Svi kandidati i kandidatkinje tijekom kampanje za predsjedničke izbore iznosili su netočne informacije. To su činili u manjoj ili većoj mjeri, u javnim nastupima, u izjavama za medije i na društvenim mrežama. Područja u kojima je uočeno najviše netočnih i neprovjerenih informacija tijekom kampanje su vanjska politika i obrana, demografija, zdravstvo, migracije, aktualna politika i svjetonazorna pitanja bila su najčešća područja u kojima su se širile netočne ili neprovjerene informacije tijekom kampanje za predsjedničke izbore.
Studentice Fakulteta političkih znanosti iz Zagreba (FPZG) i redakcije Faktografa, Libele i Lupige su provjeravale više od 150 različitih tvrdnji koje su u javnim nastupima izrekli kandidati i kandidatkinje za predsjednika Republike Hrvatske.
Praćenje prisustva dezinformacija u digitalnom prostoru tijekom kampanje za predsjedničke izbore kroz provode studentice FPZG-a, kao i redakcije navedenih organizacija financirala je Agencija za elektroničke medije iz sredstava Mehanizma za oporavak i otpornost.
Studentice, kroz fact-checkeri projekt FaktaPolitika, nisu pratile konkretne političke aktere ili medije već objave koje su tijekom kampanje bile aktualne, izazivale interes mlađe publike, bile sumnjive i istovremeno provjerljive, u skladu s metodologijom FaktaPolitike.
One su provjerile četiri informacije o životnom standardu, uvozu i izvozu RH, kao i tvrdnje iz područja zdravstvene zaštite. Utvrdile su da su tri objave uglavnom točne, dok je jedna dobila ocjenu točno. Izvor gdje su pronalazile ove informacije bili su elektronski i online mediji, ali i novinska agencija Hina.
Primjerice, studentice su provjerom činjenica utvrdi da je tvrdnja predsjedničkog kandidata HDZ-a Dragana Primorca da njegova bolnica Sveta Katarina posluje s HZZO-om 2,8 posto uglavnom točna. Primorac nije precizirao na koji period se odnosi taj podatak, ali provjerom dostupnih informacija utvrđeno da iznos koji HZZO isplaćuje njegovoj bolnici za ugovornu zdravstvenu zaštitu raste u apsolutnom iznosu, ali se udio u ukupnom prihodu smanjuje iz godine u godinu zbog porasta prihoda iz ostalih izvora. One su provjerom informacija utvrdile i da je izjava nezavisne kandidatkinje Marije Selak Raspudić da je “bivši ministar zdravlja Vili Beroš duge liste čekanja rješavao tako što je usluge prebacivao privatnim bolnicama, od čega je profitirala i bolnica Dragana Primorca”, uglavnom točna.
FaktaPolitika utvrdila je i da je tvrdnja predsjedničkog kandidata SDP-a Zorana Milanovića kako Hrvatska više uvozi nego što izvozi točna. Tvrdnje koje su analizirane dostupne su na njihovoj stranici.
Prateći javnu raspravu uoči predsjedničkih izbora Libela.org utvrdila je da su tvrdnje Mostovog kandidata Mira Bulj da će “strani radni zakonito preuzeti i strukture vlasti u našoj zemlji” nerealne. Libela.org navodi da je, gledajući strukturu stranih radnica i najavu integracijske strategije, još manje vjerojatna njegova tvrdnja da će kroz zakonsku proceduru uvesti obvezu nošenja marame za žene ili da će im se zabraniti voziti auto. Također, Libela.org je utvrdila da je točna tvrdnja kandidatkinje Možemo Ivane Kekin da je Hrvatska treća po broju ubojstava žena u EU, te da nije u potpunosti bila u pravu kad je rekla da Selak Raspudić skriva svoje stavove o pobačaju.
