Koliko znamo o onome što platforme brišu? Analiza transparentnosti moderiranja sadržaja

03. studenoga 2026.
Koliko znamo o onome što platforme brišu? Analiza transparentnosti moderiranja sadržaja 1

Platforme Facebook, Instagram i TikTok u prvom su polugodištu 2026. godine prijavile više od 7,1 milijuna mjera protiv dezinformacija, pogrešnih informacija i prikrivenog manipuliranja informacijama povezanog s negativnim utjecajima na javnu raspravu i izbore u EU-u. No, iz izvješća o transparentnosti koja su platforme obvezne objavljivati prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA), nije moguće utvrditi o kakvim je točno sadržajima riječ, tko ih je širio, jesu li bili dio organiziranih operacija utjecaja, pa čak niti koliko se mjera odnosilo na pojedine države članice EU-a.

Gong je zato analizirao i izvješća o provedbi europskog Kodeksa postupanja protiv dezinformacija, kojem platforme pristupaju dobrovoljno. Pokazalo se da ova izvješća pružaju konkretnije podatke o suzbijanju organiziranih operacija utjecaja te o moderiranju dezinformacija i neautentičnog ponašanja u pojedinim državama članicama EU-a, uključujući Hrvatsku.

DSA obvezuje vrlo velike internetske platforme (VLOP-ove) da redovito izvještavaju koliko su sadržaja moderirale, zašto i na koje načine te što su poduzimale na vlastitu inicijativu, a što nakon prijava korisnika i naloga državnih tijela. Gong je analizirao takva izvješća Facebooka, Instagrama, TikToka, X-a i YouTubea za prvih šest mjeseci 2026. godine kako bi utvrdio što se iz njih može doznati o suzbijanju dezinformacija i informacijskih manipulacija.

Velike razlike i nelogičnosti u načinu prijava moderiranja

Platforme su ukupno prijavile više od 761 milijuna mjera moderiranja sadržaja na vlastitu inicijativu, razvrstanih u 15 glavnih kategorija, od kojih je za Gongovu analizu posebno važna kategorija negativni utjecaji na javnu raspravu i izbore, u kojoj smo pronašli više od 9,8 milijuna prijavljenih mjera, a koja obuhvaća i širenje netočnih informacija i dezinformacija.

Od tog broja, oko 7,1 milijuna mjera moderiranja odnosi se na potkategorije dezinformacije, pogrešne informacije i strano manipuliranje informacijama (FIMI). Detaljnija analiza podataka iz ovih potkategorija otkriva izrazito velike razlike, pa i nelogičnosti u načinu na koji platforme prijavljuju postupanje protiv takvih sadržaja.

Na Facebooku se na dezinformacije, pogrešne informacije i FIMI odnosilo gotovo 94 posto mjera povezanih s javnom raspravom i izborima, dok je na Instagramu, koji pripada istoj kompaniji, njihov udio iznosio samo 11 posto. YouTube je prijavio više od milijun mjera, ali su se sve odnosile na političke oglase, dok X u ovoj kategoriji nije prijavio nijednu samoinicijativnu mjeru premda je u ostalih 14 kategorija prijavio više od 148 milijuna moderiranja.

Brojka od 7,1 milijuna mjera inače ne obuhvaća sve mjere protiv dezinformacija jer platforme takve sadržaje mogu moderirati i pod drugim kategorijama, primjerice onima koje se odnose na rizike za javno zdravlje ili kršenje njihovih vlastitih pravila.

PlatformaNegativni utjecaji na javnu raspravu i izboreOd toga: dezinformacije, pogrešne informacije i FIMIUdio
Facebook6.201.6495.818.46793,82 %
Instagram432.34249.21811,38 %
TikTok2.145.8461.249.06258,21 %
X00-
YouTube1.031.458--
Ukupno9.811.2957.116.747-

Iz izvješća se može doznati i kakve su mjere platforme samoinicijativno poduzimale protiv sadržaja povezanih s dezinformacijama. Podaci pokazuju da Facebook i Instagram takvim sadržajima uglavnom smanjuju vidljivost, dok ih TikTok znatno češće uklanja.

