GONG: AdWatch – praćenje političkih poruka tijekom kampanje

Projekt analize informativnosti političkih poruka parlamentarnih stranaka na nacionalnoj razini tijekom predizborne kampanje koji provodi GONG u suradnji sa studentima s kolegija „Politički marketing“, 4. godina Fakulteta političkih znanosti.

Pročitajte analizu tri tjedna kampanje.

Projekt analize informativnosti političkih poruka parlamentarnih stranaka na nacionalnoj razini tijekom predizborne kampanje koji provodi GONG u suradnji sa studentima s kolegija „Politički marketing“, 4. godina Fakulteta političkih znanosti.

Da bi građani mogli donijeti argumentiranu odluku o tome za koga će glasovati na izborima, potrebne su im informacije o tome što svaka od stranaka nudi te poručuje građanima tijekom predizborne kampanje. Stoga nam je cilj ovim projektom utvrditi kakav se tip poruka šalje građanima u aktualnoj kampanji te u kojoj su mjeri te poruke uistinu i informativne. U tu svrhu, tijekom trajanja predizborne kampanje, analiziramo informativnost političkih poruka parlamentarnih stranaka na nacionalnoj razini.

Svaka od šest grupa studenata koji sudjeluju u projektu, prati političke poruke šest parlamentarnih stranaka (odnosno jedne koalicije stranaka) na nacionalnoj razini kroz medije ili oblike koji su najpristupačniji za konzumaciju prosječnom biraču: plaćeno oglašavanje na tri nacionalne TV postaje, članke u četirima dnevnim novinama (Jutarnji list, Večernji list, Slobodna Dalmacija, Novi list) i promo-materijale stranaka (plakati, oglasi, TV spotovi). Za svaku od kategorija izrađene su matrice s pitanjima i sve grupe studenata odgovaraju na jednaka pitanja.

Napomene:
Analiza plakata provodi se na području Zagreba i u nju su uključeni plakati koji se ujedno pojavljuju i u ostalim dijelovima Hrvatske, budući da nismo obrađivali plakate koji su regionalno ili lokalno usmjereni.
U analizi članaka obrađeni su oni članci u kojima se barem dio članka sadržajno odnosi na neku od stranaka, a ne i oni u kojima se stranka samo taksativno spominje.


IZVJEŠTAJ O TREĆEM TJEDNU PREDIZBORNE KAMPANJE
Istraživano razdoblje: 16. do 23. studenog 2007.

Sažetak

Plakati
Na području grada Zagreba u razdoblju od 16. do 23. studenog istaknuta su 2 nova plakata i to Koalicije HSS-HSLS-PGS. Ostale stranke nisu istaknule nove plakate, no završni tjedan kampanje obilježili su novinski oglasi. U analiziranim dnevnim novinama pojavilo se ukupno 11 različitih oglasa od kojih čak 5 Koalicije HSS-HSLS-PGS. Oglasi Koalicije u izborno oglašavanje po prvi puta u ovoj kampanji uveli su tzv. advertorial, plaćeni oglas koji izgleda poput «pravog» novinarskog članka, u ovom konkretnom slučaju, poput intervjua s čelnicima stranke. Na taj način čelnici Koalicije pokušali su poslati poruke o konkretnom programu bez da u njih interveniraju novinari ili urednici.
Spotovi
U završnom tjednu kampanje plasirano je ukupno 9 različitih spotova. Najviše novih spotova plasirao je HDZ, njih 5, mahom testemoniala, odnosno svjedočanstava «običnih» građana. Interesantno je i da su i ovi spotovi izrazito personalizirani. Iako se u njima ne pojavljuje čelnik HDZ-a, građani koji se pojavljuju u spotu naglašavaju kompetencije «Ive Sanadera i njegove Vlade».
HSP-ov spot «Blizanci» doživio je sudbinu prvog spota i ocijenjen je neprikladnim za emitiranje. U nedostatku adekvatne regulacije koja jasno propisuje što se smije, a što ne, o podobnosti spotova odlučuju «etika» i «moral», što za sobom povlači cijeli niz reperkusija i upućuje na jasnu potrebu za hitnom, nedvosmislenom regulacijom izborne promidžbe.
Velik interes javnosti pobudio je i spot SDP-a, «Jadranka Puž», parodija na spot HDZ-a s kapetanom hrvatske nogometne reprezentacije Nikom Kovačem.
Interesantno je da jedna od dominantnih tema tijekom kampanje bila sama kampanja, odnosno pokušaji stranaka da diskreditiraju formu ili sadržaj oglasa svojih političkih suparnika.

