Nakon dvije godine konačno ćemo znati koje zastupnice i zastupnici dolaze na posao u Sabor. Saborski Odbor za izbor, imenovanja i upravne poslove na današnjoj je sjednici stavio izvan snage Odluku prema kojoj se svaki izostanak iz Sabora zastupnika i zastupnica posljednje dvije godine smatrao opravdanim. Kao jednu od epidemioloških mjera Sabor je Odluku donio u ožujku 2020. i njome dokinuo odredbu Zakona o pravima i dužnostima zastupnika, da za svaki neopravdani izostanak u danima kad Sabor zasjeda zastupnik_ca bude kažnjena oduzimanjem od zastupničkog paušala. Tako je Sabor prestao objavljivati koji su zastupnici neopravdano izostajali, prestao je objavljivati i kako je koji zastupnik_ca glasala, a podatke o prisutnosti zastupnica na sjednicama radnih tijela ionako nikad nismo imali.
Istovremeno, premda ih Zakon o pravima i dužnostima zastupnika na to obvezuje, tek manji broj zastupnika registrira svoju prisutnost elektroničkom karticom, sudeći prema podacima objavljenima na saborskoj službenoj stranici. Zato se redovito događa da je broj glasova na plenarnim sjednicama Sabora veći od broja zastupnika koji su registrirali svoju prisutnost. Sabor je pandemiju koristio kao izgovor za natransparentnost rada, a na što je Gong nebrojno puta upozoravao.
Od početka pandemije zahtijevamo objavu poimeničnih rezultata glasanja i onda kada se ono provodi ručno. Poslovnik, naime, i u redovnim okolnostima, neovisno o epidemiološkim mjerama, predviđa mogućnost ručnog glasanja na plenarnim sjednicama, dok su na sjednicama radnih tijela sva glasanja ručna. Tražile smo i obavezan prijenos sjednica radnih tijela na YouTube kanalu Sabora koji ne ovisi isključivo o dobroj volji predsjednika tijela, objavu zapisnika sa sjednica radnih tijela, javnih saslušanja i parlamentarnih istraga. Tijekom dvije godine ustrajanja na tome da se ove preporuke u Saboru razmotre, dobivale smo uvijek isti odgovor – nije moguće bez izmjena Poslovnika Sabora.
Uoči imenovanja dva nova ministra i članice Vlade, Gong je još jednom apelirao na pravo javnosti da prisustvuje saslušanjima budućih članova Vlade Republike Hrvatske, putem izravnog YouTube prijenosa. Naime, budući da saborski odbori ne objavljuju zapisnike sa svojih sjednica, bez YouTube prijenosa ne možemo znati niti kako su glasali članovi i članice radnih tijela, kako su raspravljali, pa niti tko je uopće bio na sjednici. Zatražile smo od predsjednika saborskog Odbora za Ustav kao matičnog tijela, i od predsjednika Sabora, da prilikom najavljenih izmjena Poslovnika ne propuste još jednu priliku osigurati veću otvorenost Sabora građankama i građanima te razmotre preporuke Gonga. Na taj način bi osigurali da se, neovisno o okolnostima u kojima Sabor radi, osigura poštivanje osnovnih demokratskih standarda.
Transparentnost, pristupačnost, integritet i učinkovitost predstavljaju osnovne principe u radu parlamenata kao preduvjet za kvalitetno i odgovorno funkcioniranje zakonodavne vlasti. Poštivanje ovih principa i promoviranje kulture otvorenosti u radu parlamenata neophodno je za osiguravanje povjerenja u najviša predstavnička tijela, kao i omogućavanje većeg sudjelovanja građana i građanki u procesima donošenja odluka i izgradnju pristupačnih parlamenata koji su ključ demokratskih društava. Gong je u suradnji s partnerima projekta Parlametar sudjelovao i u regionalnom istraživanju otvorenosti zakonodavne vlasti koje je usporedilo parlamente u šest zemalja: Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji i Sjevernoj Makedoniji gdje je Hrvatski sabor zauzeo tek 4. mjesto.
Parlamenti diljem svijeta ulažu sve veće napore kako bi svoje djelovanje približili građanima i građankama, osobito imajući u vidu tehnološke inovacije koje to omogućuju uz vrlo male financijske troškove. Dok je pandemija koronavirusa pojedine parlamente potaknula na dodatna ulaganja u tehnologiju u cilju omogućavanja neometanog rada zastupnika_ca i efikasne komunikacije s građanima_kama, to se u Hrvatskoj nije dogodilo.
