Autorica Gongove “Analize različitih pristupa kvalitetnom uvođenju građanskog odgoja i obrazovanja u formalni odgojno-obrazovni sustav”, Monika Pažur, analizirala je pristupe uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja (GOO) u formalni odgojno-obrazovni sustav na temelju podataka prikupljenih analizom relevantnih istraživanja koja su se bavila implementacijom građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj na nacionalnoj i na lokalnoj razini te podataka prikupljenih online anketnim upitnikom za učitelje i nastavnike osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj. Pažur se već ranije bavila povijesnim pregledom razvoja građanskog odgoja i obrazovanja u Republici Hrvatskoj kao i institucionalizacijom građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, Austriji, Francuskoj i Njemačkoj, a kako bi odgovorila na pitanja o prednostima i nedostacima uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja na nacionalnoj i na lokalnoj razini te o prednostima i nedostacima uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja kao međupredmetne teme i zasebnog predmeta u formalni odgojno-obrazovni sustav.
Kada se raspravlja o tome je li bolja implementacija GOO-a na nacionalnoj ili lokalnoj razini, svakako se treba uzeti u obzir centraliziranost hrvatskog sustava odgoja i obrazovanja gdje je koncentracija ovlasti na državnoj razini dok je utjecaj lokalnih vlasti na sadržaj obrazovnih programa ograničen što ukazuje na potrebu izrade kurikuluma provedbe izvannastavne aktivnosti građanski odgoj i obrazovanje na nacionalnoj razini. Rezultati anketnog upitnika govore da 79.4% ispitanica navodi kako bi uvođenje GOO trebalo provoditi na nacionalnoj razini, a kao razloge ističu da je razvoj građanske kompetencije nužan kod svih učenika, a ne samo onih gdje se predmet lokalno provodi te smatraju da bi se tako mogla osigurati sustavna priprema učitelja za ove teme, kako kroz inicijalno obrazovanje tako i kroz kontinuirana stručna usavršavanja.
Kada proučavamo način uvođenja građanskog odgoja i obrazovanja u obliku međupredmetne provedbe ili zasebnog predmeta moramo napomenuti da se on u Hrvatskoj, sukladno kurikulumu, integrira kao međupredmetna tema koja se može provoditi u okviru sata razrednika ili povezivajući sadržaje GOO-a sa sadržajima drugih predmeta. U Komparativnoj analizi institucionalizacije građanskog odgoja i obrazovanja u Hrvatskoj, Francuskoj, Austriji i Njemačkoj (Pažur, 2022) kao jedna od preporuka stoji da je potrebno učenicima viših razreda osnovnih škola i učenicima srednjih škola omogućiti stjecanje znanja, vještina i stavova iz područja građanskog odgoja i obrazovanja putem školskog predmeta što potvrđuju i brojna druga istraživanja. Rezultati anketnog upitnika provedenog za potrebe ovog rada pokazuju da 50% ispitanica smatra da bi GOO trebao biti obavezan zaseban predmet, a još njih 27.1% smatra da treba biti uveden u obliku izbornog predmeta dok se 22.9% ispitanica opredijelilo za međupredmetnu provedbu. Kao obrazloženje svojeg odgovora ispitanice su se uglavnom osvrtale na to da obvezatnost predmeta omogućuje da ovi sadržaji dođu do svih učenika, te da se na taj način sam predmet ozbiljnije doživljava od strane učenika, ali i ostalih učitelja i donosioca odluka.
Pažur zaključuje kako je Riječki model primjer gdje se GOO provodi lokalno i kvalitetno uspijeva doprinositi unapređenju svoje zajednice i pripremi aktivnih i odgovornih građana, no ipak se većina praktičara slaže i navodi kako je GOO potrebno uvesti na nacionalnoj razini jer smatraju da je nužno da su ti sadržaji i metode rada omogućene svim učenicima te da je potreban „sustav“ koji uključuje pripremanje odgojno-obrazovnog osoblja, definiranje ključnih sadržaja, nacionalno vrednovanje i daje podlogu za daljnje širenje iskustva i mreže suradnika. Slično suglasje postoji i oko toga na koji način bi GOO trebao biti uveden. Iako praktičari vide da se teme koje se poučavaju GOO-om mogu izvoditi međupredmetno, veći doprinos uočen je kada se iste uvode u obliku predmeta što potvrđuju istraživanja koja pokazuju da učenici nakon godine dana sudjelovanja u GOO-u u obliku predmeta postižu bolje rezultate na testu znanja, ali i razvijaju veći osjećaj odgovornosti prema sebi, drugima i zajednici.
Podsjetimo, prvi pokušaji sustavnog uvođenja GOO-a u Hrvatskoj počinju 1999. godine donošenjem Nacionalnog programa odgoja i obrazovanja za ljudska prava i demokratsko građanstvo koji je bio aktualan do 2014. godine kada se donijela Odluka o donošenju programa međupredmetnih i interdisciplinarnih sadržaja GOO-a u osnovne i srednje škole. Nakon toga GOO postaje dio Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (2014. godine) koja je trenutno važeći razvojni strateški dokument u području odgojno-obrazovne politike, a provedba građanskog odgoja i obrazovanja na nacionalnom nivou od 2019. godine odvija se međupredmetno temeljem Kurikuluma međupredmetne teme Građanskog odgoja i obrazovanja za osnovne i srednje škole. Istovremeno, niz lokalnih zajednica se odlučuje za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja kao izbornog predmeta ili izvannastavne aktivnosti gdje je važno spomenuti grad Rijeku koji od školske godine 2016./2017. učenicima viših razreda osnovne škole omogućava pohađanje predmeta Građanski odgoj i obrazovanje kao izvannastavne aktivnosti jednom do dva puta tjedno. Ovaj tzv. „Riječki model“ do sad je usvojen u još ukupno 17 gradova, škola i županija. Od školske godine 2022./2023. s eksperimentalnom provedbom krenuo je i lokalni projekt ZaG – zagrebački model provedbe građanskog odgoja i obrazovanja, koji je razvio svoj kurikulum izvannastavne aktivnosti dok je Sveučilište u Rijeci 2021. godine razvilo kurikulum za provedbu građanskog odgoja i obrazovanja u srednjim školama pod nazivom Škola i zajednica, kojeg su 2022./2023. godine provodile i srednje škole u Gradu Zagrebu.
Gong se kao članica GOOD inicijative godinama zalaže za sustavno uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja u sve škole u Republici Hrvatskoj. Ovo je rad koji svakako prisnažuje tim zagovaračkim naporima. Vrijeme je da ovakve radove, osim učenika i učenica, odgojno-obrazovnih radnica, akademske i stručne javnosti, u ruke prime i pročitaju i kreatori odgojno-obrazovnih politika.