Novinski članci
Zastupljenost dviju najveći stranaka u tisku i ovoga je tjedna zamjetno veća u odnosu na sve ostale stranke i to po broju članaka kao i po veličini teksta. U razdoblju od 16. do 23. studenog u Jutarnjem listu, Večernjem listu, Novom listu i Slobodnoj Dalmaciji objavljena su čak 93 članaka o HDZ-u, 75 o SDP-u, 25 o HSP-u, 37 o koaliciji HSS-HSLS-PGS, 36 o HNS-u te 24 o HSU.
Čini se da je u posljednjem tjednu kampanje opao broj napada u izjavama stranačkih dužnosnika. Broj napada ostao je, međutim, izuzetno visok kod HSP-a dok je najmanji broj napada u odnosu na ukupan broj članaka objavljenih o tim strankama zabilježen kod Koalicije HSS-HSLS-PGS i HSU-a.

Interesantan trend je primijećen kod SDP-a: stranački dužnosnici SDP-a govorili više o konkretnim temama i programima stranke, dok se predsjednik stranke Zoran Milanović više usmjerio na napade i kritiku HDZ-a, ponajviše na Ivu Sanadera, komentirajući u najvećem broju slučajeva stil vladanja i politički profil protivnika, te njihov način vođenja kampanje.

Na kraju kampanje valja istaknuti nekoliko elemenata:
· iako cilj ove analize nije bio utvrditi količinu zakupljenog oglasnog prostora (televizijskog, novinskog, oglasna mjesta …), ipak je moguće tvrditi kako je tijekom kampanje vladajuća stranka HDZ dominirala oglasnim i medijskim prostorom. HDZ je tako u tri tjedna kampanje plasirao ukupno 19 spotova i remindera, u usporedbi s, recimo, 7 spotova SDP-a, 6 spotova i remindera Koalicije HSS-HSLS-PGS, 2 spota HSU-a, 2 spota HSP-a i 18 spotova HNS-a koji su, međutim, bili vrlo kratki i produkcijski sasvim jednostavni. Nadalje, broj članaka u kojim se govori o HDZ-u, ili se on spominje, daleko premašuje broj članaka o ostalim strankama (202 članka o HDZ-u, 154 o SDP-u, 66 o HSP-u, 68 o Koaliciji itd.). To se, dakako, ne može pripisati samo uređivačkoj politici već i aktivnostima stranke te činjenici da HDZ još uvijek čini Vladu koja mora redovito funkcionirati bez obzira na izbornu groznicu.
· HNS je imao najpozitivniju kampanju, a HSP najnegativniju.
· U načelu je 1/3 poruka dviju najvećih stranaka – HDZ-a i SDP-a – poslanih putem medija u protekla tri tjedna bila negativna.
· Tematski najjasniju kampanju – izuzme li se pitanje biračkog prava dijaspore – imala je Koalicija HSS-HSLS-PGS koja je kampanju uspjela fokusirati na pitanja ZERP-a, mirovina, razvoja sela i decentralizacije.
· Kampanja je ukazala na hitnu potrebu regulacije izbornih kampanja koja će obuhvatiti sljedeće elemente: a) financiranje, kontrolu i limit potrošnje novca u kampanji, b) format izborne (pogotovo televizijske) promidžbe i c) sadržaj plaćenih političkih oglasa te redefinirati predstavljanje političkih stranaka u hrvatskim medijima, pogotovo na javnoj televiziji.

Detaljnu analizu trećeg tjedna kampanje pročitajte u sljedećem dokumentu:

Detaljna analiza – 3. tjedan (182 KB)


IZVJEŠTAJ O DRUGOME TJEDNU PREDIZBORNE KAMPANJE
Istraživano razdoblje: 9. do 15. studenoga 2007.

SAŽETAK:

U razdoblju od 9. do 15. studenoga 2007. godine na području grada Zagreba, studenti Fakulteta političkih znanosti pratili su i analizirali predizbornu promidžbu HDZ-a, SDP-a, HNS-a, koalicije HSS-HSLS-PGS, HSU-a i HSP-a putem plakata i spotova te kroz zastupljenost i pojavljivanje spomenutih stranaka u objavljenim novinskim člancima u 4 dnevna lista.

