Gong je istaknuo kako se Zakon o lobiranju mora uskoro unaprijediti jer ovakav ne ostvaruje svoju primarnu svrhu - transparentnost lobiranja u procesima donošenja odluka.
Na webinaru o zagovaranju i lobiranju u organizaciji Mreža mladih Hrvatske otvorena su brojna pitanja o tome koliko je novim zakonskim okvirom lobiranje zapravo postalo transparentnije, treba li civilno društvo se upisati u registar lobista, jesu li lobiranje i zagovaranje istoznačnice te kako danas udruge sudjeluju u procesima donošenja odluka.
Gong, koji duže od desetljeća zagovara regulaciju lobiranja, predložio je brojna mjesta poboljšanja postojećeg zakonskog okvira i apelirao na skore izmjene i dopune Zakona o lobiranju.
"Nije dovoljno znati tko su lobisti – ključno je znati s kime su, kada i oko čega imali sastanke“, istaknula je Svjetlana Knežević, uz naglasak da javnost i dalje nema uvid u konkretne kontakte između lobista i donositelja odluka.
Sudionici su upozorili da postojeći model, koji se temelji na godišnjim izvještajima dostupnima samo Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa, ne omogućuje pravovremeni nadzor javnosti. Gong zato zagovara uspostavu registra sastanaka u stvarnom vremenu, koji bi sadržavao osnovne informacije o lobističkim kontaktima.
Također je problematizirana pasivna uloga javnih dužnosnika u zakonu, takozvanih lobiranih osoba, koji nemaju obvezu izvještavanja o sastancima s lobistima, za razliku od prakse na razini EU institucija.
Gong je jedna od rijetkih organizacija koja se upisala u Registar lobista, iako mnoge udruge smatraju da njihovo djelovanje ne spada u klasično lobiranje jer zagovaraju javni interes, a ne profit.
„Naš cilj nije ostvarivanje privatne koristi, nego boljitak društva i demokracije“, naglašeno je tijekom rasprave.
Sudionici su istaknuli i da zakon ne obuhvaća neformalne oblike lobiranja, koji se često odvijaju izvan institucija, što dodatno otežava transparentnost.
Webinar je zaključio kako je zagovaranje ključni alat za postizanje društvenih promjena, ali i dugotrajan proces koji zahtijeva strateški pristup, suradnju i ustrajnost.
Kako je istaknula Knežević, u tom dugoročnom i nerijetko mukotrpnom procesu imamo puno malih uspjeha i pobjeda koje treba slaviti kao doprinos našem glavnom cilju. Također je naglašeno kako ne postoji jedinstveni model uspješnog zagovaranja ili lobiranja – pristupi se nužno prilagođavaju kontekstu, kompleksnosti procesa i akterima na koje se želi utjecati.
U kontekstu aktualnih političkih i financijskih izazova, uključujući pregovore o Višegodišnji financijski okvir EU, istaknuta je potreba za snažnijim uključivanjem civilnog društva u procese donošenja odluka.
