U desetoj godini mandata premijera Andreja Plenkovića i šestoj godini zatvorenog Markovog trga, otvorenost institucija umjesto da napreduje konstantno nazaduje. Građani i dalje nemaju uvid u procese donošenja odluka, ključni dokumenti često nisu dostupni, ne postoje redovite konferencije za javnost, a uključivanje građana i struke u formiranje javnih politika drastično se smanjuje.
Najnoviji primjer nacrta Zakona o prostornom uređenju i Zakona o gradnji, na koji su građani i strukovna udruženja uložili gotovo tri tisuće primjedbi, dok je nacrt prijedloga zakona predstavljen na Vladi tjedan dana prije negoli je javno savjetovanje uopće dovršeno, pokazuje kako otvorenost vlasti prema građanima ostaje deklarativna, dok se u stvarnosti sve više zatvara u sebe i zanemaruje smisao donesenih propisa. Umjesto napretka prema standardima članica Europske unije čiji smo dio, Hrvatska i dalje stoji u mjestu – između obećanja o otvorenosti i zatvorenih vrata institucija.
Gong je kroz desetljeća u niz prilika izlagao preporuke za veću transparentnost i otvorenost različitih tijela i institucija, pa tako i Vlade Republike Hrvatske. Zadnji set preporuka za jačanje transparentnosti i otvorenosti Vlade objavile smo 2022. godine, povodom donošenja izmjena Zakona o Vladi, potičući izvršnu vlast na više transparentnosti i otvorenosti prema građanima. Gotovo tri godine kasnije, nažalost, dobar dio njih mogle bismo jednostavno prepisati – jer se u praksi gotovo ništa nije promijenilo.
Ustrajući u našem zalaganju za otvorene i transparentne institucije, revidirale smo prethodne, te ponovno pripremile set preporuka za otvorenost i transparentnost rada Vlade.
Markov trg središte je političkog i društvenog života i kao takav mora se ponovno otvoriti građanima i građankama, uz poštivanje sigurnosnih mjera koje neće ograničavati političke slobode i ustavna prava.
Informirana javnost nužan je preduvjet demokratskog mehanizma kontrole vlasti, stoga Vlada mora pravovremeno izvještavati javnost o svojem radu na unaprijed predviđenim konferencijama za javnost.
Novinari trebaju biti obaviješteni o terminima i temama sjednica dovoljno rano za kvalitetnu pripremu, kako bi građani dobili sve važne informacije o odlukama koje se na njima donose.
Nužna je pravovremena, sistematična i kompletna objava svih službenih dokumenata Vlade, što trenutno nije slučaj.
Poslovnikom Vlade mora se propisati procedura, način vođenja evidencije te vrste odluka koje se mogu donositi putem telefonskih, ali i sjednica na daljinu.
Potrebno je propisati koje se odluke, osim onih koje nose klasificirane oznake, mogu donositi na zatvorenom dijelu sjednica Vlade.
Objava prijedloga nacionalnih stajališta i politika EU omogućila bi bolji nadzor javnosti, ali i zastupnika i zastupnica nad europskim poslovima i utjecaju koji na donošenje zakona imaju veliki poslovni lobiji.
Posebni savjetnici trebali biti obveznici Zakona o sprječavanju sukoba interesa kako bi njihovo djelovanje u interesu javnosti moglo nadzirati Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa.
Javna savjetovanja ne smiju biti tek formalna pretpostavka zakonodavnog procesa, već omogućiti da se zakonski prijedlozi zainteresirane javnosti doista čuju i uvaže. Stručne radne skupine nužne su kako bi se osiguralo da zakone doista donosi struka, a ne stranački kabineti.
Puni tekst preporuka pročitajte u nastavku ili na linku.