Plakati
Na području grada Zagrebu u razdoblju od 9. do 15. studenoga istaknuto je ukupno 9 novih jumbo plakata, s tim da HSU još uvijek nema plakata, a da HNS nije istaknuo nove plakate. Najviše novih plakata istaknuo je HDZ, ukupno četiri. U analizu su ovoga tjedna uvršteni i novinski oglasi koji su se pojavili u svim ili nekim analiziranim novinama, a koji su različiti od jumbo plakata. To se prije svega odnosi na HDZ-ov oglas s nogometašem Nikom Kovačem te na Dinamov oglas kojim se izražava potpora HDZ-u i premijeru Ivi Sanaderu.
Ostali analizirani oglasi odnose se na oglase koalicije HSS-HSLS-PGS kojima se promoviraju nositelji lista u IX. i X. izbornoj jedinici.

Rasprava oko oglasa s Nikom Kovačem (kao i pratećeg video spota) te Dinamov oglas, obilježili su drugi tjedan kampanje.Prvi oglas prozvan je zbog stranačkog prisvajanja nacionalnih sportskih obilježja (zbog čega je znak HNS-a uklonjen s kasnijih verzija oglasa), dok je u drugom oglasu sporno što se cijela sportska momčad, zajedno s upravom, stavila na stranu jedne političke opcije. Praksa u kojoj neka javna udruga podupire političku stranku u kampanji, pa čak i plaćenim oglasima, nije neobična u nekim zapadnim demokracijama, primjerice SAD-u, no kad se udruga ili klub financiraju iz dijela javnih sredstava (državnog ili lokalnog proračuna) to svakako nije etično. Kako u Hrvatskoj regulacija izbornih kampanja gotovo uopće ne postoji, Etičko povjerenstvo DIP-a, kao jedino mjerodavno tijelo, iz dana u dan nailazi na nove izazove o kojima, u nedostatku jasno određenih pravila igre, može odlučivati samo po nekim općim etičkim, odnosno, arbitrarnim kriterijima.

Dominantan tip argumentacije na plakatima su ili osobe kao izvor i garancija kredibiliteta ili emocije (najčešće revolt ili otpor).

Većina plakata i oglasa HDZ-a je pozitivno intonirana, dok SDP na jednom od svoja dva nova plakata implicitno kritizira postojeće stanje stvari. Mnogo izravniji i agresivniji je napad HSP-a koji napada dvije najveće stranke i nudi sebe kao jedinu alternativnu.

Od konkretnih tema, velike stranke na plakatima i u novinskim oglasima forsiraju samo pitanje biračkog prava dijaspore (eksplicitno ili implicitno), dok je od manjih stranaka samo koalicija HSS-HSLS-PGS kroz oglase i plakate na dnevni red stavila neke konkretne teme i to pitanje očuvanja okoliša, ZERP, ulaganje u selo i decentralizaciju.
Čini se da je koalicija HSS-HSLS-PGS jedina, osim HSU-u, uspjela fokusirati svoju kampanju na nekoliko konkretnih tema: decentralizaciju, problemi sela, okoliš i pitanje ZERP-a.

Spotovi
U drugom tjednu kampanje plasirano je ukupno 9 različitih spotova. Najviše novih spotova plasirao je HDZ, njih 6, dok koalicija HSS-HSLS-PGS i HNS ovoga tjedna nisu plasirali nove spotove. Prošloga tjedna pojavio se i najavljeni spot HSU-a.
Iz strateške perspektive najinteresantnija je odluka HDZ-a da u drugom tjednu plasira seriju video oglasa sa sportašima koji nude svoj osobni integritet kao razlog zbog kojeg valja glasati za HDZ i premijera Ivu Sanadera.
Najkontroverzniji je, dakako, spot HSP-a, emitiran samo na Novoj TV, koji je ocijenjen neprikladnim za emitiranje. Kao i kod plakata i novinskih oglasa, ovdje se ponovno pokazuje nužnost hitne regulacije izbornih kampanja.
U dva spota, onom SDP-a i HSU-a, stranački čelnici, Zoran Milanović i Vladimir Jordan, prikazuju se kao «jedni od nas». Za razliku od njih, Ivo Sanader pojavljuje se kao državnik.
Od konkretnih tema ponovno se pojavljuje pitanje biračkog prava dijaspore, izravno ili neizravno, dok SDP u spotu naglašava i dvije vrijednosti – pravednost i vladavinu prava.

