Bivši čelnik IDS-a i aktualni predsjednik saborskog Kluba zastupnika IDS-a, PGS-a, UNIJA-e i ISU-PIP-a Dalibor Paus u razgovoru za Parlametar analizira stanje u hrvatskom parlamentu u kojem već mjesecima dominiraju ideološke teme i sukobi.
On upozorava da su "dvostruke konotacije" ustaškog pozdrava ZDS - alibi vlasti kako ga ne bi kažnjavala, ali i rezultat političke odluke HDZ-a da pod svaku cijenu zadrži vlast u koaliciji sa strankama desnijima od sebe. Kada je riječ o zapaljivoj ideološkoj retorici u Saboru, Paus ocjenjuje da se ništa neće promijeniti sve dok zastupnici stranaka desnijih od HDZ-a govore ono što dobar dio zastupnika HDZ-a zapravo misli.
Unatoč tomu što je HDZ u proračunu za iduću godinu prihvatio šest IDS-ovih amandmana, pa su glasali suzdržano, Paus poručuje da oni nisu novi rezervoar "žetončića", jer - ističe - vrijednosna i ideološka razlika između HDZ-a i IDS-a toliko je velika da o mogućem koaliranju teško možemo govoriti.
Nije vam nepoznato javno djelovanje i ovo vam nije prva javna dužnost. No, prvi vam je mandat u Hrvatskom saboru pa kakve dojmove nosite nakon više od godine dana mandata? Je li aktivnost hrvatskog parlamenta, razina i profil rasprava koje se vode, opravdala vaša očekivanja? Mislite li da Sabor zasluženo već godinama od javnosti dobiva najniže ocjene između svih vodećih institucija u državi i tko je za to odgovoran – zastupnici, mediji ili možda građani koji neopravdano očekuju više?
Da, dugo sam godina već na javnim dužnostima – od ravnatelja Tehničke škole u Puli, ravnatelja Centra za ispitivanje materijala METRIS, do načelnika Općine Barban i predsjednika IDS-a – tako da dobro poznajem funkcioniranje sustava. Dugo pratim rad Sabora pa, nažalost, mogu reći da nije bilo iznenađenja. Previše je govora u kojima sudionici ne slušaju jedni druge, previše osobnih napada, a premalo argumentirane rasprave i onoga što bi parlament trebao biti: zakonodavac koji nadzire rad Vlade i mjesto gdje se u ime građana odlučuje o temeljnim državnim politikama.
No, u Saboru se, nažalost, uglavnom ne odlučuje, nego se tek potvrđuju odluke koje su prethodno donesene negdje drugdje. Za takvo stanje odgovorni smo svi zajedno, ali najveća je odgovornost na vladajućoj većini.
Znate, u svakoj organizaciji – pa bila ona javna ustanova poput škole, bolnice ili JLS-a, ili pak privatna tvrtka – postoje odgovorne osobe koje snose odgovornost za postupke cijele organizacije. Ta odgovorna osoba u Saboru je vladajuća stranka sa svojim čelnim ljudima. Čini mi se da se čak i unutar same parlamentarne većine nedovoljno njeguje kultura rasprave i da se ne gleda blagonaklono na disonantne tonove – a kamoli na razini cijelog parlamenta.
Od ljeta u Saboru dominiraju ideološke rasprave, zastupnici se u pravilu najviše "pale" na svađe oko ustaša i partizana. Zaslužuju li građani više od najvišeg zakonodavnog tijela?
Ne bih niti građane u potpunosti oslobodio odgovornosti za teme koje dominiraju u društvu. Sve je to jedno vrzino kolo. S jedne strane, "ustaše i partizani" tema su koja podiže emocije i izaziva najveći angažman građana – bilo na društvenim mrežama, bilo na ulicama. S druge strane, svi se slažemo da imamo važnijih poslova i većih problema. U toj dinamici politika, političari i mediji često daju negativan doprinos. Naravno da je na politici odgovornost da pronađe način da se ta pitanja konačno zatvore.
U Saboru se čuju ustaški pozdravi, organiziraju se sporni okrugli stolovi o Jasenovcu koji se potom uklanjaju sa saborskih kanala informiranja. Je li i Sabor talac "dvostrukih konotacija" i treba li to i kako zakonski regulirati? Niste među onima koji prednjače i potiču ideološke diskusije, ali ste prisustvovali nedavnom okruglom stolu u Saboru "Ustaštvo nema 'ali'", što, pretpostavljamo, znači da nemate dileme oko povijesnih pitanja. Komu pripisujete odgovornost za ulazak filoustaškog narativa u parlament i, s obzirom na to da dolazite iz izrazito antifašističke Istre, kako odgovarate desnim strankama koje traže zabranu zvijezde petokrake?
