“Ruski agenti”, “ruski diverzanti”, “ruski igrači”, “rusofili”, “putinovi mališani”, "putinofili” - samo su neki od naziva koje je HDZ koristio protekle dvije godine za opisivanje svojih političkih supranika na svojoj službenoj Facebook stranici. Tema rata u Ukrajini nerijetka je tema političkih obračuna u hrvatskom digitalnom prostoru. Ostale stranke pak referiranjem na rusku invaziju ili optužuju HDZ da koristi Ukrajinu kao izliku da izbjegne kritike za svoje političke odluke i korupcijske afere (SDP, Možemo!, MOST), ili kritiziraju nametanje globalističkih političkih ciljeva Hrvatskoj, koja bi se trebala politički fokusirati na svoje potrebe, zaključak je Gongove analize upotrebe službenih Facebook objava političkih stranaka na temu ruske invazije radi obračunavanja s političkim suparnicima.
Svaka se demokracija temelji na slobodnim i pravednim izborima, u čiji se integritet nitko ne smije uplitati te u kojima se političari i političke stranke argumentirano sučeljavaju, s ciljem pružanja izbora građankama oko načina na koje će se njihova država i društvo voditi. Očuvanje izbornog integriteta je posebice važno u vrijeme velikih sukoba, poput ruske invazije Ukrajine, kada raste opasnost od mogućnosti stranog uplitanja u nacionalne izbore. Primjerice, poznato je da se od 2016. godine Rusija upliće u demokratske procese SAD-a, zloupotrebljavajući društvene mreže kako bi svojim lažnim profilima širili dezinformacije i promovirali polarizirajuće političke poruke, kao i da su 2024. godine prikriveno financirali i podržavali češki portal Voice of Europe, koji je širio proruske stavove i financijski podržavao europarlamentarne političare i političarke koji su pristali promovirati proruske stavove.
Samim time je mogućnost skrivenog širenja ruskog utjecaja, posebice u političkoj sferi, realan problem, koji za rezultat može imati povećanu političku paranoju i strah da su pojedini političari, političarke i političke stranke svjesno ili nesvjesno “ruski igrači”, čije političke izjave, ciljevi i vrijednosti razaraju nacionalnu politiku te podređuju državu Rusiji. U takvim okolnostima lako dolazi do netrpeljivosti prema političkim suparnicima te porasta međusobnog optuživanja da pojedini političari i političke stranke predstavljaju unutarnje neprijatelje koji rade za ruske interese. Primjer toga su HDZ-ove objave na njihovoj službenoj Facebook stranici u veljači 2024. godine, kada su, osvrćući se na prosvjed oporbe na Markovom trgu, njegove organizatore, ali i sudionike i sudionice, optužili da predstavljaju “rusofile” i “putinofile”.
Ponukani takvom upotrebom teme ruske invazije na Ukrajinu, putem koje se lijepe etikete “ruskih igrača”, a zapravo izbjegava političko sučeljavanje i dijalog, te promovira polarizacija, netrpeljivost i nepovjerenje prema drugima, Gong je proveo analizu službenih Facebook stranica političkih stranaka, s ciljem utvrđivanja prisutnosti takvog tipa obračunavanja s političkim suparnicima. Upotrebom CrowdTangle alata za javno nadziranje digitalnog sadržaja prikupljene su Facebook objave sa službenih stranica najrelevantnijih političkih stranaka (HDZ, SDP, Možemo!, MOST, Domovinski pokret i Pravo i Pravda), nastalih u periodu trajanja ukrajinskog rata (24. veljače 2022. - 16. travnja 2024. godine). Radi izdvajanja onih objava koje se odnose na temu ukrajinskog rata, prikupljene su objave pregledane s ciljem utvrđivanja prisutnosti ključnih riječi Putin, Ukrajina, Rusija, #RU, emotikoni ruske zastavice, rusofil i putinofil. Nakon izdvajanja objava koje se odnose na rusku invaziju na Ukrajinu, iste su objave analizirane radi utvrđivanja koriste li političke stranke ovu temu u svrhu obračunavanja s političkim suparnicima te njihova kritiziranja kao unutarnjih neprijatelja Hrvatske. U slučaju da se objave na temu ukrajinskog rata koriste za kritiku političkih suparnika, provedena je analiza sadržaja kako bi se utvrdilo koji se politički suparnici kritiziraju, kao i zašto se kritiziraju.
