U 2020. godini nastavio se trend ugrožavanja slobode novinarstva u Hrvatskoj, regiji, ali i u Europskoj uniji. Gong je tijekom prvih sedam mjeseci 2020. godine pratio i reagirao na niz slučajeva ugrožavanja slobode medija i profesionalnog novinarstva te pozivao na zaštitu novinarki i novinara.
Zaštitite one koje propituju transparentnost dužnosnika
Početak godine obilježio je slučaj tadašnje novinarke Slobodne Dalmacije Andree Topić, koja je išla na teren provjeriti navode iz imovinske kartice tadašnjeg ministra zdravstva Milana Kujundžića. Tamo su je pola sata zastrašivali zatvorenu u automobil, a dobila je i prijetnje seksualnim nasiljem: "Oćeš s nama na piće, dođi se s nama u kuću družit se malo, ajde, popit ćemo rakijicu, ti i nas četiri, he he he". Gong je tada javno pozvao na zaštitu novinarki i novinara koji propituju transparentnost dužnosnika. U srpnju je podignuta optužnica protiv četvorice muškaraca koji su optuženi za kaznena djela protupravnog oduzimanja slobode i oštećenja tuđe stvari.
Ne možete trošak svoje obrane naplatiti novinarkama i aktivistima
Umjesto da saznamo kakve brodove Frontex ima na Mediteranu, ta je europska agencija odlučila naplatiti 24,000 eura aktivistima koji su inzistirali na odgovoru. Aktivisti ne samo da nisu dobili odgovor nego je zamišljeno da su oni ti koji moraju platiti agenciji koja odgovor skriva. Frontex raspolaže ogromnim budžetom i jasno je bilo da se ne radi o novcu već o tome da se ušutkaju kritičari i kritičarke. Gong je u veljači pozvao na potpisivanje peticije, a u ožujku supotpisao deklaraciju kojom se zahtijevalo poštivanje temeljnih prava u Europskoj uniji te povlačenje odluke Frontexa. „Tijelo javne vlasti ne može trošak svoje obrane naplatiti novinarima_kama ili organizacijama civilnog društva koje traže informaciju“, poručile smo. U lipnju je 119 organizacija civilnog društva, među njima i Gong, pozvalo Europsku uniju da zaustavi tužbe protiv pojedinaca i organizacija koji pozivaju na odgovornost one na pozicijama moći.
Sloboda novinarstvu u Srbiji
U Srbiji je novinarku Anu Lalić početkom travnja tijekom noći privela policija, jer je na portalu nova.rs objavila tekst o lošem stanju s opremom i lošoj organizaciji u Kliničkom centru Vojvodina. Jutro nakon njezinog privođenja ukinut je zaključak prema kojem informacije o borbi protiv širenja koronavirusa u Srbiji može davati samo krizni štab za borbu protiv epidemije, što smo popratile na našim društvenim mrežama.
Bez novinarstva nema ni demokracije
Koronakriza donijela je, između ostalog, i nove probleme za novinarstvo u Hrvatskoj. Početkom travnja interventna policija prekinula je prijenos uživo novinarke Ivane Šilović ispred doma za starije osobe u Splitu. U borbi za zdravlje, upozorile smo tad, ne smijemo izgubiti demokraciju. „Bez slobode medija, bez novinarki i novinara koji u ovom trenu stoje vani da bismo mi mogli ostati doma i informirani - nema ni demokracije. Interventna policija koja prekida javljanje novinarke uživo grub je napad na slobodu medija, na pravo svih nas da kritički propitujemo vlast, kao i napad na naše temeljne političke slobode, što nikako ne smijemo dopustiti“, poručile smo.
Hrvatsko novinarsko društvo osudilo je agresivno ponašanje policajca prema novinarki, a udruga veterana specijalne policije iz Splita reagirala je priopćenjem u kojem stoji da ih „ne zanimaju osude opskurnih organizacija kao što su HND“ te da „društva kojim rukovode Slavica Lukić, Saša Leković, Saša Kosanović… mogu biti novinarska, trgovačka, interesna, tajna, javna društva, ali sigurno nisu hrvatska“. „Korištenje nečije navodne ili stvarne nacionalne pripadnosti kao osnove za diskreditaciju jasno signalizira diskriminatornu namjeru“, upozorio je Gong. „Ovakav iskaz netrpeljivosti kroz brojanje krvnih zrnaca neprihvatljiv je u slobodnoj i demokratskoj državi, i možemo ga nažalost dovesti u vezu s ratnom retorikom kojom se služe vladajući“, zaključile smo i iskazale podršku napadnutim novinarkama, kao i HND-u.
Javnost ima pravo biti informirana
Sredinom travnja, na blagdan Uskrsa, došlo je do još jednog incidenta u Splitu. Vjerska okupljanja bila su zabranjena u sklopu epidemioloških mjera u borbi protiv koronavirusa, ali misa na Sirobuji se svejedno održala. Jedna od novinarki koje su došle snimiti misu, Živana Šušak Živković, „napadnuta je, odgurnuta, a oduzet joj je i mobitel putem kojega je uživo prenosila okupljanje, a crkvenim su joj vratima prikliještili i ruku“, izvijestio je tad N1 i naglasio kako je napadnuta i snimateljica te televizije Ivana Sivro. „Koga obvezuju protuepidemijske mjere? Tko snosi odgovornost za javno izgovorenu riječ? I tko snosi odgovornost kad huškanje s oltara neki građani shvate kao uputu za djelovanje?“, pitale smo tada, iskazale podršku medijskim radnicama i poručile: „Javnost ima pravo biti informirana, novinari imaju pravo na sigurnost u obavljanju posla, a svi građani pravo na zaštitu od nasilja“.