U prvoj polovici 2026. godine Facebook je od 5,82 milijuna prijavljenih mjera sadržaj uklonio samo 4429 puta, a u 5,77 milijuna slučajeva smanjio mu je vidljivost. Instagram je, pak, prijavio 3562 uklanjanja i 33.089 smanjivanja vidljivosti. TikTok je od gotovo 1,25 milijuna mjera čak 801.018 puta uklonio sadržaj, dok je u 447.640 slučajeva primijenio druga ograničenja vidljivosti. Te su tri platforme zajedno prijavile 809.009 uklanjanja sadržaja povezanih s dezinformacijama, pogrešnim informacijama i stranim manipuliranjem informacijama i uplitanjem.

platformasve mjere protiv dezinformacija, pogrešnih informacija i FIMI-jaod toga uklanjanja sadržaja
Facebook5.818.4674.429
Instagram49.2183.562
TikTok1.249.062801.018
ukupno7.116.747809.009

Što se tiče X-a, koji nije prijavio nijednu samoinicijativnu mjeru protiv sadržaja povezanih s negativnim utjecajima na javnu raspravu i izbore, ta je platforma u 8121 slučaja ipak moderirala takve sadržaje, ali nakon prijava korisnika. Od toga se na dezinformacije, pogrešne informacije i strano manipuliranje informacijama i uplitanje odnosilo 5016 mjera.

Izvješća, međutim, ne otkrivaju koliko se uklanjanja odnosilo posebno na dezinformacije, koliko na pogrešne informacije, a koliko na strano manipuliranje informacijama i uplitanje. U njima se ne navodi niti koliko je sadržaja uklonjeno u pojedinim državama članicama EU-a, niti se iz njih može utvrditi jesu li uklonjeni sadržaji bili povezani s organiziranim operacijama utjecaja.

Na problem nemogućnosti utvrđivanja broja moderiranih sadržaja po pojedinim državama članicama EU-a Gong je upozorio još u siječnju 2026. godine, analizirajući DSA bazu transparentnosti u kojoj platforme objavljuju obrazloženja pojedinačnih odluka o moderiranju. Pokazalo se da niti iz te baze nije moguće pouzdano utvrditi koliko se moderiranih sadržaja odnosi na pojedinu državu članicu.

Nalozi državnih tijela: Hrvatska je uputila 45 naloga

Iz izvješća o transparentnosti, s druge strane, ipak se može doznati koliko su puta nadležna državna tijela članica EU-a tražila od platformi postupanje protiv nezakonitog sadržaja ili da im se dostave informacije o korisnicima. Tako smo utvrdili da su od siječnja do kraja lipnja 2026. Facebook, Instagram, TikTok, X i YouTube zaprimili ukupno 23.043 naloga za dostavljanje informacija i 2255 naloga za postupanje protiv nezakonitog sadržaja.

Od tog broja, samo ih je 18 bilo razvrstano u kategoriju negativnih utjecaja na javnu raspravu i izbore i svi su se odnosili na dostavljanje informacija. Hrvatska državna tijela uputila su u tih pola godine 44 naloga za dostavljanje informacija (39 TikToku, 3 Facebooku, po jedan Instagramu i X-u) te jedan nalog za postupanje protiv nezakonitog sadržaja, i to Instagramu.

Nijedan od hrvatskih naloga nije bio razvrstan u kategoriju negativnih utjecaja na javnu raspravu i izbore. Izvješća ne otkrivaju koja su konkretna državna tijela izdala naloge, na koje su se korisnike nalozi odnosili niti koje su informacije platforme naposljetku dostavile, pa se niti iz njih ne može utvrditi koliko su ti nalozi pridonijeli otkrivanju ili suzbijanju dezinformacija i organiziranih operacija utjecaja.