Preporuke za otvaranje Sabora građankama i građanima
Zastupnici i zastupnice vratili su se u Sabornicu i posljednja dva tjedna glasaju elektroničkim sustavom koji bilježi poimenične glasove. Ne znamo, međutim, koliko dugo će to trajati, što zbog korone, što zbog najavljene obnove zgrade Sabora nakon potresa. Nedopustivo je da ponovo ostanemo bez informacije o tome kako je glasala koja zastupnica i zastupnik, a time i jedinog relevantnog izvora podataka o tome tko od zastupnika uopće dolazi na posao u Sabor.
Iako svi imamo pravo prisustvovanja sjednicama radnih tijela Sabora ako nisu zatvorene, zbog barikada na Trg sv. Marka zgradi Sabora pristupiti mogu tek pozvani. Prethodno, i epidemiološke mjere onemogućile su pristup građana_ki Saboru osim posredstvom akreditiranih novinara na što smo odmah upozoravale i pozivale da se Poslovnikom uvede obavezan prijenos sjednica radnih tijela. Pored toga, saborska radna tijela ne objavljuju zapisnike sa svojih sjednica tako da ne znamo tko je na njima bio prisutan, što je govorila i kako glasao.
Napravite Vodič za sudjelovanje građana i građanki u zakonodavnom procesu, s propisanim obrascima za pritužbe, sugestije i prijedloge vezane uz zakonske akte u proceduri te postupcima za odgovore građanima. Uspostavite institucionalne mehanizme za sudjelovanje zainteresirane javnosti u zakonodavnom procesu uvođenjem dodatnih javnih savjetovanja na prijedloge zakona upućene Saboru, te otvorite mogućnosti podnošenja peticija građana Saboru kao zakonodavnom i nadzornom tijelu na postupanje.
Etička infrastruktura sastoji se od međusobno povezanih elemenata koji uključuju etičke kodekse i tijelo odgovorno za praćenje primjene kodeksa, stoji u izvješću Antikorupcijskog tijela Vijeća Europe GRECO. Već šest godina Hrvatski sabor odugovlači s donošenjem etičkog kodeksa koji bi dao jasne smjernice u pogledu sukoba interesa i zaštite integriteta saborskih zastupnica_ka poput darova, vanjskih aktivnosti, kontakata s trećim stranama, ograničenja nakon prestanka dužnosti, izvješća o imovinskom stanju, postupanja s povjerljivim informacijama i slično. Sabor nije regulirao ni lobiranje što ovu važnu aktivnost utjecaja na donositelje odluka čini potpuno netransparentnom.
Dnevni red plenarnih sjednica treba objavljivati prema datumu rasprave, jer tjedni plan rasprava objavljuje se u PDF-u tek koji dan prije zasjedanja, bez poveznice na sadržaj akata o kojima se raspravlja. Bez poveznice na sadržaj akata objavljuju se i dnevni redovi sjednica radnih tijela, koji put niti 24 sata prije održavanja sjednice. Isto vrijedi i za objavu pregleda amandmana kako bi se moglo pratiti glasanje o amandmanima, a objavljivati bi trebalo i rezultate glasanja o amandmanima koji se sada prema Poslovniku zbrajaju samo kao postotak glasova.
Omogućite API pristup za automatsko ažuriranje podataka o radu aktualnog saziva Sabora (dnevni red, tjedni raspored rasprava, najave sjednica radnih tijela, poimenični rezultati glasanja, transkripti rasprava, članstva zastupnica_ka u radnim tijelima Sabora). Otvorite formate u kojima objavljujete akte i amandmane na dnevnom redu Sabora, kao i zapisnike sa sjednica radnih tijela. Dodajte profilima zastupnica i zastupnika podatke o zastupničkim pitanjima i aktivnostima i objavite podatke o prisutnosti zastupnica i zastupnika na plenarnim i sjednicama radnih tijela.
Markov trg treba konačno otvoriti. Nakon više od petsto dana, smatramo da policijske barikade na trgu predstavljaju prekomjerno ograničavanje slobode kretanja građana. Sabor kao predstavničko tijelo građanki i građana trebao bi nadzirati Vladu i preispitati koliko je ovakvo ograničenje slobode kretanja razmjerno naravi potrebe za ograničenjem u ovom konkretnom slučaju.
