Gotovo 175 organizacija, saveza, sindikata i ustanova, i gotovo 2.000 osoba uputilo je danas zahtjev Vladi i političarima da preuzmu odgovornost za situaciju i klimu u društvu, kojima se ugrožava demokracija, ljudska prava i umjetničke slobode.
"Sloboda stvaranja i sloboda mišljenja i govora, do jučer pretpostavke hrvatskog društva, uzmiču danas pred nasiljem različitih vrsta. Te slobode su u Benkovcu nedavno osporene, a zatim i oduzete onima kojima ove slobode znače egzistenciju. Ljudima koji od kulture žive, kao stvaratelji, promotori i tumači. A još više i važnije, te slobode su oduzete rastjeranoj publici", stoji u priopćenju kojeg supotpisuje Gong.
Pobjednik Pulskog festivala, film „Mirotvorac" i decenijski kazališni uspjeh Teatra &TD, predstava „Mrzim Istinu" proglašeni su tijekom uličnih nemira nepodobnim djelima, a zatim je njihovo izvođenje onemogućeno. Prvo u Benkovcu a zatim, dijelom i u Zadru.
"S djelima i njihovim autorima nisu odbačeni samo njihovi lokalni promotori, pregažene su sve one institucije Države koje su ova djela u razvoju i nastajanju prepoznale i podržale, sav javni trud zajednice da se u oskudnim okolnostima za kulturu omogući nastajanje onog najvrjednijeg - kulturnog blaga i buduće ostavštine, među koje pripadaju i gore spomenuta, osporena djela", naglašavaju potpisnice pisma.
Nagrađena djela ne mogu biti dostupna samo povlaštenima zbog mjesta življenja, jer je u Izvorišne osnove Ustava upisana briga za kulturni napredak svih, a ne samo stanovnika velikih gradova.
Zauzimaju se za ono daleko najranjivije: za slobodu i pravo stanovništva koje živi u zanemarenom području - neposredno prije, za vrijeme i poslije rata opustošenom mržnjom - a zatim u miru nemarom javnih vlasti i zaboravom. Naglašavaju kako se sloboda govori jezikom kulture, pa i onda kada govori onaj koji se ne dopada trenutnoj javnoj administraciji, temeljna je sloboda uređenja kojeg podrazumijevamo pod Republikom.
"Osuđujemo fizičko nasilje prema novinarki Meliti Vrsaljko u Benkovcu, predsjedniku Multimedijalnog instituta Petru Milatu u Korčuli te prijetnje predsjedniku Antifašističke lige RH Zoranu Pusiću od 11. srpnja, predsjedniku Srpskog narodnog vijeća Borisu Miloševiću, 21. srpnja, ravnatelju KIC-a Hrvoju Hribaru te prijeteće grafite ispisane nadomak stana nagrađivanog spisatelja Miljenka Jergovića i svima drugima koji su na udaru zbog svog javnog rada i javnog izražavanja vlastitog mišljenja", priopćeno je.
Potpisnice kažu da slučaj koji ih je pokrenuo nije akademski ni strukovni problem. Posrijedi je opstanak temeljnih mjerila, i zastoj tzv. državnog aparata, koji ne umije ili više ne može zaštititi temeljne pretpostavke društva: red i mir, ustavni poredak. Tako počinje kraj jedne Države. Možda ne kraj svake i svakakve države no svakako kraj Republike. Jedinog državnog oblika u koji vjerujemo.
"Želimo živjeti u zemlji gdje se borimo za Hrvatsku svih nas. Zato očekujemo reagiranje i solidarnost struke i promptno reagiranje Vlade na pojavu svake ugroze umjetničkih, novinarskih i znanstvenih sloboda. Pozivamo Vladu da prestane omalovažavati prijetnju demokraciji, okviru od koje sama zavisi", napisali su.
Dio veteranskih grupacija koje vjeruju da govore glasom svih sudionika davne oružane obrane misle da umjetnička djela koje stvaraju hrvatski umjetnici nisu u skladu s Deklaracijom o Domovinskom ratu. Njihovi su istupi bučni, ponekad i agresivni te pokazuju činjenično nepoznavanje umjetničkih djela na koja nasrću, zahtijevajući pritom prava koja im ne pripadaju i koja nisu utemeljena na Ustavu ili zakonima, već neka – posebna.
Spomenuta Deklaracija utvrđuje pravnu definiciju oružane borbe za slobodu, a tu slobodu definira kao slobodu demokratskog života, pluralizma i prava na građanske i kulturne slobode, s mirom kao krajnjim ciljem borbe.
"Odgovaramo ovim priopćenjem na događaje, na djelovanje i nedjelovanje koje nipošto za cilj nema Mir. Reagiramo na razaranje osnovnog društvenog okvira u kojem smo do sada kao kulturnjaci, znanstvenici, aktivisti, novinari i javne osobe pokušali pridonijeti. Apeliramo na Vladu i političku klasu u cjelini (hvala iznimkama) da razaberu rizik koji preuzimaju nedjelovanjem: zastojem sustava, šutnjom institucija, strahom političkih vođa i pasivnošću državnih medija. Pridružite nam se. Uvjereni smo u snagu Republike", zaključeno je u pismu.
Potpisati pismo možete OVDJE.
Dosadašnje potpisnice pisma pronađite OVDJE.
