Građanski odgoj i obrazovanje trenutno je marginaliziran pa se ekonomska dimenzija GOO-a ili ne provodi ili se razumije dosta suženo i to primarno kroz poduzetništvo i financijsku pismenost. O doprinosu organizacija civilnog društva u učenju o ekonomskoj dimenziji GOO-a te o, između ostalog, nužnosti razumijevanja radničkih prava, povijesti borbe te sindikalnog organiziranja – raspravljalo se na Ekspertnom forumu GOOD inicijative.
U Kurikulumu građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) iz 2012. godine GOO je imao i ekonomsku dimenziju koja je u aktualnim verzijama kurikuluma međupredmetne provedbe izostala. Međutim, ekonomsku dimenziju sadrže kurikulumi međupredmetnih tema održivog razvoja i poduzetništva.
Ekspertni forum GOOD inicijative organiziran je 25. travnja 2019. u IMPACT HUB-u u Zagrebu s ciljem prepoznavanja postojećih tema i resursa za poučavanje ekonomske dimenzije GOO-a te donošenja zaključaka i prijedloga o važnim temama koje je potrebno uključiti u ekonomsku dimenziju građanskog odgoja i obrazovanja. Okupio je aktivistkinje iz organizacija civilnog društva te znanstveno-istraživačke zajednice, s planom nastavljanja organiziranja ovakvih foruma i uključivanja šireg kruga zainteresiranih, uključujući i sindikate.
Uloga civilnog društva u provedbi ekonomske dimenzije GOO-a
U raspravi o doprinosu organizacija civilnog društva u učenju o ekonomskoj dimenziji GOO-a, istaknuto je kako je trenutno u školama GOO marginaliziran, pa se ekonomska dimenzija GOO-a ili ne provodi ili se razumije dosta suženo i to primarno kroz poduzetništvo i financijsku pismenost te kroz obrazovne aktivnosti koje povremeno organiziraju banke i Institut za financijsko obrazovanje kroz program Štedopis. Dodatno, dijelom se kao tema prepoznaje i potreba pripreme mladih za tržište rada. Uz to, u srednjim školama se kroz predmet politika i gospodarstvo poučavaju osnovni pojmovi vezani uz gospodarstvo. Modeli provede koje podržavaju pojedine jedinice lokalne samouprave (Rijeka, Sisak i Osijek) uključile su teme zaštite prava potrošača u 5. i 6. razredima te radnička prava u 7. razredima.
Izostaje kritičko promišljanje o postojećim ekonomskim odnosima i modelima, promišljanje o socio-ekonomskoj pravednosti, različitim oblicima poslovnih subjekata i organiziranja kao i poučavanje o povijesti radničkih pokreta i ulozi sindikata, kao i o održivom ekonomskom razvoju.
Zaključci Foruma o temama koje su sastavni dio ekonomske dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja uključuju sljedeće:
- Razumjeti drugu generaciju ljudskih prava, radnička prava i povijest borbe te sindikalno organiziranje;
- Objasniti važnost očuvanja javnih resursa i dobara;
- Analizirati pojmove socio-ekonomske pravde i dobre ekonomije;
- Analizirati pojmove održivog razvoja, poduzetnosti i kreativnosti te njihovog utjecaja na ekonomsku sferu;
- Čitati s razumijevanjem grafike i vizualne reprezentacije ekonomskih tema;
- Objasniti i kritički analizirati državni proračun s naglaskom na socijalni dio proračuna (zdravstvo, mirovine, socijalna skrb, obrazovanje); objašnjenje poreza;
- Objasniti i kritički analizirati uloge javnog sektora;
- Objasniti pojam i funkcije socijalne države;
- Opisati uloge različitih sektora: privatnog, javnog i društvenog;
- Opisati dinamiku odnosa rada i kapitala;
- Opisati tko i što utječe na cijene;
- Objasniti različite oblike ekonomskih aktivnosti i organiziranja npr. zadruge i društveno poduzetništvo;
- Opisati različitih oblika političkog angažmana za socio-ekonomsku pravdu i održiviji ekonomski razvoj;
- Analizirati životne izbore i aktivnosti koje utječu na ekonomsku dimenziju (boycott, buycott, minimalizam, zero waste pokret);
- Kritički analizirati socio-ekonomske nejednakosti;
- Kritički analizirati odnos političkih ideologija i ekonomije te utjecaj različitih ideologija na ekonomsku sferu;
- Kritički analizirati globalizacijske utjecaje.
Organizacije koje su sudjelovale na ekspertnom forumu izrazile su interes za bavljenje pojedinim segmentima ekonomske dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja te planiraju surađivati u razvoju materijala i resursa, a obrazovne materijale GOOD inicijativa objavljuje na edukatalogu.