Prateći prisustvo rodno dezinformacijskih narativa u kampanji, Libela.org je zaključila da je Selak Raspudić bila meta nekolicine rodno dezinformacijskih narativa, dok je Kekin doživjela najveći pritisak kroz propitivanje njezinog vlasništva, transparentnosti financiranja, morala i pobuda te propitivanje njene osobne stabilnosti. Oni navodi i da je kroz difamacijske kampanje, botove i korištenje AI-a za generiranje sadržaja, tijekom cijelog trajanja predizborne kampanje Kekin je doživljavala niz udaraca na sebe i stranku, ali i svoju obitelj. To je kulminiralo objavljivanjem privatne adrese obitelji Kekin što je udarac i na sigurnost. Uz to, Kekin je kontinuirano prikazivana kao inherentno nepouzdana, politički nekompetentna i suviše emotivna (histerična, bijesna) što je uobičajen obrazac za diskreditaciju političarki.
Prema pisanju Libela.org, u slučaju Selak Raspudić nije bilo tipičnih dezinformacija već su se narativi usmjereni ka Selak Raspudić gradili prvenstveno na stereotipnim ulogama žene u društvu – kao podložne, nesamostalne i/ili nedovoljno sposobne za bavljenje politikom. Dok se narativ usmjeren ka Kekin u velikom obujmu kreirao kroz društvene mreže i medije, dezinformacijski narativi usmjereni ka Mariji Selak Raspudić uglavnom su dolazili od njenog protukandidata – Dragana Primorca. Također, narativi usmjereni ka Selak Raspudić gradili su se prvenstveno na stereotipnim ulogama žene u društvu – kao podložne, nesamostalne i/ili nedovoljno sposobne za bavljenje politikom.
Osim kontinuirane provjere tvrdnji, Faktograf je uživo provjeravao i informacije koje su iznosili kandidati tijekom prvog kruga predsjedničke debate. Ova redakcije je provjerila preko 50 tvrdnji kandidata i kandidatkinja koji su iznosili i točno i netočne informacije. Primjerice, govoreći o vanjskoj politici, Branka Lozo iznijela je teoriju zavjere o zamjeni stanovništva, Kartelo je netočno govorio o tome da hrvatski iseljenici u SAD-u jako zainteresirani za povratak u Hrvatsku.
Primorac je i na ovom sučeljavanju ponovio netočnu izjavu kako je Milanović u svom mandatu ukupno bio u devet službenih posjeta u inozemstvu, od kojih je četiri puta bio u Republici Srpskoj. Portal Lupa zbrojio je ukupno 46 službenih putovanja u inozemstvo u mandatu Milanovića.
Raspravljajući o aktualnim pitanjima, Ivana Kekin je primjerice točno tvrdi da su njeni protukandidati Primorac i Selak Raspudić u javnost plasirali “lažne vijesti” vezano za vilu koju ona i njen suprug Mile Kekin posjeduje u Istri. Branka Lozo je točno izjavila da su „korupcija i klijentelizam, uz ekonomske razloge, glavni razlog zbog kojih naši mladi napuštaju Hrvatsku,
Marija Selak Raspudić točno govori da je Primorac stan po povoljnijoj cijeni kupio da bi ga nakon dva dana prodao po tržišnoj cijeni. Djelomično je točna izjava Mire Bulja koji tvrdi da je u Sinju unatrag nekoliko godina više rođenih nego umrlih.
Govoreći o zdravstvu, Bulj je iznio teoriju zavjere o rodnoj ideologiji i tvrdio da postoje samo dva spola, ni to nije točno; biologija poznaje ljude koji su interspolni, tj. imaju biološka obilježja muškog i ženskog spola. Nadalje, spol kao biološku kategoriju treba razlikovati od roda kao sociološke kategorije. Dragan Primorac tvrdi da je Hrvatskoj tijekom epidemije Covida-19 bilo potrebno najviše pet ECMO uređaja. To nije točno. Točno je, kao što kaže Bulj, da su se djeca HDZ-ovaca bogatila na “raznim testovima” za koronu.
Raspravljajući o obrani, točno je da već godinama nije bilo sjednica Vijeća za nacionalnu sigurnost i Vijeća za obranu, kao što to kaže Zoran Milanović. Zoran Milanović je kazao da je Marija Selak Raspudić kao saborska zastupnica glasala za slanje hrvatskih vojnika u UN-ovu misiju u Libanonu. Prema saborskoj statistici, ni 2022., a niti 2024. godine, Selak Raspudić nije glasala za slanje hrvatskih vojnika u Libanon. Točna je tvrdnja Marije Selak Raspudić da je Zoran Milanović kršio Ustav RH kada je najavio da će se na parlamentarnim izborima 2024. kandidirati kao nositelj SDP-ove liste u prvoj izbornoj jedinici.
