Svjesni važnosti europskih politika za život građanki i građana, i nedovoljno aktivne uloge parlamenta u oblikovanju nacionalnih stajališta koja usmjeravaju europske politike, Gong će pratiti rad saborskog Odbora za EU poslove kako bi približili europske poslove građanima i civilnom društvu.
Prošlotjedna sjednica Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora bila je posvećena dvjema ključnim temama vezanim uz djelovanje Hrvatske u okviru Europske unije. Na sjednici održanoj 27. lipnja 2025. godine, javnosti je predstavljen Program rada Europske komisije za 2025. godinu, dok je Prijedlog radnog programa za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2025. kao i prethodnih godina usvojen bez javne rasprave, koje će se održavati kada pojedini zakonodavni prijedlozi dođu u Sabor.
Usvajanje Prijedloga radnog programa za razmatranje stajališta RH za 2025. godinu
Radni program temelj je za razmatranje i donošenje nacionalnih stajališta o dokumentima Europske unije, što uključuje prijedloge zakonodavnih i nezakonodavnih akata EU-a. Odbor za europske poslove donosi ovaj program početkom svake godine, na temelju Programa rada Komisije, programa predsjedanja Vijećem Europske unije i prioriteta koje dostavlja Vlada RH.
Za razliku od programa Komisije, Radni program za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2025. godinu izglasan je bez rasprave i bez predstavljanja javnosti ključnih smjernica i prioriteta. Time je izostala transparentnost u pogledu upoznavanja javnosti s aktivnostima kako ovog Odbora, tako i zakonodavnih prijedloga koji će tijekom 2025. stizati na sjednice Europskog parlamenta, te po izglasavanju biti prenošeni i u hrvatsko zakonodavstvo. U aktualnom programu Gongu su posebno značajni Europski štit za zaštitu demokracije te Strategija EU za potporu, zaštitu i osnaživanje civilnog društva. Drugim organizacijama civilnog društva od važnosti mogu biti različiti drugi zakonodavni akti koji su na rasporedu za 2025. poput nove Strategije za ravnopravnost spolova, Europske strategije za migracije i azil, Strategije za potrošače do 2030., Izmjena Europskog zakona o klimi, Pakta o oceanima, itd. Cijeli Radni program za razmatranje stajališta Republike Hrvatske za 2025. možete pronaći na linku.
Uloga Sabora u europskim poslovima
Sabor sudjeluje u postupku donošenja odluka u Europskoj uniji nadzorom nad aktivnostima Vlade u institucijama Europske unije. To čini donošenjem zaključaka o stajalištima Republike Hrvatske i dokumentima Europske unije na temelju kojih Vlada djeluje u institucijama, provođenjem rasprava o sastancima Europskog vijeća i Vijeća Europske unije te sudjelovanjem u postupku predlaganja kandidata za institucije i tijela Europske unije. Matični odbor za izvršavanje ovih ovlasti Sabora jest Odbor za europske poslove, kojim u ovom sazivu Sabora predsjedava Jelena Miloš iz stranke Možemo.
Razmatranjem stajališta o dokumentima Europske unije Sabor provodi nadzor nad aktivnostima Vlade Republike Hrvatske u postupcima donošenja odluka u Vijeću EU-a. Stajališta država članica su službene pozicije koje njihove vlade zauzimaju i zastupaju u tijelima Europske unije tijekom donošenja odluka. Ona odražavaju nacionalne interese i politike, usklađujući ih s ciljevima i zakonodavstvom EU-a. Najčešće se radi o prijedlozima zakonodavnih akta Europske unije, koje donosi Vlada ili drugo tijelo koje odredi Vlada i dostavlja Saboru. Stajalište je temelj nadzora Sabora nad aktivnostima Vlade u europskim poslovima, odnosno posrednog sudjelovanja Sabora u europskim poslovima.