Interesantno, ovoga tjedna HDZ u svojim spotovima kombinira nacionalne simbole (šahovnica, hrvatska zastava) s europskim simbolima (zastava EU i njemačka zastava).
Vrijednosna orijentacija većine HDZ-ovih spotova je pozitivna (njih pet), SDP-ov spot je kombinacije pozitivnih poruka i kritike suparnika, dok je HSP-ov spot prvi koji izravno napada osobni integritet svojih rivala,

Novinski članci
Zastupljenost dviju najveći stranaka u tisku i ovoga je tjedna zamjetno veća u odnosu na sve ostale stranke i to po broju članaka, kao i po veličini teksta.
U razdoblju od 9. do 15. studenog u Jutarnjem listu, Večernjem listu, Novom listu i Slobodnoj Dalmaciji objavljeno je čak 69 članaka o HDZ-u, 57 o SDP-u, 25 o HSP-u, 20 o koaliciji HSS-HSLS-PGS, 19 o HNS-u te samo 9 o HSU.
U najvećem broju SDP-ovih izjava (16) fokus je na nekoj konkretnoj temi
dok je samo 6 izjava usmjereno na napad ili kritiku protivnika. S druge strane, u fokusu najvećeg broja izjava HDZ-ovih dužnosnika ili čelnika (27) jest napad ili kritika protivnika,dok se 15 izjava primarno bavi nekim konkretnim temama ili programima. Prošloga tjedna zabilježen je velik broj napadačkih izjava i među dužnosnicima i čelnicima koalicije HSS-HSLS-PGS te, očekivano, HSP-a.
Što se tiče istinitosti izjava SDP-ovih čelnika i dužnosnika, one su u 15 članaka ocijenjene u cijelosti točnima, no u 2 članka izjave su ili djelomično točne ili posve netočne.To se prije svega odnosi na inzistiranje Tonina Picule kako se HDZ tek sad sjetio izgraditi auto-cestu Zagreb-Sisak, što nije točno, te na izjavu Zorana Milanovića kako će se SDP početi zabrinjavati oko sive ekonomije tek kad ona dosegne 20%. Prema izjavama nekih stručnjaka već je dosegnula 25%,
U 5 HDZ-ovih članaka prenesene izjave su u potpunosti istinite, u 5 članaka su djelomično istinite, dok su u 2 članka prenesene izjave netočne (primjerice, tvrdnja kako ljevica ne želi ulazak u NATO te Sanaderove izjave o SDP-ovom programu, prije svega ukidanju vjeronauka, legalizaciji droga te uvođenju poreza na stan, oranice i štednju). U ostalim člancima izjave se odnose na neke opće kategorije te nisu ni točne ni netočne, dok je za 23 izjave istinitost teško odrediti (npr. povećanje stranačkog članstva, Šeksovo korištenje službenih ovlasti u svrhu kampanje, obećanja o budućim potezima HDZ-a, incident u Donjim Kukuruzarima, stvarno stanje hrvatskog gospodarstva itd. )
Ostali slučajevi neistinitih tvrdnji teško se zapravo mogu smjestiti na skalu «točno – netočno», a odnose se na optužbe na račun protivnika koje nemaju uporište u stvarnosti i namijenjene su isključivo diskreditiranju poput izjave Stipe Gabrića Jamba kako «Nikad niti jedan osvajač nije Dubrovnik opljačkao kao što ga pljačka Vlada HDZ-a».

Dnevni red kampanje prošloga tjedna bio je zatrpan raspravama o samoj kampanji, pogotovo angažmanu sportaša, Dinamovim oglasima te HSP-ovom spotu, a ključno pitanje kampanje postalo je pitanje biračkog prava hrvatske dijaspore.
Ekonomska i gospodarska pitanja nisu se uspjela probiti na glavni dnevni red kampanje te birači i dalje nisu informirani o ključnim aspektima programa političkih stranaka u vezi glavnih problema društva. Tome svakako doprinosi i ponašanje HTV-a koji sučeljavanja o temama poput korupcije i gospodarstva emitira u 23 sata petkom navečer, u vrijeme kad starija populacija spava, a mlađi u većem broju nisu kod kuće. Ukidanje emisije „Otvoreno“, kao mjesta rasprave o tekućim društvenim temama, svakako tome još više odmaže. 
 
Detaljnu analizu drugog tjedna kampanje pročitajte u sljedećem dokumentu:

Detaljna analiza – 2. tjedan (220 KB)


IZVJEŠTAJ O PRVOME TJEDNU PREDIZBORNE KAMPANJE
Istraživano razdoblje: 5. do 9. studenoga 2007.