Dvojica napadača su privedena i pokrenuta je kriminalistička istraga zbog kaznenog djela prisile prema osobi koja obavlja posao od javnog interesa ili je u javnoj službi te zbog oštećenja tuđe stvari, prenijele su Novosti izjavu ministra unutarnjih poslova Davora Božinovića.
Ni porijekla imovine ni poštivanja slobode medija
Kraj travnja po pitanju slobode medija obilježila je potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica. Nazvala je lokalnu televiziju i demantirala gledatelja (!) koji je zvao prije nje, ali ni u tom trenu nije dala odgovor na jednostavno pitanje: "Možete li nam reći što je točno? Dakle, vrlo jednostavno". Dubravka Šuica ni tada nije htjela reći točnu vrijednost svoje imovine niti njezino porijeklo, ali se obratila novinaru Pasku Tomašu: "Vi ste popularni, vi ste vrlo popularan novinar, vrlo popularna emisija. Ja sam kuma vaše Dubrovačke televizije i jako sam sretna što sam u ono vrijeme mogla to biti. Međutim, zaista mi je žao da dopuštate da se građani nabacuju smećem, muljem, blatom, na moju malenkost“, rekla je u javljanju Šuica. „Nedopustivo je da političarka pokroviteljski objašnjava novinarima_kama kako da obavljaju svoj posao, pritom im dajući do znanja koliko je bitna za medij za koji rade. Postavlja se pitanje zašto je Šuica to napravila ovako javno, nije baš uobičajeno. Kako god, potpredsjednica EK za demokraciju (i demografiju) morala bi znati da demokracije nema bez slobodnih medija“, upozorio je tada Gong i uz jednostavan video.
Jedna je građanka ovaj slučaj prijavila europskoj pučkoj pravobraniteljici, koja je pokrenula istragu, o čemu smo saznale u srpnju. „Bravo! Vrlo smo ponosne svaki put kada građanke brane demokratska načela, slobodu medija i ljudska prava“, poručile smo tad.
Gušenje demokracije iza medicinskih maski
„Pandemija će završiti jednog dana, ali u međuvremenu ne smijemo dopustiti da borba protiv virusa izazove društvenu kataklizmu. Ne želimo državu zarobljenu u partikularnim interesima, s niskom razinom demokratske kulture, gubitkom privatnosti i suzbijanjem slobodnih medija, a to vrijedi za cijelu EU“, stoji u mišljenju za EURACTIV pod naslovom „Gušenje demokracije iza medicinskih maski“, koji je početkom svibnja napisala Gongova Oriana Ivković Novokmet.
Keep calm and MOL on
Krajem svibnja je tadašnji ministar zaštite okoliša i energetike Tomislav Ćorić novinaru Hrvoju Krešiću na pitanje o INA-i odgovorio: „... znam slučajno da ste bili osobno nezadovoljni mojim prijedlogom članova uprave INA-e, slučajno znam da tog jednog koji nije izabran poznajete osobno, čak se i prezivate isto…“, a kad ga je novinar pitao kako je došao do tog zaključka, odgovorio je: „Došao sam do zaključka da ste u jednoj od novinarskih grupa u kojoj komunicirate, a svi znamo novinare, ste kritizirali kao osoba koja se rubno bavi naftnim biznisom, kako to?“.
„Ministar zna što piše u novinarskim grupama i to priznaje novinaru koji mu postavlja pitanja. Na kakve novinarske grupe misli? Nadzire li Vlada Republike Hrvatske novinarske grupe? Ovo pod hitno mora biti objašnjeno!“, poručio je Gong.
Upozorile smo kako je ministar Ćorić izveo manevar koji je nedopustiv u demokratskim državama. „Ne znamo kako je došao do informacija i nadzire li Vlada Republike Hrvatske direktno spomenutu novinarsku grupu ili netko od novinara prenosi informacije Vladi, ali u svakom je slučaju ministrova retorika zvučala kao prijetnja i poruka svim ostalima koji postavljaju nezgodna pitanja. I ne samo to, naposljetku je manevar rezultirao time da je njegov napad na Krešića postao tema za sebe, a uspješno se zaboravilo na nezgodnu temu na koju je morao dati odgovor: pitanje Ine.
Nije prvi put da ova Vlada napada slobodu medija, preciznije da napada slobodu novinara i novinarki koji su im problematični jer se usude postavljati prava novinarska pitanja. Sjetimo se slučaja Đurđice Klancir ili Gordana Duhačeka. To kako je premijer Plenković olako prešao preko ovog najnovijeg slučaja pokazuje koliko je Vlada duboko zagrezla u gaženje po slobodi novinarstva“, upozorio je Gong.
Gong je korisnik operativne potpore - strukturne podrške europskim think-do-thanks u cjelini “Demokratska i građanska participacija” u sklopu programa Europa za građane.
