Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa je kao neovisna institucija osnovano izmjenama Zakona o sprječavanju sukoba interesa 2013. godine. Radi se o jednom od najvažnijih antikorupcijskih tijela, čiji je cilj urediti ponašanje državnih dužnosnika i drugih obveznika kako bi se sukob interesa u prvom redu izbjegao, a u slučajevima kada se to ipak dogodi, sankcioniranje takvih ponašanja kako bi se izbjegla ubuduće.
Ipak, izmjenama Zakona 2021. godine, koje su donesene pod obrazloženjem jačanja tog tijela, u stvarnosti je došlo do ograničavanja njegovog rada. Dvostruko povećanje kruga obveznika Zakona, bez adekvatnog povećanja zaposlenika, dovelo je do zatrpavanja tijela imovinskim karticama. Na ovaj način, Povjerenstvo je svedeno na administriranje imovinskih kartica s nedovoljno vremena za bavljenje aktualnim slučajevima sukoba interesa. Umjesto da se novim Zakonom uvede sankcija za povrede načela djelovanja, što je bila najvažnija uloga ovog tijela, a koju su sudovi počeli osporavati u slučaju Plenković, to nije napravljeno. Time je Povjerenstvo izgubilo svoj najjači alat.
Ranije predsjednice Dalija Orešković i Nataša Novaković nisu uspjele osigurati drugi mandat, a posljednja predsjednica Aleksandra Jozić Ileković je nakon godinu i pol dana dužnosti podnijela ostavku jer su drugi članovi Povjerenstva odbijali rad na predmetima ili radili u suprotnosti za zakonom, a ZSSI joj nije nudio mogućnost da se rješenje nađe unutar Povjerenstva. Saborski odbori otklanjali su nadležnost, što je potvrdilo nastavak srozavanja ovog tijela čije je osnivanje bilo jedan od preduvjeta za ulazak Republike Hrvatske u Europsku uniju.
Gong donosi analizu rada Povjerenstva zajedno s preporukama za njegov kvalitetniji rad.
1. UVOĐENJE SANKCIJA ZA KRŠENJE NAČELA DJELOVANJA
Nužno je propisati sankciju opomene za povrede načela djelovanja kako bi se spriječilo da potencijalni sukob interesa preraste u neko od zabranjenih ponašanja za koje su propisane i novčane kazne.
2. VEĆA TRANSPARENTNOST IZVJEŠTAJA LOBISTA I JASNO RAZLIKOVANJE ZAGOVARANJA OD LOBIRANJA
Nužno je da izvještaji lobista budu dostupni javnosti kako bi se znalo tko, kada i koga lobira, kao i da se zagovaranje na području ljudskih prava i temeljnih sloboda odvoji od lobističkih aktivnosti.
3. PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI HRVATSKOG SABORA ZA PITANJA POVJERENSTVA
Nužno je Zakonom o sprječavanju sukoba interesa i Poslovnikom Hrvatskog sabora propisati nadležnost odbora Hrvatskog sabora za rješavanje pitanja iz domene Povjerenstva.
4. SPORNE PRAKSE 1: POVJERENSTVO VJEROVALO DUŽNOSNIKU NA RIJEČ
Povjerenstvo je u siječnju 2025. donijelo odluku o nepokretanju postupka u slučaju ministra prometa, mora i infrastrukture Olega Butkovića u pitanju karata za novogodišnji koncert Bečke filharmonije u Beču. Podnositelj prijave naveo da je Butkovićeva tvrdnja da mu je kartu, koju nije moguće kupiti na klasičan način, već samo putem lutrije ili sponzorstva, „osigurao prijatelj“ , a da cijena navedene karte ide i do 1.200 eura.
5. SPORNE PRAKSE 2: RAZLIČITO O SLIČNOM SUKOBU INTERESA
Glasnogovornik Vlade Marko Milić je 30. rujna 2019. poslao Krunoslavu Jakupčiću, tadašnjem predsjedniku Uprave trgovačkog društva Hrvatske šume, poruku „Niko Dujmović“ na što mu je Jakupčić sutradan odgovorio „Radit će, do godinu dana na određeno – takva je praksa u HŠ-u, a onda ćemo ga primiti na neodređeno. Čuo sam da je dobar LP“. Pristojni Milić na to mu je uzvratio s „Hvala ti Kruno puno“, a Jakupčić odgovorio „Nema na čemu“.
6. JAVNOST RADA POVJERENSTVA - DUGO ČEKANJE NA OBJAVU ODLUKA
Prema članku 44. ZSSI-a, odluke se objavljuju nakon što obveznik uredno zaprimi odluku. Međutim, u praksi je primijećeno da se odluke objavljuju na stranicama Povjerenstva i nekoliko mjeseci nakon njezina donošenja te nije jasno radi li se o tome da obveznici nekad ne žele zaprimiti odluke ili Povjerenstvo kasni s njihovom objavom.
Puni tekst analize i preporuka pronađite u nastavku.
