Novinarstvo je javno dobro i temelj demokracije, i treba biti financirano i javnim sredstvima, ali uz jasne kriterije distribucije koji potiču i podržavaju kvalitetu, kao i učinkovit, transparentan i odgovoran mehanizam javnog nadzora i evaluacije učinkovitosti kako bi se spriječili politički i drugi neželjeni utjecaji, naglasila je izvršna direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet, na okruglom stolu Akt o slobodi medija na čekanju, koji se održao u Hrvatskom Saboru, 20. siječnja 2026.
Akt o slobodi medija ili EMFA, europska je uredba koja je stupila na snagu 8. kolovoza 2025. s ciljem jačanja neovisnost medija, zaštite novinarskih izvora i uredničke neovisnosti, osiguranja transparentnosti vlasništva i financiranja medija, te uvodi nadzor nad velikim online platformama. Prijelomna je to uredba koja jača slobodu, neovisnost i pluralizam medija diljem Europske unije, poručio je Europski odbor za medijske usluge u svom priopćenju.
U Hrvatskoj je nužna zaštita novinarstva, a ona može biti postignuta osiguranjem neovisnosti medija i pluralizam koju ističe EMFA. Neki od mehanizama koje Gong smatra važnima:
Svjesni važnosti medija za zdravu demokraciju, kao i činjenice da mediji nisu obična industrija, Gong je još 2013. bio među potpisnicima peticije kojom smo tražili od tadašnjeg premijera Milanovića, ministara Linić i ministrice Zlatar, da se snižavanje PDV-a tiskanim medijima uvjetuje donošenjem i poštivanjem redakcijskih statuta. To je važan institut koji bi redakcijama, novinarima i urednicima, trebao osigurati djelotvorne alate i mehanizme za očuvanje profesionalnog integriteta, pravila novinarske struke i etike od nedopuštenih utjecaja (mogu dolaziti izvan medija, ali i od vlasničkih, upravljačkih i marketinških struktura unutar medija).
Jedno od ključnih prava i obaveza koje su novinari statutima izborili je utjecaj na izbor glavnog urednika. Naš je prijedlog da statuti budu obavezni za sve medije. Imenovanje i razrješenje glavnog i odgovornog urednika predlažemo da se uredi Zakonom o medijima.
Statuti predviđaju i redakcijska vijeća, koja su dužna proaktivno reagirati na slučajeve kršenja profesionalnih standarda, poput objave plaćenih sadržaja koji nisu jasno označeni kao plaćeni sadržaj ili pritisaka na novinarke. Međutim, u praksi redakcijska vijeća koja upozoravaju nakladnika i urednika na kršenje novinarskih standarda nemaju se kome obratiti ukoliko su njihova upozorenja ignorirana. Stoga, smatramo kako bi trebalo zakonski omogućiti da se mogu obratiti nekom neovisnom regulatoru, ako se njihova upozorenja ignoriraju od strane urednika i nakladnika. Želimo li zaštiti novinarsku autonomiju, trebalo bi propisati sankcije koje bi neovisno regulatorno tijelo moglo odrediti nakladnicima za koje se utvrdi da sustavno krše odredbe Zakona o medijima i medijskih statua.
Pluralizam medija ne može biti osiguran ako postoji prikriveno vlasništvo. U Gongu smo se u više navrata bavili ovom temom i pokazali kako institucije nisu zainteresirane za stvarno vlasništvo nad medijima. Prvi je primjer bio slučaj bivšeg Radija 101, kada je regulator dodijelio koncesiju tvrtki u vlasništvu osobe koja je vlasnik žigova drugih radio stanica.
Zadatak regulatora trebao bi biti pokretanje postupka u utvrđivanju stvarnog vlasništva u slučajevima kada postoje osnovane sumnje, dok AEM kaže da nema istražne ovlasti. Mi, pak, smatramo kako je u Zakonu u trgovačkim društvima propisati da se zabrane tajna vlasništva za medijske nakladnike, ili da se svi ugovori o medijskim nakladnicima moraju dostavljati i AEM-u.