Faktograf je izjave provjeravao i tijekom drugog grupa za predsjedničke izbore, kada su oba kandidata iznijela niz točnih i netočnih tvrdnji, koje su dostupne na stranici ove organizacije.
Lupiga je, provjeravajući tvrdnje predsjedničkih kandidata u prosincu, utvrdio da je Primorac nekoliko puta iznio netočne informacije - tvrdeći da je „u pet godina mandata Milanović bio u devet ili deset službenih posjeta u inozemstvu, od kojih su najmanje četiri bili susreti s Miloradom Dodikom iz Republike Srpske“, te da Hrvatska ima najdulju granicu od svih članica Europske unije i da je za vrijeme vlade Zorana Milanovića u Hrvatsku ušlo više od 800.000 migranata koji su napravili pomutnju.
Utvrdili su i da je netočna Milanovićeva tvrdnja da premijer Plenković ne dopušta da Sabor donese odluku o odlasku hrvatskih vojnika u vojne misije.
Netočne tvrdnje govorili su i drugi kandidati Selak Raspudić nije bila u pravu kada je ustvrdila da “predsjednica Republike Hrvatske ne može sazvati izvanrednu sjednicu“, dok je Kekin je ustvrdila kako Europska unija treba izglasati politiku za pravednije i solidarnije rješenje migrantske krize. Međutim, kako smo provjerili, Europski parlament već ranije je izglasao, a Vijeće Europe usvojilo, niz novih pravila o migracijskoj politici
Netočne tvrdnje u prosincu širili su i drugi kandidati poput Branke Lozo koja je tvrdila da je Radi Šerbedžiji djelovanje na Brijunima omogućila ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek, budući da njegovo kazalište na Brijunima kontinuirano djeluje još od 2001. godine, puno dulje nego što je Obuljen Koržinek na toj funkciji, zatim Tomislava Jonjića koji je tvrdi da je predsjednik Zoran Milanović bio jedan od osnivača Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu, zatim Bulja koji je iznio niz neprovjerenih podataka o “njegovom natprosječno dobrom upravljanju gradom”. On je tijekom sučeljavanja predsjedničkih kandidata na RTL-u kada je optužio dva internetska medija poručivši da „Soroš plaća Oštro i Libelu koji svaki dan sponzorirano napadaju isključivo samo mene".
Lupiga je i tijekom drugog kruga za predsjedničke izbore utvrdila da su se neke informacije za koje su ranije utvrdili da su netočne, ponavljaju u javnim nastupima predsjedničkih kandidata. Tako je Dragan Primorac tvrdio da je Milanović ukinuo mogućnost glasanja dijaspori, da je u pet godina bio u 12 državničkih posjeta.
I Milanović je iznosio netočne informacije o protukandidatu Primorcu - tvrdio je da je Primorac postao docent na osječkoj medicini tijekom ministarskog mandata, jer je zapravo tijekom mandata postao izvanredni profesor. Netočna je bila i Milanovićeva izjava da je njegov protukandidat postao izvanredni profesor nakon što je dao ostavku jer je, ustvari, tada postao redoviti profesor na Medicinskom fakultetu u Osijeku.
Netočnom se ispostavila i Milanovićeva tvrdnja koju je iznio tijekom intervjua za Media servis uoči drugog kruga. Tada je izjavio kako je Plenković za napad na Markovom trgu 2020. godine prvo optužio Milanovića, i to iz Bruxellesa. Niti je tog 12. listopada Plenković bio u Briselu, niti je govorio o Milanoviću. U istom razgovoru Milanović je donio i informaciju prema kojoj je fotografija s Georgeom W. Bushom, kojom se Primorac nerijetko hvalio, snimljena na večeri kod tadašnjeg predsjednika Stjepana Mesića. Prema dostupnim podacima ova je informacija uistinu točna, a čini se kako je HDZ-ov kandidat s fotografije izrezao i bivšeg predsjednika Hrvatske, ali i obje prve dame.
Dva dana prije izborne šutnje za predsjedničke izbore u hrvatskim je medijima objavljeno istraživanja Centra za informacijsku otpornost (CIR), u kojem se ukazuje na prisutnost koordinirane mreže pro-ruskih lažnih profila koji podržavaju Zorana Milanovića.
