Gong je Ustavnom sudu uputio inicijativu za pokretanje postupka ispitivanja ustavnosti i zakonitosti odlaganja i uvjetovanja izbora sudaca Ustavnog suda i predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske, čime je narušeno ustavno načelo trodiobe vlasti i međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti.
Trojici sudaca Ustavnog suda je u listopadu 2025. istekao mandat te im je po sili zakona produljen. Iako bi to trebalo biti samo iznimka, praksa je tu iznimku potvrdila kao pravilo. Tako je 2010. jednoj sutkinji, 2015. najprije jednom sucu, a krajem godine još petero sudaca, 2016. troje sudaca. 2017. najprije jednom sucu, a nekoliko mjeseci kasnije još dvojici sudaca te 2024. desetero sudaca.
S druge strane, nakon smrti predsjednika Vrhovnog suda Radovana Dobronića u ožujku 2025. godine, mjesto predsjednika Vrhovnog suda do današnjeg dana je upražnjeno, dok je sutkinja Gordana Jalšovečki ovlaštena za obavljanje poslova sudske uprave. Na prvi javni poziv u travnju 2025. javio se samo jedan kandidat, na drugi u rujnu dvoje, dok se na treći poziv u rujnu javilo troje kandidata. Iako su kandidati saslušani pred Odborom za pravosuđe u prosincu 2025. godine, predsjednik Vrhovnog suda još uvijek nije izabran, dok u medijima traje otvorena rasprava i “trgovina” o kandidatima.
Premijer Andrej Plenković je 7. siječnja 2026. godine u izjavi za medije kazao da HDZ želi vezanim imenovanjem izabrati predsjednika Vrhovnog suda i tri ustavna suca tako da dva predloži parlamentarna većina, a jednoga oporba. Istaknuo je i kako je to službena pozicija HDZ-a koju će držati u predstojećim tjednima u razgovorima s oporbom u Hrvatskom saboru. Premijer je naveo da će ta imenovanja će biti vezana, da će ići u proces izbora predsjednika ili predsjednice Vrhovnog suda jedino u varijanti da se izaberu tri Ustavna suca i to na način da dva predloži parlamentarna većina, a jedan oporbe te da je to sustav koji postoji i do sada. Osim toga, SDP-ov saborski zastupnik Arsen Bauk je dana 16. siječnja 2026. u medijima izjavio da za njih više vrijedi jedan sudac Ustavnog suda nego sto predsjednika Vrhovnog suda te da, ako moraju birati da Ustavni sud ostane s 10 sudaca ili da HDZ u njemu dobije većinu, bira da ostane s 10 nego da HDZ ima većinu.
Produljenje mandata sudaca Ustavnog suda i ponavljanja javnog natječaja za predsjednika Vrhovnog suda uz otvorena politička nadmetanja o kandidatima od strane zastupnika Hrvatskog sabora vladajuće većine i oporbe, koja u prvi plan postavljaju političku podobnost kandidata nauštrb kvalifikacija potrebnih za obavljanje tih funkcija kako je navedeno u propisima kojima se uređuju njihova imenovanja, predstavljaju jasan slučaj sistemskog narušavanja trodiobe vlasti i stavljanja političkih interesa ispred vladavine prava. Posljedično, ovakvi postupci mogu dovesti do nepotpunog sastava Ustavnog suda i daljnjeg neizbora predsjednika Vrhovnog suda koje nema legitimnog uporišta.
U Republici Hrvatskoj državna je vlast ustrojena na načelu diobe vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudbenu, a ograničena je Ustavom zajamčenim pravom na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu. Načelo diobe vlasti uključuje oblike međusobne suradnje i uzajamne provjere nositelja vlasti propisane Ustavom i zakonom. Ovakva trgovina najvažnijim funkcijama u državi predstavlja slučaj sustavnog i otvorenog kršenja ove odredbe.
Gong je Ustavnom sudu predložio pokretanje odgovarajućeg postupka kako bi se spriječilo daljnje narušavanje trodiobe vlasti i pravilno funkcioniranje Ustavnog suda i Vrhovnog suda, neovisno o partikularnim interesima.
