HRVATSKI SABOR

13. listopada 2007.

Hrvatski je sabor tijekom 90-ih godina funkcionirao kao institucija koja je bila zatvorena u odnosu na građane, iako je tijelo koje predstavlja građane. Zbog toga je GONG odlučio poraditi na otvaranju hrvatskog sabora kroz različite projekte, a što je rezultiralo uspješnom provedbom tzv. Parlament programa, u sklopu kojeg djeluje i projekt Otvoreni sabor, o čemu više možete saznati na našim internet stranicama.

Hrvatski je sabor tijekom 90-ih godina funkcionirao kao institucija koja je bila zatvorena u odnosu na građane, iako je tijelo koje predstavlja građane. Zbog toga je GONG odlučio poraditi na otvaranju hrvatskog sabora kroz različite projekte, a što je rezultiralo uspješnom provedbom tzv. Parlament programa, u sklopu kojeg djeluje i projektOtvoreni sabor, o čemu više možete saznati na našim internet stranicama.

Osnovni problemi na koje smo ukazivali odnose se na:
-Pravilnik o javnosti rada Hrvatskog sabora
-vanjske članove odbora Hrvatskog sabora

Jedan od koraka koji je u tom smislu poduzet jest usvajanje Pravilnika o javnosti rada Hrvatskog sabora, pri čemu želimo istaknuti suradnju GONG-a, saborskih zastupnika, Službe za odnose s javnošću te Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav. Iako je Pravilnik usvojen, postoje 2 članka koja omogućuju tajništvu i Predsjedniku Hrvatskog sabora ad hoc odlučivanje o zabrani prisustvovanja građana, nevladinih organizacija i predstavnika medija na sjednicama Hrvatskog sabora. Zbog toga GONG kontinuirano nadzire provedbu Pravilnika, reagira u slučajevima trajnije zabrane uvida javnosti u rad Hrvatskog sabora te aktivno zagovara izmjenu navedenih članaka kako bi se precizirali modaliteti uskrate prava javnosti na prisustvovanje sjednicama.

GONG je također upozorio na činjenicu da ne postoje jasni kriteriji za imenovanje vanjskih članova odbora Hrvatskog sabora. Naime, u Hrvatskom saboru djeluje 24 odbora, od kojih 11 odbora ima vanjske članove, dok ih drugi odbori nisu imenovali iz nepoznatih razloga.Važnost vanjskih članova očituje se u činjenici da se prijedlozi zakona i drugih odluka raspravljaju na sjednicama odbora prema njihovoj tematici, stoga je iznimno bitno u rad odbora uključiti nevladine organizacije te stručnjake s pojedinih područja.Kao dobar mogu poslužiti Odbor za ravnopravnost spolova te Odbor za prostorno uređenje i zaštitu okoliša koji nemaju vanjskih članova, iako bi, s obzirom na problematiku kojom se bave, imenovanje istih nužno potrebno. Naime, postoji velik broju nevladinih organizacija, predstavnika medija te ostalih stručnjaka koji se bave ovom problematikom te bi svojim sudjelovanjem mogli doprinijeti izradi kvalitetnijih zakonskih prijedloga. Osim što je nejasno zbog čega pojedini odbori imaju vanjske članove, dok ih drugi istovremeno nemaju, važno je napomenuti kako također ne postoje jasni kriteriji za imenovanje vanjskih članova.

Zbog svega navedenog, GONG se zalagao za dopunu Poslovnika kako bi se riješila ova problematika.

U tom smislu GONG je u veljači 2008. zajedno s nekoliko nevladinih organizacija (B.a.B.e., Centar za mirovne studije, Transparency International Hrvatska, Zelena akcija, Zeleni forum, ZaMirNET) uputio otvoreno pismo Hrvatskom saboru i Vladi zahtjevajući, između ostalog, transparentnost izbora vanjskih članova. Krajem ožujka 2008. Sabor je izmijenio Poslovnik i propisao da odbori mogu imati vanjske članove te način izbora. Postupak imenovanja vanjskih članova odbora započinje objavljivanjem javnog poziva za predlaganje kandidata. Kandidate mogu predložiti stručne institucije, stručne udruge, udruge civilnog društva kao i pojedinci.

chevron-right