Osnovna pretpostavka suvremenih demokracija je da svaki glas vrijedi jednako. Zbog jednakosti biračkog prava, kako bi izbori bili pošteni i građani imali povjerenje u izborni proces, potrebno je imati vjerodostojan Registar birača, ali i hitno usklađivati izborno zakonodavstvo, složili su se sudionice i sudionici današnje rasprave na temu podataka i izbora koju je organizirao Gong u okviru dvodnevne konferencije Dani otvorenih podataka.
Direktorica Gonga, Oriana Ivković Novokmet, kazala je kako je vjerodostojan Registar birača u interesu svih građana i građanki, no da ne postoji politička volja vladajućih da ga “srede”.
“U Gongu smo usporedili broj punoljetnih stanovnika s brojem birača po jedinici. Iz te tablice vidimo da je u svim jedinicama broj birača prenapuhan. Ako je odstupanje u najuređenijoj izbornoj jedinici, onoj trećoj, čak osam posto, a čak 20 posto u recimo petoj izbornoj jedinici, onda je jasno o kolikom se tu nesrazmjeru radi”, pojasnila je Ivković Novokmet.
“Uvođenjem Registra stanovništva imat ćemo pouzdane informacije gdje pojedina osoba stvarno živi i radi. Porezi i prirezi potiču stanovnike na krivo prijavljivanje prebivališta, postoji motiv da se netko prijavi u Samobor umjesto u Zagreb”, rekao je Marko Krištof, stručnjak iz Fine.
Dalija Orešković, članica Odbora za pravosuđe Hrvatskog sabora, naglasila je da reforma izbornog sustava treba biti sastavni dio borbe protiv korupcije.
"Dobar dio opozicijskih stranaka podržava Gongov model izbornih jedinica, suglasne smo s tim da imamo šest izbornih jedinica. Nama treba sustav osmišljen ispočetka, to nam treba biti prvo i najvažnije izborno obećanje", kazala je Orešković i dodala da podržava zajedničko izborno zakonodavstvo.
“Nema hrabrosti vladajućih da se uredi Registar birača, nema političke hrabrosti da se urede izborne jedinice prema Gongovom modelu, nema političke hrabrosti da se stvori stručna šira radna skupina koja će pristupiti konceptualizaciji izbornog zakonika, jer ovo sad trenutno s različitim pravilima za različite izbore stvara zbunjenost”, istaknula je Sandra Benčić, članica Odbora za Ustav Hrvatskog sabora, koja je dodala kako je vrlo problematično što ne znamo ni stvarnu izlaznost na izbore, budući da kao država nemamo pojma koliko je zaista birača i biračica.
Profesor politologije s Fakulteta političkih znanosti i vanjski član saborskog Odbora za Ustav i politički sustav, Goran Čular, naglasio je kako je jedna od osnovnih funkcija države brojanje, odnosno da točno i pravovremeno vodi statistiku.
“Statistika je originalno podrazumijevala službene podatke koje država broji. Mi smo tu jako slabi. Austrougarska je znala koliko ima ovaca u Bosni, a mi danas ne znamo koliko je birača u Hrvatskoj”, rekao je. Čular je također podržao unaprjeđivanje izbornog zakonodavstva, sređivanje registra birača i izmjenu Zakona o izbornim jedinicama.
Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva (DIP), kazao je kako je najavljeno uređivanje izbornog zakonodavstva za 2026. godinu, što je prilika za poboljšati i uskladiti određene legislative. Kako nam sada slijede lokalni izbori, dodao je kako građane zbunjuje da moraju glasati isključivo u mjestu prebivališta.
Nakon prvog panela uslijedila je radionica “Kako razotkrivati botove: Gongovo iskustvo iz superizborne godine”.
Hrvatski će izbori 2024. godine ostati zapamćeni po razotkrivenim slučajevima koordinirane upotrebe lažnih računa, s kojima se jačala digitalna vidljivosti političkih kandidata i poticala iskrivljena percepcija masovnosti biračke podrške. Iako smo sudionicima i sudionicama konferencije predstavili korake za njihovo uočavanje, važno je naglasiti da lažni računi postaju sve suptilniji i sofisticiraniji, što njihovu detekciju čini izazovnom.