Kodeks postupanja protiv dezinformacija

Zbog ograničenja DSA izvješća o transparentnosti, provjerili smo koliko se dodatnih informacija o suzbijanju dezinformacija i organiziranih operacija utjecaja može pronaći u izvješćima o provedbi europskog Kodeksa postupanja protiv dezinformacija (Code of Conduct on Disinformation) koji je od 1. srpnja 2025. godine dio regulatornog okvira DSA-a. Za razliku od općih izvješća o transparentnosti, izvješća po Kodeksu sadrže i podatke o konkretnim operacijama utjecaja te o mjerama koje su platforme poduzele protiv njih.

Pristupanje Kodeksu je dobrovoljno, pa su tako među njegovim potpisnicima i Meta, TikTok i Google, koji upravlja YouTubeom, ali ne i X. VLOP-ovi izvješća o njegovoj provedbi objavljuju svakih šest mjeseci na zajedničkom portalu Disinfocode.eu, a Gong je za dodatnu analizu izabrao izvješća Facebooka, Instagrama, TikToka i YouTubea za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja 2026.

Za razliku od općih izvješća o transparentnosti, izvješća o provedbi Kodeksa postupanja protiv dezinformacija donose i konkretne primjere organiziranog širenja dezinformacija i pokušaja utjecanja na javnu raspravu. Iz njih se između ostalog može doznati kakve su prikrivene mreže korisničkih računa platforme otkrile, kako su djelovale i u kojim državama.

Izbori posebno na udaru prikrivenih operacija

Među slučajevima koje VLOP-ovi navode posebno se ističu operacije povezane s operacijama širenja neautentičnih sadržaja uoči parlamentarnih izbora. TikTok je tako otkrio i uklonio dvije mreže, sa 107 odnosno 91 računom, koje su širile sadržaje protiv oporbene stranke Tisza, dok je treća, sa 62 računa, bila usmjerena protiv tada još uvijek vladajućeg Fidesza. U prvoj i trećoj od ovih mreža autori su koristili umjetnu inteligenciju za stvaranje sadržaja i lažnih profilnih fotografija. Osim toga, TikTok je otkrio i mrežu od 45 računa iz Ukrajine koja je objavljivala sadržaje protiv mađarskog premijera Viktora Orbána.

Pokušaje utjecaja na mađarsku političku scenu na svojim stranicama suzbijao je i YouTube. U travnju 2026. uklonio je 28 kanala povezanih s operacijom ruskog podrijetla koji su na mađarskom jeziku promicali jednu političku stranku, u izvještaju nije navedeno koju, te još dvije operacije iz Mađarske, sa 105 odnosno 74 kanala, koji su objavljivali sadržaje protiv neimenovane mađarske političke stranke.

TikTok je otkrio slične mreže prikrivenih utjecaja i u drugim europskim državama, primjerice, 51 račun koji je promicao njemački AfD, 34 računa koja su promicala bugarsku stranku DPS-NN te devet računa koji su promicali maltešku Laburističku stranku.

Od Doppelgängera do lokalnih izbora

Meta je, pak, izvijestila o nastavku ruske operacije Doppelgänger koja traje još od 2022. godine. Nakon Njemačke i Francuske, na koje je godinama bila usmjerena, čije se djelovanje uoči parlamentarnih izbora 2026. proširilo na Mađarsku, izričito ciljajući opoziciju i Bruxelles. Jedna od njezinih metoda je izrada internetskih stranica koje oponašaju inače vjerodostojne medije, a čiji se sadržaji zatim šire društvenim mrežama. Meta navodi da je velik dio pokušaja oglašavanja povezanih s tom operacijom automatski otkrila i blokirala prije prikazivanja oglasa korisnicima.

YouTube je tijekom drugog tromjesečja 2026. uklonio i 1192 kanala povezana s operacijom neimenovane ruske konzultantske tvrtke. Na njima su objavljivani sadržaji koji su podržavali Rusiju, a kritizirali Ukrajinu, NATO i zapadne države.

