Na pitanja treba li u Hrvatskoj izmijeniti izbor i ovlasti predsjednika_ce države okupljeni stručnjaci su zauzeli različita gledišta, no jedinstveni su u ocjeni da će u Saboru biti teško okupiti dvotrećinsku većinu potrebnu izmjene izbora i ovlasti predsjednika.
„Trenutno ne postoji politička volja da se mijenja politički sustav niti u pitanjima važnijim od predsjedničkih ovlasti“, istaknuo je Berto Šalaj s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu (FPZG) na okruglom stolu pod nazivom „U susret izborima - kako birati Predsjednicu i kakve joj ovlasti povjeriti?", održanom danas u Novinarskom domu povodom Međunarodnog dana demokracije.
Na pitanja treba li u Hrvatskoj izmijeniti izbor i ovlasti predsjednika_ce države okupljeni stručnjaci su zauzeli različita gledišta, no jedinstveni su u ocjeni da je trenutno vrlo teško okupiti saborsku većinu za ustavne izmjene izbora i ovlasti predsjednika, za što se nedavno zauzeo predsjednički kandidat Miroslav Škoro. Ulazeći u utrku za predsjedničke izbore, Škoro je naveo da će, ako bude izabran, tražiti veće ovlasti, poput mogućnosti raspisivanja referenduma bez suglasnosti premijera, sazivanja i predsjedanja sjednicom Vlade i mogućnosti predlaganja kandidata za suce Ustavnog suda.
„Tko donosi i mijenja hrvatski Ustav i zakone – ako je to Hrvatski sabor onda govorimo o parlamentarnoj demokraciji, ako su to Sabor i građani na referendumu, onda govorimo o narodnoj demokraciji“, primijetio je Goran Čular s FPZG-a koji je, za potrebe rasprave, zauzeo stav kako je u trenutnoj političkoj situaciji najbolje zadržati postojeći sustav izbora i ovlasti predsjednika. Pri tom, istaknuo je, predsjednički bi kandidati u svojim kampanjama trebali biti dovoljno pošteni da ne obećavaju ispuniti stvari na koje ne mogu utjecati.
„Neposredni izbori dovode do simptoma nervoznog predsjednika koji ima veliki izborni legitimitet, a male ovlasti“, istaknuo je Davor Boban s FPZG-a koji je uvodno govorio o instituciji Predsjednika u različitim političkim sustavima. Predsjednik će tako na neposrednim izborima morati osvojiti veći broj glasova od bilo koje političke opcije na parlamentarnim izborima, dok istovremeno nema ovlasti utjecati na odluke niti u jednom segmentu politike najizravnije povezane s interesima građana, upozorio je isto tako i Berto Šalaj.
„Tako će se predsjednička kampanja i ovoga puta voditi oko tema koje će samo dodatno produbiti ideološke razlike među hrvatskim građanima, a u kojima predsjednik nema ni najmanjeg utjecaja“, zaključio je Šalaj zašto smatra da bi predsjednika_cu bilo bolje birati u Saboru.
Rezolutno protiv opcije da se predsjednik_ca umjesto na izravnim izborima bira u Saboru izjasnio se Mato Palić s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku. „Kako pokazuje aktualni saziv, u Hrvatskom saboru sjede zastupnici koji su, zbog privatnih financijskih interesa, spremni izdati volju birača“, ustvrdio je Palić koji veće predsjedničke ovlasti zagovara kao sustav nadzora izvršne vlasti. Ipak, kako se moglo čuti, za kontrolu izvršne vlasti postoje različiti mehanizmi, i pitanje je može li se problem političke korupcije rješavati jačanjem ovlasti jedne osobe.
S druge strane, ni trenutne predsjedničke ovlasti nisu jasno definirane – poput ovlasti u formiranju vlade na primjer – dok bi pravo predsjednika_ce da formira privremenu, tehničku vladu čak moglo dovesti u pitanje i sam demokratski politički sustav, istaknuto je na skupu.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.