U Centru za mirovne studije istaknule su da se bave socio-ekonomskom pravdom te su zainteresirani dugoročno se baviti ovo temom te kroz vrijeme razviti prijedloge za poučavanje ekonomske dimenzije građanskog odgoja i obrazovanja s fokusom na razvoj kritičkog razmišljanja i iz perspektive socio-ekonomske pravda i smanjenja nejednakosti. U Forumu za slobodu odgoja, koji se bavi održivim razvojem, analizirali su pojmove prisutne u prijedlozima kurikuluma izrađenim 2016. i to vezano uz gospodarsku dimenziju, pojmove: siromaštvo, financije, tržišna proizvodnja/potrošnja i prava radnika. Utvrdili su da nedostaje kritičke analize situacije te povezanosti pojava s održivim razvojem i društvenim segmentom jer se o temama kao što je siromaštvo uči uglavnom isključivo o statističkim pokazateljima kroz Geografiju.
Mreža mladih Hrvatske bavi se pravima i položajem mladih radnika, a Baza za radničku demokraciju B.R.I.D. je zainteresirana za razvoj programa za mlade o radničkim pravima, a surađuje sa sindikatima.
Gong organizira obrazovne programe za učitelje u području političkog građanskog obrazovanja pa je primarni fokus na kritičkom promišljanju o odnosu ekonomske, političke i medijske sfere te kako političke ideologije utječu na ekonomiju. Zelena mreža aktivističkih grupa ZMAG provodi obrazovne programe, konferencije i javne događaje o održivom razvoju, permakulturi i „dobroj ekonomiji“.
Učeničke zadruge kao oblik učenja o participaciji i društvenom poduzetništvu
Davorka Vidović s Fakulteta političkih znanosti i Marita Grubišić Čabo iz Instituta za društvena istraživanja provele su kvalitativno istraživanje učeničkih zadruga u Hrvatskoj. Rezultati istraživanja su prvi puta predstavljeni upravo na ekspertnom forumu, a istraživački izvještaj će biti objavljen na web stranicama Obrazovne zviždaljke GOOD inicijative. Uvodno su prikazani podaci o radu zadruga i njihovoj ulozi u promicanju razvoja ekonomskih građanskih kompetencija. Iz izvještaja je vidljivo da Hrvatskoj ima 557 učeničkih zadruga koje su učlanjene u Hrvatsku udrugu učeničkog zadrugarstva te da je znatno više zadruga u osnovnim školama (77% ukupnog broja).
Vezano uz način funkcioniranja, bitno je istaknuti kako učenice i učenici kroz zadrugu uče i o procesu prodaje te kako su načela djelovanja zadruga da je članstvo dobrovoljno i demokratsko jer svaki član sudjeluje u odlučivanju. Zadruga ima voditelja i to jednog od učitelja koji za to dobiva dva sata tjedno u zaduženju.
Voditelji ističu da se kroz zadrugu razvijaju: samostalnost, poduzetnički duh, odgovornost, samostalno prepoznavanje problema i potreba u zajednici, timski rad i kreativnost. Učenici kao dobiti od zadruge ističu: kreativnost, opuštanje, zajedništvo i međusobno pomaganje, osjećaj ravnopravnosti s nastavnicima, suradnju i solidarnost među učenicima, ekološku osviještenost, samostalno i timsko rješavanje problema te poduzetničke kompetencije. Kao problem u uspješnom djelovanju prepoznata je činjenica da dva sata tjedno zaduženja jednog učitelja, voditelja zadruge, nisu dovoljna za uspješan rad, a istaknuti su i izazovi osposobljenosti voditelja te administrativnih zahtjeva vezanih uz rad.
Među prijedlozima za poboljšanje rada zadruga istaknuti su: poboljšanje online vidljivosti, snažnije povezivanje zadruga s lokalnom zajednicom i gospodarskim subjektima, prikupljanje statističkih podataka o radu zadruga te uvođenje kontinuiranog sustava potpora za učeničke zadruge iz nacionalnih i drugih sredstava (poput EU fondova). Naglašeno je i osnaživanje participacije učenika u svim fazama i procesima oko upravljanja učeničkom zadrugom te organiziranje obrazovne aktivnosti za učenike i učitelje uključene u rad zadruga o društvenom poduzetništvu uz osmišljavanje načina vrednovanja sudjelovanja.
Neke od preporuka poboljšanja institucionalne podrške školama u zadrugarskim aktivnostima koje su iznesene na Forumu su:
- Nadležne institucije, poput Ministarstva znanosti i obrazovanja i Agencije za odgoj i obrazovanje, trebaju omogućiti više sati zaduženja i za voditelja zadruge i za (pod)voditelje sekcija.
- Potrebno je organizirati i podržati kontinuirano stručno osposobljavati voditelje učeničkih zadruga putem programa osmišljenih i organiziranih od strane Agencije za odgoj i obrazovanje i Hrvatske udruge učeničkih zadruga (HUUZ).
- Potrebno je izraditi online platforme unutar web stranica HUUZ-a, koja bi povezala voditelje zadruga i služila olakšavanju administrativnog i financijskog dijela posla u vođenju zadruge.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