Meta je opisala i nekoliko drugih prikrivenih operacija utjecaja. Uklonila je mrežu povezanu s ruskom organizacijom ANO Dialog koja je ciljala armensku dijasporu u Njemačkoj i Francuskoj, te mrežu izraelskog podrijetla koja je širila sadržaje povezane s francuskim lokalnim izborima. Otkrila je i operaciju ruskog podrijetla koja se predstavljala kao istraživački institut International Burke Institute, a djelovala je na više internetskih platformi. Meta navodi da je tu mrežu otkrila nakon razmjene informacija s OpenAI-jem.

Hrvatska u izvješćima o provedbi Kodeksa

Među ranijim slučajevima organiziranog političkog utjecaja koje je Meta opisala u svojim izvješćima nalazi se i mreža lažnih računa iz Hrvatske koju je uklonila početkom 2024. godine, i to, kako se ističe u izvješću, nakon Gongove prijave. Mreža je koordinirano promovirala HDZ i Vladu RH i napadala njihove političke protivnike, zbog čega je ova platforma uklonila 104 Facebook računa, 39 stranica i sedam Instagram računa, a utvrdila je i povezanost mreže s pojedincima iz Mladeži HDZ-a.

Što se tiče izvještaja za prvo polugodište 2026., za Hrvatsku smo u TikTokovu izvješću pronašli podatak da je ta platforma u tom razdoblju uklonila 73 videozapisa zbog kršenja svojih pravila o integritetu izbora (Civic and Election Integrity) ne navodeći o kakvom je sadržaju riječ. U izvješćima ostalih analiziranih platformi nismo pronašli usporedive podatke za Hrvatsku.

Izvješća o provedbi Kodeksa sadrže i podatke o uklanjanju sadržaja zbog kršenja pravila o dezinformacijama i drugim oblicima manipulativnog ponašanja u pojedinim državama članicama EU-a. Za Hrvatsku smo u izvješćima za prvo polugodište 2026. pronašli sljedeće podatke:

platformaopis mjerebroj
FacebookSadržaji uklonjeni zbog kršenja pravila o štetnim zdravstvenim dezinformacijama, neautentičnom ponašanju ili ometanju izbora i popisa stanovništva47.341
InstagramSadržaji uklonjeni zbog kršenja istih pravila465
TikTokVideozapisi uklonjeni zbog kršenja pravila o dezinformacijama9.243
YouTubeVideozapisi uklonjeni zbog kršenja pravila o dezinformacijama18

Unatoč tome što se svi navedeni pokazatelji odnose na uklanjanje sadržaja, brojke nisu izravno usporedive jer platforme primjenjuju donekle različita pravila i kriterije uklanjanja. Meta u isti pokazatelj uključuje sadržaje uklonjene zbog štetnih zdravstvenih dezinformacija, neautentičnog ponašanja te ometanja izbora i popisa stanovništva, dok TikTok i YouTube prijavljuju videozapise uklonjene zbog kršenja svojih pravila o dezinformacijama.

Metina izvješća za Hrvatsku sadrže i druge pokazatelje. Tako je u prvom polugodištu 2026. na Facebooku 228.450 sadržaja označeno na temelju provjera činjenica, a na Instagramu njih 8.737. Riječ je o sadržajima na koje su primijenjene oznake povezane s ocjenama provjeravatelja činjenica, što ne znači da su ti sadržaji uklonjeni. Meta je za Hrvatsku prijavila i 164.478 identificiranih slučajeva neautentičnog ponašanja i povezanih manipulativnih tehnika (TTP). 

Ovi podaci pokazuju da platforme mogu izvještavati o moderiranju dezinformacija i neautentičnog ponašanja na razini pojedinih članica EU-a, premda takve podatke ne objavljuju u svojim općim izvješćima o transparentnosti. Tako izvješća o provedbi Kodeksa, kojem platforme pristupaju dobrovoljno, pružaju konkretniji uvid u suzbijanje dezinformacija i manipulacija u svakoj pojedinoj članici EU-a nego izvješća o transparentnosti koja su VLOP-ovi obvezni objavljivati prema DSA-u.

Baza podataka o uklonjenom sadržaju s big tech platformi: transparentnost i njena iluzija 2
Gong chevron-right