Saborska zastupnica Radničke fronte Katarina Peović ambasadorica je Parlametra "za napredno korištenje podataka Parlametra o radu zastupnica i zastupnika". U ovom razgovoru dotičemo se tema na koje je fokusirana u parlamentarnom radu poput ljudskih i radnih prava, ali i poreznog sustava.
Često prosvjedujete, pogotovo kada je riječ o radničkim pravima. Markov trg, glavno mjesto za prosvjede i slanje političkih poruka, već je više od dvije godine praktički zatvoren, čime je otežano organiziranje skupova i protestno okupljanje građana. Jesu li građanima time narušena prava i sloboda okupljanja, što im garantira Ustav?
Sama činjenica da ljudi neprestano prosvjeduju je signal da su neka prava narušena, a zatvoren Markov trg to zorno pokazuje. Vladi ne odgovara da joj se desi Francuska, gdje ljudi upravo prosvjeduju zbog mirovinske reforme kojom se dob za odlazak u mirovinu želi povećati na 64 godine – što je, usput rečeno, jednu godinu kraće nego što u mirovinu odlaze ljudi u Hrvatskoj. Na žalost, u nas i dobar dio opozicije misli da bi ljudi u Hrvatskoj trebali raditi još duže i više. Ograđen Markov trg ilustracija je bahatosti vlasti koja dresira svoj narod da budemo još poslušniji i još tiše podnosimo nepravdu. Problem je i to što sve grupe prosvjeduju odvojeno – liječnici, dostavljači digitalnih platformi, roditelji djece s invaliditetom, radnice Orljave, novinari. Kada bi se sve te grupe nezadovoljnih ujedinile, bilo bi lakše srušiti barijere - i simbolički i doslovno.
Jedan od zadnjih prosvjeda na kojem ste bili je onaj dostavljača Wolta. Sada predlažete izmjene Zakona o radu i Zakona o strancima kako bi se poboljšao njihov, kako ste ocijenili, robovlasnički položaj. Kako bi se time unaprijedila njihova radna, ali i ljudska prava koja su, kako vidimo, također ugrožena?
Da, Radnička fronta sudjeluje u inicijativi zajednice dostavljača Wolta. U nas su se desila dva paralelna procesa – liberalizacija uvoza stranih radnika i dodatna deregulacija i liberalizacija radnog zakonodavstva. Jedan i drugi proces su u korist kapitala koji zahtjeva jeftinu radnu snagu, koju može lakše otpustiti i raditi jači pritisak na radnike – bilo prijetnjom "ako nećeš ti, ima tko će" (raditi za manju plaću, u težim uvjetima...), bilo zakonodavstvom koje ozakonjuje veći pritisak na radnike. Taj se pritisak vidi u tome da je Zakon o radu legalizirao više radnih sati, iako već sada radimo u prosjeku više sati od radnika u EU-u, ili povećavanjem nesigurnosti plaća uvođenjem mogućnosti snižavanja plaća u izvanrednim uvjetima. Deliberalizacija uvoza radnika se desila ukidanjem kvota, pa se sada uvoze radnici iz Indije, Nepala, Pakistana, iako to nisu deficitarna zanimanja i mnogi su naši radnici spremni raditi te poslove.
Prevladava pogrešno mišljenje da je posao dostavljača nešto što ljudi rade usput, uz neki drugi posao ili studiranje. Mnogima je to postao redovan i jedini posao. Na prosvjedu je govorila i dostavljačica koja je završila fakultet, bila stipendirana studentica, da bi danas već godinama tražila posao u struci i za to vrijeme radila kao dostavljačica. Dakle, potrebno je izmijeniti Zakon o strancima kako bi se vratile kvote za strane radnike u zanimanjima koja nisu deficitarna.
Podržavate li uvođenje poreza na nekretnine, što predlaže HUP? Posebno u svjetlu činjenice da se rad oporezuje puno ozbiljnije nego nekretnine.
Porez na nekretnine bi trebao biti dio šireg paketa poreza koji uključuje porez na bogatstvo, nasljedstvo i nekretnine. Cilj je oporezovati većom stopom bogate. Hrvatska je specifična što se tiče nekretnina. Iako smo kao nacija među najsiromašnijima u EU-u, imamo veliki broj ljudi koji su vlasnici jedne ili dviju nekretnina. Slično je i u Rumunjskoj koja je također siromašna. To je očito posljedica socijalizma u kojemu je u Hrvatskoj jedna trećina stanovnika živjela u društvenim stanovima, a poticalo se i vikendaštvo, za što je puno više ljudi nego danas imalo mogućnosti, pa su mnogi izgradili i vikendice.
Potrebno je porezima razlikovati i izdvojiti bogataše i to u ukupnosti njihovog bogatstva od štednje na bankama do prihoda i nekretnina, te uvesti sintetički porez i progresivno oporezivanje. Dakle, podržavamo svaki porez koji je progresivan, odnosno usmjeren na to da se ekstremno bogatima uzima puno, a ljudima s prosječnom vrijednošću imovine malo.
Dakle, hoćemo li podržati neku poreznu mjeru, pa tako i onu na nekretnine, ovisi o načinu na koji će se taj porez definirati. Primjerice, s porezom na dohodak nismo zadovoljni, jer je HDZ ukinuo najviši porezni razred za one s vrlo visokim plaćama, pa je takvima (sa 30, 50, 100 i više tisuća kuna) gornja granica poreza trenutno jednaka kao i srednjoj klasi s plaćama od desetak tisuća kuna. Bogatstvo treba podijeliti tako da se minimalna plaća što više povećava na račun onih koji imaju bestidno visoke plaće. Slično je s nekretninskim fondom i svim ostalim dobrima koje pojedinci nisu zaradili vlastitim radom.
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović.
Sandra Bartolović se od početka 1990-ih bavi političkim novinarstvom. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni.
Pribilježite se na Parlametar bilten OVDJE, i dobivajte na jednom mjestu sve važne informacije o tjednim raspravama sabora te temama kojima se bave!
