Više od 40 studenata i srednjoškolaca, koji u strukovnoj školi pohađaju predmet Politika i gospodarstvo sudjelovalo je na Gongovom predavanju “Razotkrij populizam”, održanom 6. listopada na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Bila je to prilika za mlade da se upoznaju s fenomenom rastućeg populizma, njegovim utjecajem na liberalnu demokraciju te načinima na koji populisti svakodnevno komuniciraju s građanima, posebno na društvenim mrežama.
Program je započeo predavanjem profesora Berta Šalaja s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu, koji je sudionicima pojasnio što je populizam, kakvi tipovi populizma se prepoznaju u suvremenim demokracijama te tko su suvremeni populisti.
Nakon njega, predavanje je nastavila profesorica Marijana Grbeša Zenzerović s Fakulteta političkih znanosti, koja je sa sudionicima raspravljala o celebrity populizmu. Pojasnila je kako je odstupanje od klasične političke komunikacije jedno od glavnih obilježja suvremenih populista.
Sudionike je zanimalo kako prepoznati dezinformacije u komunikaciji populista, kakav je utjecaj alata umjetne inteligencije koji se koriste za stvaranje populističkih narativa na društvenim mrežama, kao i koliko pad povjerenja građana u tradicionalne medije doprinosi širenju populizma.
Iako populizam kao termin često ima negativnu konotaciju i veže se za političare i stranke koji daju lažna ili nerealna obećanja, populizam postaje sve prisutnija karakteristika suvremenih demokracija. To dokazuju i primjeri ponovne pobjede Donalda Trumpa na predsjedničkim izborima u SAD-u i uspjeh AfD-a (Alternative za Njemačku).
Populistički narativi česti su i u Hrvatskoj, što pokazuje Gongova analiza populističke ponude i potražnje na prošlogodišnjim parlamentarnim izborima. Tijekom izbornih kampanja na društvenim mrežama političari su najčešće koristili populističke narative koji pozivaju na narodno zajedništvo i anti-elitizam, a kao najistaknutiji hrvatski populistički akteri pokazali su se Domovinski pokret i Pravo i pravda. Istraživanja koje je Gong proveo 2024. godine, pokazalo je da su mladi birači u Hrvatskoj podložni pojedinim aspektima populizma, ali da ih se generalno ne može smatrati biračima koji su slijede populiste.