Od 7.518 Facebook objava sa službenih stranica promatranih političkih stranaka, izdvojeno je 602 objave koje su u sebi sadržavale ključne riječi “Putin”, “Ukrajina”, “Rusija”, “#RU”, emoji “ruska zastava”, “rusofil” te “putinofil” (zajedno s njihovim jezičnim modulacijama). Od 602 izdvojene objave, koje su se odnosile na ukrajinski rat, njih je 175 kritiziralo političke suparnike, predstavljajući ih kao “ruske igrače”, s ciljem srozavanja njihovog političkog imidža i reputacije. Takvo je korištenje teme ukrajinskog rata bilo kronološki najprisutnije u drugoj polovici 2022. godine te u prvom kvartalu 2023. godine, iako se pojavljuje i u 2024. godini, ususret izbora. Pritom se, po korištenju teme Rusije za kritiziranje političkih suparnika, među promatranim političkim strankama najviše istaknuo HDZ, koji je objavio 115 objava takve naravi, a drugi je SDP, s 25 objava. Informacije o broju objava promatranih političkih stranaka je moguće pronaći u priloženoj tablici:
Analiza sadržaja 115 izdvojenih objava HDZ-a, u kojima se tema ukrajinskog rata koristi za kritiziranje drugih političkih stranaka, pokazuje da je subjekt kritika oporba, koja se predstavlja kao antizapadnjački, anti-EU, antihrvatski te antiukrajinski akter, koji svjesno ili nesvjesno radi za interese Rusije te koji će svojim idejama i politikama izolirati Hrvatsku na međunarodnoj političkoj sceni. Po pitanju subjekta kritike, tu se ističu dvije skupine: one upućene prema predsjedniku RH Zoranu Milanoviću, te kritike upućene oporbi. Kada je riječ o kritikama Zorana Milanovića, one se svode na prozivanje njegovih javnih izjava iz 2022. i 2023. godine, u kojima je kritizirao EU zbog davanja podrške Ukrajini te tvrdio da je ruska vojska nepobjediva. Te se izjave koriste kao dokaz da bi ga se prikazalo kao ruskog agenta, koji pozitivno vrednuje Putinovu Rusiju te koji radi za njene interese. Kada je u pitanju oporba, subjekti kritike su učestalo bili SDP, MOST, Domovinski pokret, Nino Raspudić, Marin Miletić te Nikola Grmoja. Njima se, kao predstavnicima oporbe, uvelike prebacivalo odbijanje davanja podrške Prijedlogu Odluke o obuci ukrajinskih vojnika, tvrdeći da je to dokaz nevoljnosti pružanja pomoći Ukrajini te dokaz rada oporbenog rada protiv interesa Europe, Zapada i Hrvatske. Ta se činjenica uvelike povezuje s velikosrpskom agresijom, s ciljem ukazivanja kako se i Hrvatska nalazila u sličnoj situaciji kao i Ukrajina, kako bi se srozala reputacija oporbe te kako bi se ona prikazala kao protuhrvatski akter. Pritom referiranje na oporbu kao “ruske aktere” nije prestalo ni u 2024. godini, jer je netom prije službenog početka izborne kampanje HDZ napao oporbu i njen prosvjed iz veljače, tvrdeći da ga organiziraju “rusofili” i “putinofili”.
S druge su strane SDP, Možemo, MOST, Domovinski pokret te Pravo i pravda imali daleko manju količinu objava koje kritiziraju političke suparnike da su ruski agenti. Specifično, izdvojene su objave na temu ukrajinskog rata, a koje sadrže istaknute ključne riječi, uglavnom bile korištene radi obrane od HDZ-ovih optužbi da su “ruski agenti”. Kada su se tako branili, najčešće su isticali kako HDZ koristi temu ukrajinskog rata radi “skretanja pažnje sa svojih afera” te izbjegavanja ozbiljnije rasprave s oporbom. Pritom se Domovinski pokret i Pravo i Pravda sadržajem razlikuju od ostalih triju oporbenih političkih stranaka, jer su se u svojim referiranjima na ukrajinski rat fokusirali na antiglobalističke i anti-EU narative i tvrdnje, naglašavajući kako Hrvatska mora brinuti za svoje interese, građane i građanke. Sve su se objave takve naravi pojavljivale većinski u 2022. i 2023. godini, i to u daleko manjem broju nego kada je u pitanju bio HDZ.
Rezultati analize pokazuju kako je u hrvatskoj političkoj sceni, i to prvenstveno od vladajuće stranke, itekako prisutna tendencija optuživanja političkih suparnika kao “ruskih agenta” i “ruskih igrača”, koji rade suprotno europskim, zapadnjačkim i hrvatskim interesima. Iako je ona bila najvidljivija tijekom 2022. godine, kada je invazija i započela, njena prisutnost je i u 2024. godini primjetna, jer predstavlja čestu obrambenu strategiju vladajuće stranke HDZ-a na oporbene komentare i kritike. Takva vrsta političkog komuniciranja, u kojem se političke suparnike uvijek optužuje za anti-hrvatske tendencije i ciljeve nužno potiče porast političke netrpeljivosti, polarizacije i nemogućnosti uspostavljanja zajedničkog dijaloga, što se uostalom reflektira i na samo društvo i izborni proces. Pritom će ovakav oblik obračunavanja s političkim suparnicima biti od posebnog značaja za europarlamentarne izbore, gdje će prostor dobiti oni političari i političarke koje zastupaju i zagovaraju antiglobalističke i anti-EU stavove.
Gong je prethodno u 2023. godini istraživao političku komunikaciju službene Facebook stranice HDZ-a, a u našoj smo analizi pokazali kako se na njoj već tri godine objavljuje sadržaj obilježen takvim diskursom, u kojem se učestalo omalovažava, ismijava i proziva niz političkih aktera jezikom primjerenijim grubim anonimnim internetskim komentarima. Također, u 2024. smo godini analizom korisničkih komentara ispod tih objava također pronašli mnoštvo botova (programa koji automatizirano izvršavaju zadatke s ciljem imitiranja ljudske aktivnosti), koji su davali podršku HDZ-ovom vrijeđanju opozicije na Facebooku i manipulirali građanima u superizbornoj godini.