Ne, nemam nikakve dileme oko ovog pitanja. Historiografija je jasna i struka ima konsenzus o tome što se događalo i što određeni simboli znače. Što se tiče "dvostrukih konotacija", riječ je o izmišljotini koja je u jednom trenutku poslužila kao alibi za nepostupanje vlasti u vezi s pozdravom ZDS. Sabor nije talac tih konotacija – one ne postoje. Sabor i društvo taoci su političke odluke HDZ-a da pod svaku cijenu zadrži vlast, koalira sa strankama desnijima od sebe i pokušava ući u desno biračko tijelo koje doživljava kao veliki rezervoar glasova. Zbog toga su pooštrili vlastitu retoriku i toleriraju neprimjerenu retoriku drugih.
U tom kontekstu, i u skladu s odgovorom na prvo pitanje, jasno je tko je odgovoran za rad Sabora, za red na sjednicama, za to kakvi će se okrugli stolovi održavati u saborskim prostorima. Zna se tko je odgovorna osoba u Saboru – to je predsjednik Sabora. Opravdanje da ne možete unaprijed znati što će netko reći jednostavno ne stoji; svi su ti sudionici dugo prisutni u hrvatskoj javnosti i dobro je poznato kakve stavove zastupaju.
Da, trebalo bi to puno eksplicitnije zakonski regulirati i bez ikakvih "dvostrukih konotacija", ali opet se vraćamo na to da nedostaje političke volje, odgovornosti i hrabrosti onih koji su dobili povjerenje građana da vode državu. Štoviše, bojim se da se ništa neće promijeniti sve dok zastupnici stranaka desnijih od HDZ-a govore ono što dobar dio zastupnika HDZ-a zapravo misli.
Na državni proračun za 2026. IDS je podnio 40-ak amandmana, od kojih je Vlada prihvatila šest u izmijenjenom obliku, nakon čega je IDS pri glasanju o proračunu bio suzdržan. Spada li stranka u vlasti ili u opoziciju izražava se na dva pitanja – glasanju o povjerenju Vladi i o državnom proračunu. Prošlotjedno suzdržano glasanje IDS-a o proračunu podgrijava, ne prvi put, medijsko-politička nagađanja da bi, u slučaju potrebe, IDS-ovi zastupnici mogli biti tzv. žetončići. Predsjednik IDS-a Loris Peršurić nakon glasanja je izjavio da bi se o tome eventualno moglo razmišljati ako bi se aktualna vlast pomaknula ulijevo. Ne brine li vas što ćete nedecidiranim izjašnjavanjem o temeljnom aktu države uvijek biti "usual suspects" kad se pojave nagađanja o mogućoj rekonstrukciji Vlade? Zašto ste se priklonili neodređenom stavu koji bi mogao poticati kritike o nedosljednom pa čak i kalkulantskom stavu IDS-a?
Više-manje sve ste rekli u pitanju. Podnijeli smo mnogo amandmana, a nekoliko ih je i prihvaćeno. Uvjeren sam da je predsjedništvo stranke, prilikom donošenja odluke da budemo suzdržani oko proračuna, razmotrilo sve moguće posljedice, uključujući i one koje ste naveli.
IDS je uvijek bio svoj – stranka koja vodi računa o dobrobiti ljudi u regijama koje predstavlja i u tome je jedna od uspješnijih u Hrvatskoj. U političkoj areni od osamostaljenja prošli smo mnogo toga i nikada nismo, niti ćemo biti, ičiji "žetončići". Naše odluke nikada se nisu temeljile isključivo na trenutnoj političkoj situaciji. Vjerujem da je vrijednosna i ideološka razlika između HDZ-a i IDS-a toliko velika da o mogućem koaliranju teško možemo govoriti.
***
Predbilježite se na besplatni tjedni Parlametar bilten OVDJE i dobivajte na jednom mjestu informacije o tjednim raspravama Hrvatskog sabora, s mjesečnim kolumnama i intervjuima, te drugim važnim događanjima.
***
Ovaj tekst nastao je u okviru projekta Parlametar.hr, digitalne platforme Gonga za praćenje rada saborskih zastupnica i zastupnika. Intervjue i komentare piše iskusna saborska izvjestiteljica Sandra Bartolović. Izneseni stavovi i mišljenja u članku su autoričini i ne odražavaju nužno Gongove stavove.
Sandra Bartolović bavi se političkim novinarstvom od početka 1990-ih. Od tada je sustavno pratila, izvještavala, analizirala i komentirala političke procese, stranke, izbore na svim razinama, rad Sabora, Vlade i Ureda predsjednika za Glas Slavonije, Vjesnik, Media servis, Nacional, Poslovni dnevnik, neprofitni portal Forum.tm i Hinu, u svim novinarskim formama, od vijesti preko intervjua do kolumni.