Gašenje emisije poznate po govoru mržnje, Bujica na Z1, ponovo je otvorilo pitanje prikrivenog vlasništva nad tom televizijom. Nakon što su Penava i Bujanec sugerirali da je Radić stvarni vlasnik te televizije, Gong je u rujnu 2024. tražio od Ministarstva kulture i medija i AEM-a da se pozabave stvarnim vlasništvom. Ministarstvo kulture i medija smatralo se nenadležnim, a AEM je na Gongov upit AEM poručio da nema ovlaštenja provoditi istražne radnje te kako je "prikriveno vlasništvo, ako ga ima, uvijek skrovito i da su njegovi sudionici htjeli biti transparentni, onda bi svoj posao učinili javnim''.
Ako hrvatske institucije ne zanima vlasništvo nam medijima, Ivković Novokmet se zapitala u svom izlaganju u Saboru tko onda štiti medijski pluralizam. Prema odgovorima institucija, nitko u Hrvatskoj nije odgovoran za provjeru potencijalnog prikrivenog vlasništva, već ono što vlasnici medija upišu u registar stvarnih vlasnika za regulatora predstavlja neupitnu istinu, makar postojale indicije da su informacije dane javnim tijelima lažne. Smatramo kako AEM treba dosljedno provoditi članak 77. u kojem eksplicitno stoji da je u njegovoj nadležnosti provođenje postupka utvrđivanja nepoštivanja ili kršenja odredbi ovoga Zakona.
Transparentnost vlasništva nad medijima u Hrvatskoj počiva na podacima onih u čijem je interesu prikriti stvarno stanje - možemo zaključiti iz odgovora nadležnih tijela koje je Gong prikupljao.
Sloboda i pluralizam medija stupovi su liberalne demokracije, a transparentnost vlasništva predstavlja njihov preduvjet. Javnost mora znati tko je stvarni vlasnik medija. Točnost podataka o vlasništvu nad medijima važna je kako bi građani bili informirani o mogućem političkom i ekonomskom utjecaju na medije, kako bi se spriječila zlouporaba medijske moći, prekomjerna medijska koncentracija i sukob interesa.
Novinarstvo je javno dobro i temelj demokracije, i treba biti financirano i javnim sredstvima, ali uz jasne kriterije distribucije koji potiču i podržavaju kvalitetu te uz učinkovit, transparentan i odgovoran mehanizam javnog nadzora i evaluacije učinkovitosti kako bi se spriječili politički i drugi neželjeni utjecaji.
Među Gongovim preporukama su i one vezane za državno oglašavanje koje bi moralo biti transparentno i alocirano na temelju jasnih kriterija i procedura, ali ga ne bi trebalo razvijati kao potporu za vladi bliske medije.
EMFA je pokušaj da EU zaštiti svoj koncept liberalne demokracije putem zaštite medija. To je važan simbolički korak, koji, bojim se,i neće zaustaviti dominaciju velikih tehnoloških platformi koje su premoćne, prebogate, prebrze i koje uživaju snažnu Trumpovu zaštitu. Za obuzdavanje big techa potrebno je nešto puno više - razbijanje monopola, javna digitalna infrastruktura, radikalna transparentnost ili alternative algoritmima, javno financiranje kvalitetnog novinarstva…
EMFA ipak nudi neke mehanizme koje bi mogle usporiti eroziju medija. I važno je da ih dobro prenesemo u hrvatsko zakonodavstvo.
Govornice na okruglom stolu, uz Orianu, bile su: dr. sc. Iva Nenadić (Centar za slobodu medija i medijski pluralizam (CMPF), Europski sveučilišni institut u Firenci), dr. sc. Paško Bilić (Centar za sociologiju medija i digitalno društvo (CEMEDIG), Institut za razvoj i međunarodne odnose) Melisa Skender (Hrvatsko novinarsko društvo), Maja Sever (Sindikat novinara Hrvatske), Tena Šimonović Einwalter (Pučka pravobraniteljica), Josip Popovac (Agencija za elektroničke medije). Na okrugli stol bila je pozvana i ministrica medija Nina Obuljen Koržinek, kao i predstavnici Hine i HRT-a, ali se nisu odazvali.
Okrugli stol je organizirao Klub zastupnika Možemo, a raspravu je moderirala potpredsjednica Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, Urša Raukar-Gamulin.