Napomene:
U analizu nisu uvršteni spotovi HDZ-a sa sportašima jer su se pojavili 9. studenoga te će biti uvršteni u analizu za sljedeći tjedan.

SAŽETAK:

U razdoblju od 5. do 9. studenoga 2007. godine na području grada Zagreba, studenti Fakulteta političkih znanosti pratili su i analizirali predizbornu promidžbu HDZ-a, SDP-a, HNS-a, koalicije HSS-HSLS-PGS, HSU-a i HSP-a putem plakata i spotova te kroz zastupljenost i pojavljivanje spomenutih stranaka u objavljenim novinskim člancima u 4 dnevna lista.

Na području Zagreba istaknuta su ukupno 22 jumbo plakata šest vodećih stranaka, među kojima je najviše HDZ-ovih, čak 11, dok HSU-ov nije niti jedan.
U fokusu većine plakata su stranački dužnosnici, prije svega čelnici stranaka i premijerski kandidati.

Četiri plakata HDZ-a i oba plakata HSP-a u sebi sadrže i negativnu emotivnu argumentaciju: prvi pokušavaju pobuditi strah od suparnika, konkretno SDP-a, a drugi pobuditi osjećaj ugroženosti.

Jedino HDZ-ovi plakati nude konkretne informacije i podatke, no na četiri plakata podaci su posve netočni (SDP ne želi legalizirati drogu, niti uvesti nove poreze na kuću, stan i zemljište), dok su na 5 plakata navedeni podaci tek djelomično točni:
– rodiljne naknade povećane su samo za prvih šest mjeseci
– udžbenici su besplatni samo za osnovnu školu i prve razrede srednjih škola
– prijevoz nije besplatan u svim gradovima i za sve učenike
– dug umirovljenicima nije vraćen u cijelosti.

Većina stranačkih plakata, njih 14, pozitivno je intonirana, odnosno ističu prednosti određene stranke i razloge zbog kojih valja glasovati za nju. Šest plakata su kombinacije pozitivnih i negativnih elemenata, odnosno istovremeno ističu vlastite prednosti i kritiziraju ili neizravno napadaju suparničku stranu (npr. «Zaštiti svoj san», «Odlučimo u Hrvatskoj»). Samo je jedan plakat negativno intoniran, odnosno usmjeren isključivo na kritiku suparnika («Promijeni program», Forum malih SDP-a).

Nadalje, u prošlom tjednu, u TV programima emitirano je ukupno 37 različitih spotova. Najviše različitih spotova plasirao je HNS, čak 17, iako vrlo kratkih (svaki u trajanju od 10 do 20 sekundi). HSU nije emitirao niti jedan spot.
Spotovi SDP-a, HDZ-a i koalicije HSS-HSLS-PGS usmjereni su na stranačke čelnike i ostale dužnosnike kao garante ostvarenja konkretnih programskih ciljeva ili nositelje uspjeha iz prošlog mandata. U fokusu HNS-ovih spotova su vrlo načelni razlozi zbog kojih valja glasovati za stranku, a čelnici se i ovdje pojavljuju kao izvor kredibiliteta. Spot HSP-a jest spot atmosfere koji apelira isključivo na emocije i nastoji pobuditi domoljubni sentiment.
Samo u jednom spotu SDP-a stranački čelnik Zoran Milanović prikazuje se kao «jedan od nas». U svim ostalim spotovima te na plakatima, čelnici stranaka i ostali stranački prvaci pojavljuju se kao politički dužnosnici.

Tri stranke u svojim spotovima govore o konkretnim ostvarenim ili zacrtanim programima. Međutim, dok u spotovima SDP-a i koalicije HSS-HSLS-PGS nema spornih činjenica, podaci izneseni u spotovima HDZ-a samo su djelomično točni i zbog toga manipulativni.

Vrijednosna orijentacija većine spotova je pozitivna. Jedini spot s izrazito negativnom, napadačkom orijentacijom, Etičko povjerenstvo ocijenilo je nepodobnim za objavljivanje (spot «Riva» HSP-a).
Zanimljivo je da «Europa» kao simbol određene skupine vrijednosti niti u jednom spotu nije našla svoje mjesto dok su očuvanje tradicije i zaštita nacionalnih interesa pojavljuju u spotovima dvaju stranaka, koalicije HSS-HSLS-PGS i HSP-a.

