Tijekom kampanje i kroz dva izborna dana proteklih predsjedničkih izbora, Gong je informirao i zaprimao prijave nepravilnosti od više od dvije stotine građanki i građana. Njihove primjedbe otvaraju prostor za poboljšanje izbornih pravila i bolji i ažurniji rad državne administracije. Pobrojali smo ključne slučajeve.
1. Stranački članovi u biračkim odborima u RH i BiH
Slijedom otkrića Gonga, utvrđeno je da se u članstvu biračkih odbora u RH i BiH “potkrala” ukupno 21 osoba koja je bila član ili članica najveće vladajuće stranke. Dojave o stranačkim članicama i članovima u biračkim odborima dobivali smo sve do izbornog dana. Budući da podatak o članstvu u strankama nije javan, teško je utvrditi koliko je zapravo stranačkih članova ušlo u biračke odbore i osigurati sustav provjere prije njihovog imenovanja u odbore. Koji tip pravne odgovornosti obuhvaća ova protuzakonita članstva i kako spriječiti buduća nezakonita ekipiranja biračkih odbora?
Gongov prijedlog: Oni koji se lažno predstavljaju trebali bi kazneno odgovarati, a ne biti samo smijenjeni. No kako bi se spriječila učestala lažna nepristranost u biračkim odborima, Gong se zalaže da se na predsjedničkim, kao i na parlamentarnim izborima, omogući strankama i kandidatima da imenuju svoje predstavnike u biračke odbore. Vjerujemo kako bi se time postigla bolja međusobna kontrola.
2. Netransparentan proces odabira članova biračkih odbora
U trenutku kada su građanke i građani tek otkrivali mogućnost uključivanja u rad biračkih odbora (za to su članstvo propisane jednokratne novčane naknade), od kojih neki i nezaposleni, mnogi su odbori već danima bili popunjeni. Kako osigurati bolje informiranje javnosti i primjenu pravednih kriterija za dodjelu mjesta u biračkim odborima, osobito onima kojima bi te naknade nešto značile?
Gongov prijedlog: Pozive za uključivanje u rad biračkih odbora trebalo bi se javno oglasiti na službenim stranicama Državnog izbornog povjerenstva i u medijima, a ne samo službenim stranicama gradova.
3. Birači čija su imena već zaokružena kad dođu na biračka mjesta, a nisu glasali
Određen broj birača u oba kruga šokirao se kada su otkrili da su u biračkim popisima oni ili članovi njihovih obitelji već zaokruženi, a da nisu pristupili izborima. Bilo je tu odsutnih, nepokretnih, pa i jedna - pokojnica. Najproblematičnije u svemu je činjenica da su neki birači i biračice zbog manjka dobre volje biračkog odbora da razriješi situaciju “slučajno zaokruženih” ili neupisanih u popise birača ostali zakinuti za pravo glasa na ovim izborima.
Kako popraviti povjerenje birača ako im se daje na znanje da je možda njihov glas zloupotrijebljen? Kakve se greške potkradaju u popisima birača, zašto i kako ih sve birački odbori mogu popravljati u hodu?
Gongov prijedlog: Premda se nepravilnosti poput slučajnog zaokruživanja nečijeg imena na biračkom popisu ne mogu eliminirati, procedura što u tom slučaju trebala bi biti jasno propisana kako bi birački odbori “slučajno zaokruženim” biračima mogli omogućiti glasanje - uz sastavljanje službene bilješke koja se dodaje zapisniku s biračkog mjesta.
Također, nadležna izborna povjerenstva trebala bi bolje informirati biračke odbore o procedurama glasanja i uputiti ih da informiraju biračice i birače ukoliko se isti nađu na pogrešnom biračkom mjestu, ne nalaze se u popisu birača ili nemaju odgovarajuće potvrde.
4. Premještanje biračkih mjesta bez adekvatne informacije gdje se nova nalaze
Tog, u gotovo cijeloj Hrvatskoj olujnog 22. prosinca čuli smo nebrojena pitanja o tome zašto su neka biračka mjesta ukinuta, odnosno preseljena, a informacija o tome i putokazi do njih neadekvatno obilježeni. Kako biračima objasniti da su se neka mjesta preko noći promijenila a neka postala teže pristupačna, a informacija o tome postoji efektivno samo na internetu?
Gongov prijedlog: Bez obzira na to što lokacije biračkih mjesta nisu stalne, već se za svake izbore iznova određuju, većina ljudi godinama glasa na ustaljenim mjestima. Plakati s popisima biračkih mjesta po kvartovima pokazali su se nedostatnim izvorima informiranjima, te predlažemo da se i na starim biračkim mjestima obavijesti o novoj lokaciji biračkog mjesta.
5. Slabo oglašeni rokovi za glasanje izvan mjesta prebivališta, i promjene podataka u Registru birača
Jeste li znale_i da je rok za prijavu za glasanje izvan mjesta prebivališta za prvi krug izbora bio 12. prosinca? I da je to za drugi krug izbora bio 25. prosinca? A to da je rok za provjeru podataka u Registru birača za prvi krug izbora bio 16. prosinca? A ako ste trebali komunicirati s nadležnim uredom u Zadru, jesu li se i vama vraćali e-mailovi zbog punog inboxa? Kako izbjeći to da birači ove informacije saznaju kada je već prekasno?
