteresiranim građanima toliko informacija da gotovo i ne postoji potreba da se primjenjuje u neku ruku spori mehanizam, kojeg omogućuje zakon”, rekao je Palarić.

Goran Beus Richemberg (HNS) upozorio je, međutim, da je izvješće nepotpuno, jer je Središnjem državnom uredu za upravu podatke dostavilo tek nešto više od polovice tijela koja su obveznici Zakona.

Upozorio je i da su među tijelima koja ne poštuju obvezu izvještavanja mahom sudovi i općinska državna odvjetništva.

I Nenad Stazić (SDP) nedopustivim smatra takvo ignoriranje zakona. “Kad donesemo zakon koji se primjenjuje na građane, onda se on striktno provodi. Ali, ako slučajno donesemo zakon koji se primjenjuje na tijela javne vlasti, onda oni misle da se na njih pozitivni propisi ne trebaju odnositi i oni zakon naprosto ne provode”, upozorio je Stazić.

Ministricu pravosuđa Anu Lovrin prozvao je za nepotpuno i lažno izvještavanje Središnjeg ureda, jer je u izvješću naveden periferni slučaj odbijanja nepotpunog zahtjeva jednog građanina, a ne navode se slučajevi u kojima je, primjerice, novinarima odbila dostaviti imena osoba koje su članovi dvaju ili više nadzornih odbora.

“Ministrica nije poštivala zakon i novinaru dostavila tražene podatke, a zatim je nepotpuno i lažno obavijestila Središnji ured za upravu, tajeći tu svoju uskratu informacija”, ustvrdio je Stazić.

Na tvrdnje SDP-ovaca da je pad broja zahtjeva, s više od 19 tisuća u 2004. godini na 3.700 ove godine, rezultat “drastičnog pada demokratskih standarda” odgovorio je HDZ-ovac Andrija Hebrang.

Godine 2004. ispravili smo sve greške prethodne Vlade i građani zato više nemaju toliku potrebu za informacijama, kazao je Hebrang.

Sjednica se nastavlja sutra.

Leave a Comment!