“Upravo zato su nam i potrebne regulacije poput Akta o digitalnim uslugama, koje zadaju strožu odgovornost i obaveze po pitanju sadržaja za društvene mreže, ali i obrazovati građanke i građane kako da hakiraju algoritme i prepoznaju opasnosti online”, poručio je Gongov stručnjak za digitalne alate Matej Mikašinović Komšo.
Sergej Županić iz Gonga predstavio je novi digitalni alat Parlametar Zagreb, putem kojeg će građani i građanke moći pratiti rad zastupnica i zastupnika Gradske skupštine Grada Zagreba. Riječ je o projektu Gonga u suradnji s organizacijom Danes je nov dan i u kojem se iskustva iz razvoja i korištenja digitalne platforme za praćenje rada Hrvatskog sabora Parlametar.hr, po prvi put primjenjuju na predstavničko tijelo jedne jedinice lokalne samuprave.
Cilj projekta je omogućiti građankama i građanima da na jednome mjestu, na jednostavan način mogu pregledati i točke dnevnog reda, kako se glasalo, ali i koliko je aktivan tko od zastupnika, tko je što govorio, kakva je pitanja postavljao. Javnosti će platforma s cijelim aktualnim sazivom Gradske skupštine biti dostupna uoči lokalnih izbora, a odmah nakon izbora unosit će se podaci za sljedeći saziv.
"Korištenjem ove platforme povećava se mogućnost korištenja otvorenih podataka, utječe se na veću transparentnost predstavničkog tijela, a zbog lakšeg pristupa otvorenim podacima, javnost će bolje razumjeti rad Gradske skupštine. Bolje razumijevajući procese, građanke i građani spremniji su sudjelovati u procesima odlučivanja. Informiranija javnost, pak, znači i bolji građanski nadzor nad predstavničkim tijelom", zaključio je.
Potom je Dražen Lučanin, pročelnik Službe za informacijski sustav i tehničke poslove Grada Zagreba, predstavio aktualnosti o otvaranju podataka i transparentnosti financija Grada Zagreba. Od važnijih IT projekata Grada Zagreba izdvojio je ZET mobilnu aplikaciju preko koje građani mogu mobitelom kupiti karte za vožnju, eStipendije za prijavu za stipendije Grada Zagreba online, aplikaciju Razvrstaj MojZG, nadograđenu za lakše zbrinjavanja otpada.
Prezentirao je Antikorupcijsku platformu Zviždač za podnošenje prijava o nepravilnostima u poslovanju gradske uprave i trgovačkih društava, Portal otvorenih podataka (https://data.zagreb.hr/), na kojem je proračun dostupan u strojno-čitljivom formatu te eparticipativno.zagreb.hr za direktno predlaganje i glasanje o projektima koji će se financirati iz proračuna Grada Zagreba po gradskim četvrtima.
U prezentaciji "U susret lokalnim izborima 2025." Petra Rodik iz Dotplota predstavila je, pak, bazu podataka s tražilicama za detaljan pregled rezultata nadolazećih lokalnih izbora do kojih će ovaj digitalni alat biti spreman. Objasnila je da će se rezultati moći pregledavati na interaktivnim mapama, i to po strankama, listama, kandidatima i prema prostornim kriterijima (županije, gradovi i općine), uz mogućnost usporedbe s rezultatima izbornih ciklusa iz 2017. i 2021.
Na kraju prvog dana konferencije Marko Tošić iz Elentira objasnio je kako će funkcionirati Izborni simulator, digitalni alat za oponašanje izbornih procesa ovisno o izbornim jedinicama, metodama računanja i izbornom pragu.
Rekao je da su njegov motiv za izradu Izbornog simulatora bile aktualne izborne jedinice za parlamentarne izbore u Hrvatskoj, koje su, zbog neusklađenosti broja birača i stanovnika i zbog toga što ne prate dosljedno regionalne posebnosti, dovele do nejednake težine glasova, do umjetno niske izborne izlaznosti birača, te konalno do nepovjerenja javnosti u izborni sustav.
Dani otvorenih podataka nastavio se i sutradan, bogatim programom kojeg možete pronaći OVDJE.
