Građanskom obrazovanju mjesto je u redovnoj nastavi jer je liberalna demokracija u krizi, a mladi sve izloženiji dezinformacijama i manipulacijama, zaključak je današnje rasprave “Političko obrazovanje za 21. stoljeće”, koju je organizirao Gong na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu.
Milica Bogdanović iz Gonga uvodno je upozorila kako algoritmi društvenih mreža, primarno zbog profita svojih vlasnika, pojačavaju polarizaciju i omogućavaju pojedincima i pojedinkama promoviranje vrijednosti i obrazaca koji rade protiv temeljnih vrijednosti liberalne demokracije, a pri tome oblikuju mišljenja i stavove i utječu na odluke njihovih pratitelja, dominantno mladih ljudi. “Čini se da škola prestaje biti najutjecajniji faktor oblikovanja mladih, a mi u Gongu smatramo da ne smijemo odustati od toga da su upravo obrazovne institucije i formalno obrazovanje ključni za kreiranje i održavanje demokratske političke kulture”, kazala je.
Profesorica Lidija Eret s Fakulteta političkih znanosti podsjetila je kako je postojeća reforma školstva drastično smanjila satnicu političkog obrazovanja u srednjim strukovnim školama naglasivši kako istraživanja kroz cijelo desetljeće pokazuju kako upravo učenici strukovnih škola imaju nisku razinu političke pismenosti. Jednako tako, akademska zajednica reagira na prijedloge obrazovnih reformi, ali ju se isključuje kao relevantnog aktera kod kreiranja obrazovnih politika.
Tatjana Vlašić, zamjenica pučke pravobraniteljice, istaknula je kako je preporuka ove institucije građansko obrazovanje za sve. “Upravo zbog niske razine upoznatosti s pravima i od strane građana i od mladih. Kada se radi o polarizirajućim temama, primjerice govor mržnje prema stranim radnicima, raste broj mladih kada je riječ o počiniteljima”, objasnila je.
Govoreći na panelu o situaciji kakva je trenutačno u školama po pitanju političkog obrazovanja, Luka Juroš, pročelnik Gradskog ureda za obrazovanje, sport i mlade u Gradu Zagrebu, istaknuo je da u četiri godine provedbe programa građanskog obrazovanja u osnovnim i srednjim školama Grada Zagreba postoji značajan interes škola za provedbu ovih programa. “reko 100 škola i dva učenička doma, preko 2.700 učenika i učenica uključeno je u ove programe. Moramo kontinuirano raditi i stvarati temelje da djeca imaju pristup znanjima i građanskim kompetencijama u svim školama Grada Zagreba, dodatno obrazovanje učitelje, podupirati škole da potiču stvaranje temelja za podučavanje ovih tema”, rekao je.
Berto Šalaj, profesor na Fakultetu političkih znanosti i član Gonga, naglasio je kako je Hrvatska 2026. jedna od rijetkih europskih zemalja koja nije sustavno institucionalizirala građansko obrazovanje u svoj obrazovni sustav. “Želimo da građansko obrazovanje bude tema od nacionalnog interesa. Odluka da se smanji i ukine nastava Politike i gospodarstva (PiG) u srednjim školama nije samo tehnička, nego je duboko politička. Tako se šalje poruku jednom velikom dijelu mladih da su oni samo za tržište rada, da oni ne trebaju znanja o demokraciji, politici, radničkim i ljudskim pravima. To je politička odluka koja je stavila u drugi plan veliki broj učenika u Hrvatskoj”, kazao je Berto i dodao da borba za političko obrazovanje u nastavi se nastavlja prisjetivši se inicijalne ideje aktualne reforme. “U izvornoj varijanti, Politika i gospodarstvo je trebala biti ukinuta i u četverogodišnjim školama, ali uspjeli smo se izboriti da u njima ostane barem taj jedan sat tjedno. Međutim, tu ne smijemo stati, moramo se boriti da se PiG vrati u trogodišnje strukovne”.
Stjepan Mudifaj, ravnatelj Strojarske tehničke škole Frana Bošnjakovića u Zagreb, slaže se s profesorom Šalajem da je odgovornost za ovu situaciju na politici. Izjavio je reforma strukovnog obrazovanja za četverogodišnje škole loša, a za trogodišnje katastrofalna. “Nije naš problem da proizvodimo loše ljude za neki posao, nego što oni nakon obrazovanja odlaze raditi u Njemačku, Irsku ili Austriju. Nije to problem škole ili nastavnika”, dodao je.
Natalija Palčić, nastavnica Politika i gospodarstva iz Splita, pojasnila je kako puno njezinih kolega nastavnika u svojim školama nemaju mogućnost predavati izborne i fakultativne nastave, pa to rade u slobodno vrijeme, a teško je učenike motivirat da ostanu nakon nastave. Prepričala je kako golemi interes za građansko obrazovanje postoji u školi u kojoj ona radi, a tome je tako jer se ona i njezine kolegice jako trude osmisliti sadržaje koji će zanimati učenike. Kazala je kako ona svoje učenike vodi na filmove, u Hrvatski sabor, na simulacije suđenja i slično, te zatim razgovara s učenicima o aktualnostima i temama koje su njima važne.
Studenti s Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba Damir Lelas i Martina Podboj i Filozofskog fakulteta iz Rijeke Klara Mrčela i Luis Ferderber, kao i Lucija Marković iz Kluba studenata FPZG-a govorili su o nezadovoljstvu nejednakim prilikama za političko obrazovanje tijekom osnovne i srednje škole. Tvrde da nije istina da mladi nisu zainteresirani za politiku nego ne vole način na koji im se politički sadržaj danas prikazuje, a često puta nisu ni svjesni da je sve oko njih političko. Stoga, smatraju da političko obrazovanje treba biti prilagođenije mladima, za koje kažu da pričaju o politici svaki dan, samo ne na način kako se to nekada radilo. Studentice naglašavaju da temelj demokratskog društva treba biti obrazovanje za demokraciju, a kao saveznike vide udruge civilnog društva koje rade na poticanju građana na sudjelovanje.
Rasprava je organizirana u okviru projekta ”Unaprjeđivanje građanskog odgoja i obrazovanja u strukovnom obrazovanju”, koji financira Europska unija, kroz program Erasmus+.
