Hrvatski sabor će u četvrtak 19. veljače 2026. raspraviti izvješća o radu Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa za 2022., 2023. i 2024. godinu, što daje jasnu sliku o tome koliko se ozbiljno doživljava rad jednog od najvažnijih antikorupcijskih tijela u Republici Hrvatskoj, ali i drugih nezavisnih institucija.
Povjerenstvo izvještava Sabor o svom radu jednom godišnje, i to najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu, što je njegova zakonska obveza. Izvještaj se, sukladno Poslovniku Hrvatskog sabora, prethodno raspravlja na sjednici odgovarajućeg saborskog odbora. Istu obvezu imaju i pučka pravobraniteljica te posebni pravobranitelji, kao i Povjerenik za informiranje. Osim što imaju istu obvezu, imaju i isti problem, a to je da se njihova izvješća ne raspravljaju u godini u kojoj su predana, odnosno da se godinama drže na “ledu” za što je najodgovorniji predsjednik Sabora Gordan Jandroković koji odugovlači sa stavljanjem izvješća nezavisnih institucija u raspravu.
Tako je Sabor raspravio Izvješće pučke pravobraniteljice za 2022. godinu na plenarnoj sjednici u lipnju 2025., iako ga je predala u zakonskom roku, 31. ožujka 2023., a u srpnju iste godine Vlada Republike Hrvatske usvojila je mišljenje na Izvješće. Iako su bili ispunjeni svi uvjeti za raspravu na plenarnoj sjednici, Sabor ju je održao tek u lipnju 2025. Istovremeno, Vlada u trenutku rasprave još uvijek nije bila usvojila mišljenja na izvješća pučke pravobraniteljice za 2023. i 2024. godinu, zbog čega Sabor o njima nije mogao raspravljati, a nije ni do danas. Također, Pučka pravobraniteljica postavila je i pitanje potrebe za prethodnim mišljenjem Vlade na godišnja izvješća. Vlada takvu svoju ovlast temelji na odredbi Poslovnika da o sazvanim sjednicama predsjednik Sabora i predsjednici radnih tijela Sabora izvješćuju predsjednika Vlade te da je zatražena mišljenja, stajališta i prijedloge Vlade, u slučajevima kada ona nije predlagatelj, Vlada obvezna dostaviti Saboru. Stoga je pučka pravobraniteljica predložila da se propiše rok u kojem Vlada treba uputiti mišljenje Saboru kako izostanak takvog mišljenja ne bi spriječio raspravu u Saboru i kako bi se mogla održati u godini u kojoj je izvješće i predano.
Nezavisne institucije su tijela koja su osnovana kako bi djelovala samostalno i neovisno o izvršnoj i zakonodavnoj vlasti, nadzirala rad državnih i javnih tijela te štitile ljudska prava. Ovakav stav Hrvatskog sabora i Vlade prema njihovim izvješćima jasno svjedoči koliko smatraju njihov rad važnim za kontrolu vlasti, kao i društvo u cjelini. Upravo je Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa dodatno oslabljeno zakonskim izmjenama iz 2021. godine, njegove predsjednice nisu ostvarile drugi mandat zbog propitivanja najviših državnih dužnosnika, a posljednja predsjednica Aleksandra Jozić Ileković dala je ostavku u travnju 2025. godine zbog opstrukcija u radu od strane samih članova Povjerenstva, a da joj je Sabor odbio pružiti pomoć.
Uloga nezavisnih institucija jest da osiguraju da politički moćnici ne preuzmu kompletnu dominaciju nad sustavom nauštrb građana i građanki, da političke elite ne unište demokraciju i oduzmu je građanima i građankama. Kako se nezavisne institucije zarobljavaju, marginaliziraju i financijski ugrožavaju, možete pronaći u radu “Neovisne institucije u političkom sustavu Hrvatske: pogled iznutra”, autora izv. prof. dr. sc. Darija Čepe.
