Prošlo je tri godine otkad su tehnološki divovi poput TikTok, Youtube i Google, LinkedIn, Facebook i Instagram potpisali Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija, ali s primjenom nisu otišli daleko. Većina platformi pokazuje nespremnost za poduzimanja značajnijih mjera u borbi protiv dezinformacija što dovodi do toga da nisu sklone surađivati s neovisnim provjeravateljima tvrdnji (fact-checkeri) i ispunjavati svoje obveze iz Kodeksa.
To je zaključila Europska mreža organizacija za provjeru činjenica (EFCSN) koja okuplja više od 50 nezavisnih organizacija koje se bore protiv dezinformacija u Europi.
Analiza se oslanja na podatke iz izvještaja za drugu polovicu 2024. i pokazuje gdje se svaka od navedenih platforma nalazi u odnosu na obaveze koje su preuzele prema Aktu o digitalnim uslugama (DSA) i Kodeksu dobrih praksi, uz dodatne uvide fact-checkera.
Ojačani Kodeks dobre prakse u suzbijanju dezinformacija iz 2022. još uvijek je samoregulatorni mehanizam, ali velike tehnološke tvrtke su ga dobrovoljno prihvatile i od njih se očekuje i da ga se pridržavaju.
Kodeks sadrži 44 obveze i 128 posebne mjera u različitim područjima, poput demonetizacije - smanjenje financijskih poticaja za prenositelje dezinformacija, transparentnost političkog oglašavanja, osiguravanje kvalitete usluga, osnaživanje korisnika, istraživača, zajednica za provjeru činjenica, ojačani okvir za praćenje, Centar za transparentnost i radnu skupinu itd.
EFCSN u izvješću navodi da je TikTok primjerice pokrenuo projekt medijske pismenosti s partnerima za provjeru činjenica diljem Europe, što je bilo posebno važno uoči izbora za Europski parlament i nacionalnih izbora koji su obilježili prošlu godinu. S druge strane, ova platforma je na temelju procjena fact-checkera uklonila manje od jedan posto video zapisa koji su širili dezinformacije.
Provjera činjenica pomaže u smanjenju količine dezinformacija, pri čemu je Facebook uklonio 43% (u prvoj polovici 2024.) i Instagram 46% (u prvoj polovici 2024.) označenih objava nakon što su ocijenjene kao neistinite ili obmanjujuće od strane platforme, a zatim ih je pregledao partner za provjeru činjenica.
EFCSN naglašava da fact-checkeri nisu zagovornici uklanjanja sadržaja, već da je njihova uloga omogućiti korisnicima više informacija i konteksta, a ne smanjivati dostupan sadržaj.
Također, EFCN navodi da fact-checkeri teško dobivaju informacije o učinku svoga rada i bez tih podataka teško procjenjuju koliko njihova provjera činjenica zapravo doprinosi suzbijanju dezinformacija i unaprjeđuje kvalitetnije informiranje građana putem platforme.
Iako YouTube i dalje predstavlja ključnog aktera u širenju dezinformacija u Europi, u siječnju su se YouTube i Google odlučili odjaviti obaveze iz Kodeksa prakse Europske unije vezanog uz provjeru činjenica, prije nego što je provedena konverzija na Kodeks ponašanja u okviru DSA. Ovaj potez omogućio je YouTubeu, da izbjegne revizije ispunjavanja svojih obveza tijekom obaveznih DSA revizija, što je razumljivo s obzirom na to da platforma do sada nije poduzela konkretne korake za njihovo ispunjavanje.
Meta je početkom godine ukinula program provjere činjenica u Sjedinjenim Američkim Državama, što postavlja pitanje planira li platforma učiniti isto i za europsko tržište. U SAD-u je taj program zamijenjen “Programom zajedničkih bilješki“ (Community Notes) povezanih s platformom X. EFCN navodi da novi program pokazuje značajne metodološke nedostatke i ne pokazuje se učinkovitom zamjenom za profesionalne provjeravatelje tvrdnji.
Iako su novi europski propisi trebali dovesti do pouzdanijeg i transparentnijeg digitalnog okruženja u EU, iz godine u godinu postaje jasno da je tehnološke divove teško natjerati da budu otvoreniji prema javnost.
Gong će kroz suradnju s europskim mrežama nastaviti pratiti ovu temu i primjenu DSA i drugih važnih dokumenata koji trebaju osigurati digitalna prava svih korisnika i korisnica u EU i promicati vrijednosti liberalne demokracije.