Gongov prijedlog: Birači bi o rokovima za prijavu promjene mjesta glasanja trebali biti obaviješteni putem medija (informativni program medija s nacionalnom koncesijom), informativne kampanje putem društvenih mreža i sustava e-građani.
6. Prikazivanje izlaznosti na biračkim mjestima u inozemstvu kao 100% - zašto je takva metodologija prikazivanja?
Znate li da je na svako biračko mjesto u inozemstvu izašlo 100% birača? Radi se o drugačijoj metodologiji brojanja izlaznosti u odnosu na RH. Naime izlaznost u inozemstvu se prikazuje kao broj i biračica i birača koji su na dan izbora pristupili glasanju, a ne kao omjer onih koji su izašli naspram svih koji su imali mogućnost glasati. Zato se izlaznost u inozemstvu uvijek prikazuje kao 100%.
Gongov prijedlog: Razlog ovakvog evidentiranja birača u inozemstvu je nepostojanje objedinjene evidencije hrvatskih državljana koji žive van RH, te su hrvatskoj administraciji dostupni podaci samo onih državljana i državljanki koji imaju nove osobne iskaznice na kojima je navedeno prebivalište u inozemstvu. Predlažemo da se sustavno evidentiraju državljani koji nemaju prebivalište u Hrvatskoj.
7. Slučaj bonovi/Međugorje - kupovina glasova, šala ili negativna kampanja?
Na izborni dan, 5. siječnja viralno se proširila poruka o tome da poželjnim biračkim ponašanjem ostvarujete pravo na bon u velikom trgovačkom lancu i izlet u Međugorje. Poruka je stigla s jednog telefonskog broja, proširila se kao požar, pa je Gong upozorio DIP na poruku i objavio upozorenje na svojim društvenim mrežama. HAKOM je sporni broj u izbornoj večeri blokirao, a DIP je proslijedio slučaj institucijama.
Gongov prijedlog: Ne znamo je li posrijedi bio pokušaj kupovine glasova ili se radilo o izmišljenoj poruci. Ako je riječ o prvome, to predstavlja kazneno djelo koje bi institucije trebale sankcionirati, no ni drugi slučaj nije bezopasan - izborni se proces mora poštovati, efekt urušavanja povjerenja u izbore ostaje čak i ako je namjera bila bezopasna. Ne isključujemo niti mogućnost da se politički rivali nastoje obračunati na ovakav način, što također zaslužuje istragu i osudu.
8. Slučaj “glasanja preko telefona” (pozivi iz Bandićeve centrale)
Uoči drugog kruga izbora društvenim mrežama proširila se priča o telefonskom pozivu koji vas poziva da glasate pritiskom na tipku telefona, te da nakon glasanja preko govornog automata ne morate izaći na biralište. Gong je slučaj prijavio DIP-u i javno pozvao građane da ne nasjedaju na glasanje preko telefona ali i na mogućnost širenja dezinformacija. Sami smo nazvali broj koji je dojavljen medijima, pripadao je stranci MIlana Bandića i bilo je riječ o telefonskoj anketi, no nakon pritisaka na tipke 1 i 2, nismo dobili poruku da smo glasali.
Gongov prijedlog: Do danas nije razriješeno je li uopće bilo misterioznih poziva, i u čijoj režiji je sve osmišljeno, no kako se radilo o priči koja se proširila društvenim mrežama, smatramo da je nužno da prvo DIP, a zatim i druga nadležna tijela žurno istraže ovakve sumnje kako ne bi negativno utjecale na povjerenje građanka i građani u izborni proces.
9. Glasanje starih i nepokretnih od kuće, glasanje u bolnicama i staračkim domovima
Više desetaka građana javljalo nam se tražeći načine kako glasati od kuće ili iz bolnice oko čega smo reagirali i upozorili Vladu da se svima u praksi omogući pravo glasa koje je zajamčeno ustavno pravo.
Gongov prijedlog: Zakonskim izmjena trebalo bi uvesti obavezna biračka mjesta u svim bolnicama i domovima umirovljenika, te se urediti obaveznu praksu glasanja od kuće za biračice i birače koji ne mogu samostalno pristupiti biračkom mjestu.
10. Organizirani prijevoz autobusima u BiH
I na ovim izborima u BiH, u državi u kojoj je bilo 44 biračka mjesta za hrvatske državljane, bilo je organiziranog prijevoza birača. Stav DIP-a jest da se autobusi ne trebaju prijavljivati kao donacije, odnosno troškovi ako autobusi nemaju stranačko obilježje i ako svi građani imaju mogućnost pristupa.
Gongov prijedlog: Ako se autobusima mogu koristiti svi građani i građanke, neovisno kojoj opciji pripadaju, onda se o vožnji autobusa ne bi smjelo informirati samo na Facebook stranicama podružnica HDZ BIH, nego u općim medijima, dostupnim široj populaciji.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
