
Nastavnici i učenici nezadovoljni su trenutačnom pozicijom građanskog obrazovanja u strukovnim školama. Za kvalitetniji sadržaj i više znanja o društvu i demokraciji potrebna je politička volja, educirani nastavnici, angažirani učenici i snažnija partnerstva između obrazovnih institucija i civilnog društva. To su preduvjeti za stvaranje novih generacija koje će aktivno sudjelovati u društvu u kojem žive i rade.
Suvremena demokratska društva suočavaju se s brojnim društvenim, gospodarskim i političkim izazovima, no umjesto da školski programi predviđaju prostor kako bi se o tim temama s učenicima razgovaralo stvarnost je takva da se građanski odgoj i obrazovanje marginalizira.
Ove tendencije posebno su zabrinjavajuće za učenike strukovnih škola kojima je to posljednja razina formalnog obrazovanja, a kao takva i posljednje mjesto formalnog učenja o društveno-političkim temama.
Gong je nedavno objavio istraživanje profesora Berta Šalaja ,,Građansko obrazovanje u strukovnim školama - studije slučaja Hrvatske, Rumunjske i Tiringije (Njemačka)” kojim je analizirana provedba građanskog obrazovanja u ovim zemljama, dok je početkom 2025. objavljena komparativna analiza europskih praksi ,,Građansko obrazovanje u strukovnim školama”.
Cilj je bio ispitati različite modele i vrste građanskog obrazovanja u različitim europskim zemljama i pripremiti preporuke za bolji status građanskog obrazovanja u strukovnim školama.
Istraživanje u Hrvatskoj provedeno je u prvoj polovici 2025. godine, kroz osam fokus grupa s učenicima i nastavnicima u strukovnim školama u Varaždinu, Rijeci, Daruvaru i Zagrebu. Uz to, provedeni su intervjui s ekspertima u području obrazovanja te sa stručnjacima u radu s mladima.
Učenici su istaknuli da se lekcije iz građanskog obrazovanja rijetko povezuju s društvenom realnošću i da im se čine previše apstraktnima, udaljenima od svakodnevnog života.
Nastavnici su upozorili na stalni nedostatak resursa i osposobljavanja, dok su stručnjaci u radu s mladima naglasili izostajanje institucionalne i financijske podrške za provedbu neformalnih edukativnih programa.
Zanimljiv je uvid da učenici strukovnih škola pokazuju veći entuzijazam od svojih vršnjaka u drugim tipovima škola. Razlog je, kako navode, taj što upravo ti učenici imaju znatno manje prilika sudjelovati u neformalnim obrazovnim programima.
Eksperti u području obrazovanja slažu se da je građansko obrazovanje izrazito važno i smatraju da građansko treba biti ključan element osuvremenjivanja hrvatskog obrazovnog sustava.
Na temelju prikupljenih iskustava učenika, nastavnika i stručnjaka, profesor Šalaj predložio je niz preporuka za poboljšanje građanskog obrazovanja u strukovnim školama:
Gong se u sklopu GOOD inicijative godinama zalaže za sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u formalni odgojno-obrazovni sustav i to će aktivno nastaviti i dalje. Pozivamo donositelje političkih odluka da obrate pažnju na Gongove znanstvene radove iz kojih proizlaze naši zagovarački napori i djeluju tako da novim generacijama omoguće adekvatno obrazovanje za demokratsko građanstvo.
Istraživanje o građanskom odgoju u strukovnim školama u Hrvatskoj, Rumunjskoj i Tiringiji (Njemačka) nastalo je u sklopu projekta ”Unaprjeđenje građanskog obrazovanja u strukovnim školama” koje se provelo kroz Erasmus+ program.