Znanstvenici, novinari, IT stručnjaci i Gong ukazali su na ozbiljne manjkavosti istraživanja, a navode iznesene u “analizi”, platforme TikTok, X i Meta demantirale su u svojim odgovorima Gongu i hrvatskim medijima. Tvrde da nisu pronašle dokaze o neautentičnim računima, niti botovima, koji bi utjecali na hrvatske izbore. Meta je dodatno demantirala tvrdnje, istaknuvši da u slučaju konkretnih računa koje je analiza nudila kao dokaz, nisu uočili strani utjecaj. I HAKOM je potvrdio da nije bilo značajnog utjecaja ruskih botova na izbore.
Pozivajući se na analizu, predsjednički kandidat HDZ-a Dragan Primorac je na završnoj konferenciji za javnost uoči izborne šutnje konstatirao kako hrvatski predsjednik i njegov protukandidat Zoran Milanović radi za strane, ruske interese, navodeći da je ugrožen suverenitet Hrvatske, otvarajući prostor za dovođenje u pitanje legitimnosti izbornih rezultata.
Kako bi zaštitili izborni integritet i spriječili buduće manipulacije koje bi mogle utjecati na izborni rezultat, Gong je pozvao DIP i HAKOM da o ovom slučaju izvijeste MUP, SOA-u i DORH te pokrenu istragu kako bi se utvrdilo tko stoji iza sporne analize. HAKOM je, međutim, rekao da je za njih priča završena reakcijom društvenih mreža, a DIP se na dopis nije očitovao.
Zaključak
Oba kruga predsjedničkih izbora pokazala su da su sami kandidati i kandidatkinje za predsjednika RH bili primarni izvor dezinformacija jer su u javnim nastupima i intervjuima iznosili neprovjerene i neutemeljene tvrdnje i informacije. Mediji nisu prepoznati kao izvor dezinformacija, ali se kao problem pokazalo to što redakcije nisu dosljedno i pravovremeno provjeravale tvrdnje kandidata prije njihove objave. Tako, mediji nisu bili štit od dezinformacija već kanal kroz koji su one lako prolazile i utjecale na građane i građanke. Provjeravanje informacija prije objave je u predizbornom periodu izuzetno važno jer na osnovu medijskih sadržaja birači formiraju stavove i na temelju njih donose odluke na dan izbora. I ova kampanja za predsjedničke izbore pokazala je da su društvene mreže centar širenja dezinformacija te da se neprovjerene i obmanjujuće tvrdnje nekontrolirano šire na lažnim profilima i anonimnim stranicama koje su pokrenuti u cilju vođenja kampanja protiv pojedinih kandidata. Primjena Akta o digitalnim uslugama (DSA) u Europskoj uniji treba spriječiti širenje lažnih profila i ovakvu vrstu političkog sadržaja koja ugrožava demokratski izborni legitimitet i slobodu odlučivanja.
Unatoč ograničenjima, DSA je prvi ovakav zakon u svijetu koji pokušava regulirati poslovanje velikih digitalnih platformi koje su fokusirane na ciljano oglašavanje i manipulativno prikupljanje osobnih podataka. Njihov prioritet je profit, na štetu građana, njihovih prava i demokracije.
Osim DSA, većina velikih platformi potpisala je i Kodeks dobre prakse za suzbijanje dezinformacija kojim su se obvezale poduzeti mjere u području demonetiziranja širenja dezinformacija, osiguravanje transparentnosti političkog oglašavanja, osnaživanje korisnika, jačanje suradnje s provjeravatelji činjenica te osiguravanje boljeg pristupa podacima za istraživače.
Gong kroz različite inicijative nastavlja zagovarati siguran digitalni prostor za sve građane i građane koji ne ugrožava njihova temeljna prava i slobode niti demokratske standarde i vladavinu prava. Također, nastavljamo doprinositi izgradnji kritičkog mišljenja i veće otpornosti građana i građanki na širenje poruka mržnje i lažnih vijest u digitalnom okolišu.
Financira Europska unija – NextGenerationEU. Izneseni stavovi i mišljenja samo su autorova i ne
odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije. Ni Europska unija ni
Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
