Apel: civilno društvo bitno je za budućnost EU

15. siječnja 2020.

Konferencija o budućnosti Europe politički je forum na kojem će se tijekom sljedeće dvije godine pripremati velika reforma Unije. Proces je zamišljen kao šira rasprava o unutarnjim i vanjskim izazovima EU, u koji će uz uključivanje političkih predstavnica zemalja članica, konzultirati i velik broj građana iz svake zemlje.

Hrvatska u pripremi Konferencije tome ima važnu poziciju – kao predsjedavajuća Vijećem EU, zadužena je za koordinaciju stavova članica u Vijeću i posredovanje u dogovoru s Europskim parlamentom, a za osmišljavanje i provedbu Konferencije zadužena je potpredsjednica Europske komisije Dubravka Šuica.

Za sada je ključna institucija Europski parlament kojemu predstoji usvojiti Rezoluciju o Konferenciji kojom će se odrediti sastav, struktura i metode rada. Palament je u nacrtu Rezolucije kao temelj rasprave o budućnosti Europe predvidio model konzultacija s građankama (u agorama sastavljenim od 200-300 sudionica iz različitih zemalja), po čijim bi se zaključcima formirale preporuke za unaprjeđenje europskih politika, te se upućivale na plenarne sjednicama Konferencije sastavljene od institucija, tijela EU i socijalnih partnera. Stoga smo uoči glasanja o njihovom viđenju Konferencije, zastupnicama poslali pismo s apelom da na sjednice Konferencije uključe i predstavnike civilnog društva.

U nastavku donosimo pismo hrvatskim eurozastupnicima:

Poštovana/-i,

pišemo vam u ime Civil Society Europe, koordinacije organizacija civilnog društva koja uključuje najreprezentativnije platforme europske mreže neprofitnih udruga i nevladinih organizacija koje djeluju na različitim poljima interesa građana kao što su socijalna prava, obrazovanje, kultura, okoliš, međunarodna suradnja, volontiranje, nediskriminacija, ljudska prava, mladi, građansko sudjelovanje i transparentnost.

Europski parlament trebao bi 15. siječnja usvojiti prijedlog Rezolucije o svojoj viziji Konferencije o budućnosti Europe. U tom kontekstu i u skladu s člankom 11, stavcima 1-2 Ugovora o Europskoj uniji (Odredaba o demokratskim načelima) koji predviđa mehanizam da organizacije civilnog društva „na odgovarajući način (…) objave i javno razmijene svoje stavove u svim područjima djelovanja Unije.“, te u skladu s odredbom da " institucije održavaju otvoren, transparentan i redovit dijalog s predstavničkim udrugama i civilnim društvom", smatramo da je od velike važnosti u Plenarno zasjedanje pored institucija i tijela EU uključiti predstavnike civilnog društva, zajedno sa socijalnim partnerima.

Strukturirano savjetovanje s civilnim društvom također je dio obveza Europskog parlamenta reguliranih Poslovnikom: Poglavlje 3., članka 27., stavak 5. o dužnostima Konferencije predsjednika određuje: „Konferencija predsjednika nadležna je za organiziranje strukturiranog savjetovanja s europskim civilnim društvom o važnim temama. To savjetovanje može uključivati održavanje javnih rasprava o temama od općeg europskog interesa (…)“, te da: „Potpredsjednik nadležan za provedbu takvih savjetovanja redovito izvještava Konferenciju predsjednika o svojim aktivnostima“. Njegovo imenovanje određuje stavak 15., pravila 25.: „Predsjedništvo imenuje potpredsjednika koji je zadužen za provedbu strukturiranog dijaloga o važnim temama s europskim civilnim društvom“.

Općenito gledano, organizacije civilnog društva ključni su pokretači demokracije koji izravno uključuju građane, isključene i diskriminirane, potiču građansko djelovanje i razvijaju odgovore na društvene izazove, te brinu o odgovornom radu vlade i institucija.

S obzirom na sve navedeno, teško bi bilo razumjeti da Europski parlament kao vodeća institucija EU, izravno izabrana od građana, prilikom organizacije Konferencije o budućnosti Europe organizacijama civilnog društva da samo ograničenu ulogu. Ako se to ne dogodi, teme od interesa građana neće se na odgovarajući način odraziti u raspravama, što bi moglo pridonijeti povećanju nepovjerenja europskih građana prema Uniji.

Stoga vas ovom prilikom pozivamo da podržite sljedeću izmjenu stavka 14.: 

Originalni tekst

Predloženi amandman

14. Poziv da na Plenarnom zasjedanju konferencije sudjeluju:

  • Europski parlament koji predstavlja građane Unije s najviše 135 članova,
  • Vijeće koje predstavlja države članice sa 27 članova,
  • nacionalni parlamenti s dva do četiri člana iz parlamenta država članica,
  • Europska komisiju, koju predstavljaju tri odgovarajuća povjerenika, 
  • Europski ekonomski i socijalni odbor i Odbor regija s po četiri člana,
  • socijalni partneri na razini EU-a s po dva člana;

14. Poziv da na Plenarnom zasjedanju konferencije sudjeluju:

  • Europski parlament koji predstavlja građane Unije s najviše 135 članova,
  • Vijeće koje predstavlja države članice sa 27 članova, 
  • nacionalni parlamenti s dva do četiri člana iz parlamenta država članica,
  • Europska komisiju, koju predstavljaju tri odgovarajuća povjerenika, 
  • Europski ekonomski i socijalni odbor i Odbor regija s po četiri člana,
  • socijalni partneri na razini EU-a s po dva člana;
  • predstavnici europskog civilnog društva s dva člana

 

 

Računamo na vaše napore u osiguranju da rad Konferencije o budućnosti Europe bude što inkluzivniji i da formalno uključuje i civilno društvo.

 

Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.

Apel: civilno društvo bitno je za budućnost EU 1Apel: civilno društvo bitno je za budućnost EU 2

chevron-right