PRIOPĆENJE POVODOM UPUĆIVANJA ZAKONA O TAJNOSTI PODATAKA U SABORSKU PROCEDURU – DRŽAVA BEZ KONTROLE JAVNOSTI

Unatoč određenim izmjenama Zakona o tajnosti podataka nakon prvog čitanja, i dalje smo nezadovoljni te zabrinuti jer se usvaja bez istovremenog upućivanja izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko se to dogodi, nitko ne može jamčiti kontrolu javnosti nad procesima u državi (javne nabave, natječaji, trošenje proračunskih sredstava te financiranje izbornih kampanja). Medijima

Zagreb, 10. srpnja 2007. 

Unatoč određenim izmjenama Zakona o tajnosti podataka nakon prvog čitanja, i dalje smo nezadovoljni te zabrinuti jer se usvaja bez istovremenog upućivanja izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama. Ukoliko se to dogodi, nitko ne može jamčiti kontrolu javnosti nad procesima u državi (javne nabave, natječaji, trošenje proračunskih sredstava te financiranje izbornih kampanja).

GONG već dugo vremena naglašava kako se područje zaštite tajnosti podataka, kao i područje zaštite osobnih podataka, ne smiju promatrati izolirano od Zakona o pravu na pristup informacijama, s obzirom da propisuju iznimke od prava na pristup informacijama te izražavamo ozbiljnu zabrinutost zbog sljedećih činjenica:

– usvajanje Konačnog prijedloga ovog zakona ne slijede izmjene i dopune Zakona o pravu na pristup informacijama kojima bi se uvelo nezavisno tijelo za provedbu testa javnog interesa i testa razmjernosti
– eventualni test javnog interesa i test razmjernosti, provodit će isto ono tijelo koje je podatak klasificiralo, to jest učinilo ga nedostupnim javnosti, uz suglasnost Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost koje je, po svojoj nadležnosti, dužno štititi tajnost podataka te, po svojoj funkciji te imenovanju dužnosnika, ne potpada pod kategoriju neovisnih tijela, što nije dostatno jamstvo da će pristup informacijama biti omogućen u slučaju postojanja javnog interesa
– također, sadržaj stupnjeva tajnosti je, uz neznatne izmjene, još uvijek široko propisan, što znači da je moguće zloupotrebljavati ga na način da se tajnim proglašavaju podaci koji ne bi trebali biti tajnima
– još uvijek ne postoji jedinstveni registar koji bi sadržavao podatke o svakom pojedinom klasificiranom podatku, stoga je postupak nadzora znatno otežan te je njegovo efikasno provođenje upitno
– rokovi vršenja periodičnih procjena stupnjeva tajnosti i dalje su predugi
– iz teksta Konačnog prijedloga zakona nije razvidno hoće li provedbeni propisi (uredbe, pravilnici) koji se imaju donijeti temeljem ovog Zakona biti javni ili tajni
Iako je tekst ovog Zakona poboljšan u odnosu na prvo čitanje, tajnost se i dalje tretira kao pravilo, a građani i dalje neće imati pristup velikom broju informacija jer ne postoji nezavisno tijelo koje bi im to omogućilo u onim slučajevima kada postoji javni interes za objavom određenih tajni.

Ovim putem tražimo od Vlade Republike Hrvatske da odgodi stupanje na snagu ovog Zakona do trenutka usvajanja izmjena i dopuna Zakona o pravu na pristup informacijama kojima će se uvesti neovisno tijelo povjerenika za informacije, a koje će provoditi test javnog interesa i test razmjernosti.

Također, pozivamo medije, udruge civilnog društva te cjelokupnu javnost da dignu svoj glas protiv donošenja ovog Zakona jer je pravo javnosti na pristup informacijama temelj demokratičnosti te transparentnosti jedne države.

Zahvaljujemo na objavi.

Ariana Vela,
GONG – Koordinatorica istraživanja o pravu na pristup informacijama

Leave a Comment!