Što se tiče tiskanih medija, zastupljenost dviju najvećih stranaka zamjetno je veća u odnosu na sve ostale stranke i to po broju članaka kao i po veličini teksta. U prošlom tjednu, od ponedjeljka do petka, u Jutarnjem listu, Večernjem listu, Novom listu i Slobodnoj Dalmaciji tako je objavljeno 40 članaka o HDZ-u, 22 o SDP-u, dok se broj članaka o HSP-u, HNS-u i koaliciji HSS-HSLS-PHS kreće između 11 i 16. Najmanje članaka objavljeno je o HSU – tek 2. Većina članaka o manjim strankama kreće se između 1/8 i 1/4 stranice, dok su članci o HDZ-u i SDP-u, osim brojem, zastupljeniji i prostorno.

Izjave stranačkih dužnosnika prenesene u tisku prošloga tjedna tek se u manjem broju odnose na konkretne teme i programe, a u puno većem na samu kampanju ili međusobne obračune stranačkih prvaka.

Čak 21 izjava dužnosnika HDZ-a, prije svega premijera Ive Sanadera sadrži neku vrstu napada. Priroda tih napada je usmjerena na konkretan politički program, prije svega SDP-a (8 izjava), zatim na stil vladanja i politički profil protivnika, ponovno SDP-a (6). Strategija tih napada najčešće je omalovažavanje (9 izjava) i diskreditiranje (7) te napad na kompetentnost (3). Istinitost izjava HDZ-ovih dužnosnika sporna je u situacijama kad spominju program SDP-a i to «legalizaciju droga, ukidanje vjeronauka i školama i uvođenje novih poreza». Ostale izjave odnose se na konkretne programe i razloge zbog kojih valja izabrati HDZ.

Od ukupno 16 izjava čelnika SDP-a, čak njih 6 u potpunosti je usmjereno na kritiku suparnika, jedna odgovara na napade suparnika, a u jednoj se komentira kampanja.
U izjavama koje napadaju rivale, čelnici SDP-a osvrću se na način vođenja kampanje (npr. uspoređivanje HDZ-ovog slogana «Idemo dalje» s sloganom Slobodana Miloševića), na stil vladanja ili politički profil protivnika, a nekoliko izjava sadrži implicitan napad, bez da se izravno spominje objekt napada. Što se tiče strategije napada, u 4 izjave koristi se diskreditiranje, 3 upotrebljavaju negativne asocijacije, a po jedna izjava upotrebljava humor (npr. izjava Šime Lučina «Laže selo, laže Ivo»), omalovažavanje i osuđivanje nekih prošlih poteza ili radnji. Ostale izjave govore o konkretnim programima ili razlozima zbog kojih valja izabrati SDP.

I ostale stranke, s izuzetkom čelnika HNS-a čija je retorika pretežno pozitivna, u velikom broju svojih izjava napadaju ili kritiziraju protivnike, pri čemu se koriste diskreditiranjem ili napadom na kompetentnost suparnika.

Dok je orijentacija stranačkih oglasa – plakata i video spotova – u većini slučajeva pozitivna, retorika stranačkih čelnika u medijima u visokom je postotku negativna, a u slučaju HDZ-a često i neistinita. Netočne ili djelomično točne informacije u oglasima zabilježene su samo kod HDZ-a.

Interesantno je da su stranke, prije svega HDZ, tijekom kampanje na dnevni red ‘ugurale teme’ za koje, ako je suditi prema recentnim istraživanjima javnog mnijenja (npr. IRI, rujan 2007.), ne postoji velik interes javnosti. Riječ je prije svega o uvođenju novih poreza, vjeronauku u školama, ulozi Crkve u društvu i drogama.
SDP je s druge strane na dnevni red stavio pitanje biračkog prava dijaspore.

Bude li se predizborna retorika, marketinška i medijska, i dalje fokusirala na ovakva pitanja, javnost bi mogla ostati zakinuta za informacije koje smatraju bitnima, a koje su u kampanji za sada nedovoljno zastupljene. Podsjetimo da su u spomenutom IRI-jevom istraživanju građani istaknuli kao najvažnije sljedeće probleme: nezaposlenost, mito i korupcija, status umirovljenika, kriminal i krađa, zdravstvo, standard, gospodarstvo, sudstvo, poljoprivreda…

Detaljnu analizu političkih poruka u prvome tjednu kampanje, pročitajte u sljedećem dokumentu:
Detaljna analiza – 1. tjedan (205 KB)

Leave a Comment!