Kao matično tijelo za europske poslove, saborski Odbor za europske poslove ima ključnu ulogu u nadzoru nad radom Vlade RH u institucijama EU-a. Početkom svake godine donosi Radni program za razmatranje stajališta Republike Hrvatske, koji se sastavlja temeljem Programa rada Europske komisije, programa predsjedanja Vijećem i popisa prioritetnih prijedloga zakonodavnih akata Europske unije koji Vlada dostavlja Saboru. Prijedloge dokumenata za uvrštavanje u Radni program Odboru za europske poslove dostavljaju matična radna tijela, a na prijedlog radnih tijela ili na vlastiti poticaj. Odbor za europske poslove može naknadno, tijekom godine, dopunjavati Radni program. Vlada, odnosno radno tijelo Vlade, odmah po donošenju dostavlja Saboru stajališta Republike Hrvatske o dokumentima iz Radnog programa.
Predstavljanje programa rada Europske komisije
Program rada Europske komisije za 2025. godinu pod nazivom „Zajedno naprijed: odvažnija, jednostavnija i brža Unija“ predstavila je Dubravka Šuica, hrvatska članica Europske komisije i povjerenica za Sredozemlje. U njemu se ističe ambicija daljnjeg pojednostavljivanja europskih procedura, ubrzanja donošenja odluka te jačanja otpornosti i konkurentnosti Unije, osobito u kontekstu globalnih izazova i sigurnosnih prijetnji. Isti dokument predstavljen je u Europskom parlamentu 11. veljače 2025. Sabor niti Odbor ne glasaju o programu rada Komisije, već ga primaju na znanje.
Šuica je na početku predstavljanja spomenula kako je predstavljanje Programa kasnilo zbog geopolitičke situacije. Program se sastoji od 51 inicijative koje su usmjerene na tri ključna cilja: jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva, sigurnost i obrana te očuvanje socijalne kohezije i kvalitete života građana. Zbog ograničenog vremena predviđenog za sjednicu, hrvatska povjerenica nije stigla do kraja izložiti ono što je pripremila, već se prešlo na pitanja članova Odbora. Većina ih je bila fokusirana na Šuicin resor, sa nizom pitanja o Palestini, Izraelu i migracijama s južne strane Mediterana, dok je dio bio o drugim europskim temama, kao i ključnom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) za razdoblje 2028 - 2034., čiji će prijedlog Komisija predstaviti 16. srpnja, nakon čega slijedi dugo razdoblje pregovora i usuglašavanja, kroz cijelu 2026. i 2027. godinu. Za službeno odobrenje novog VFO-a potreban je jednoglasni dogovor država članica EU-a i suglasnost Europskog parlamenta.
Predstavljanje je omogućilo uvid u zakonodavne prioritete Komisije te naglasilo važnost aktivnog sudjelovanja država članica u formiranju europskih politika. Upravo u tom kontekstu, Hrvatski sabor kroz Odbor za europske poslove ima važnu ulogu u sudjelovanju u europskim poslovima, kao i onu nadzornu nad odlukama izvršne vlasti, odnosno Vlade.
Sjednica je istaknula važnost parlamentarnog nadzora nad europskim poslovima, ali i potrebu za većom transparentnošću, osobito u vezi s nacionalnim planovima i stajalištima u okviru EU, kao i većem uključivanju javnosti. Uz članove Odbora za europske poslove na sjednici su sudjelovali i drugi predsjednici radnih tijela i zainteresirani zastupnici, članovi Europskog parlamenta i vanjski članovi Odbora. Nije bilo predstavnika civilnog društva ni drugih gostiju. Uz sve dinamičnije okruženje, učinkovito i uključivo djelovanje na europskoj razini, kao i upućivanje građana u rad, ostaje ključan izazov za hrvatske institucije.
Kao što smo upozoravali u Gongovim ranijim radovima, unaprjeđenje otvorenosti, uključivosti i transparentnosti upravljanja europskim poslovima u državama članicama ključno je za poticanje interesa i angažmana građana u politikama EU, kao i za jačanje njihovih kompetencija i znanja o Uniji, ali i zalaganja za vrijednosti koje predstavlja. No, demokratizacija procesa upravljanja europskim poslovima kao temelj jačanja europske demokracije nužna je i na razini EU institucija, kao i transparetnost i uključivost oblikovanja europskih javnih politika.
