Nepostojanje pravomoćnih presuda i neoduzimanje imovine za koju je dokazano da je stečena korupcijom glavni su problem u borbi protiv korupcije, jer niti jedan veliki proces koji je započet nije dovršen.
Ministar uprave Lovro Kuščević nije se pojavio niti na jednoj sjednici Nacionalnog vijeća za sprječavanje korupcije - prozvao ga je predsjednik Vijeća Željko Jovanović u Saboru gdje se u petak raspravljalo o izvještaju o radu ovoga tijela za razdoblje od 27. listopada 2017. do 15. srpnja 2018. godine. Istaknuo je kako je u resoru Ministarstva uprave više zakona važnih za suzbijanje korupcije, a koji stoje u ladici, poput primjerice novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa .
Jovanović je prenio i zaključak Vijeća kako slaba posjećenost tematskih sjednica od strane zastupnika i zainteresiranih sudionika, stvara dojam da je interes za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj u padu. Pokazuje to i indeks percepcije korupcije za 2017. po kojemu je Hrvatska zadržala isti rezultat kao i godinu prije i ponovo je svrstana među korumpirane zemlje. Kao najrizičnija područja naveo je korupciju u poslovima javne nabave i sve manje povjerenje građana i građanki u institucije države.
Nepostojanje pravomoćnih presuda i neoduzimanje imovine za koju je dokazano da je stečena korupcijom glavni su problem u borbi protiv korupcije, svi veliki procesi koji su započeti nisu dovršeni. To kod građana stvara sumnju u stvarnu želju za borbu protiv korupcije, zaključio je predsjednik Vijeća odgovarajući na replike oporbe o tome kako je Hrvatska izvan kruga korumpiranih zemalja bila samo jednom, u 2015. godini, i zašto u posljednjih pet godina niti jedan političar nije pravomoćno osuđen zbog korupcije.
Predsjednik HDZ-ova Kluba Branko Bačić nakon toga je Jovanovića pozvao da ne iznosi osobne, nego stavove Vijeća, a što je SDP-ov zastupnik Gordan Maras ocijenio kao HDZ-ov pokušaj da se zastupnicima "stavi flaster na usta".
EU komisija je u izvješću iz 2018. potvrdila da je Plenkovićeva Vlada Hrvatsku učvrstila na posljednje mjesto u EU prema kriteriju političke korumpiranosti pravosuđa, spomenuto je na raspravi u kojoj su saborski zastupnici upozorili na problem političke korupcije.
Pored čestog spominjanja lex Agrokora i nepostupanja DORH-a po kaznenoj prijavi za ispitivanje odgovornosti HANFA-e i Hrvatske narodne banke u slučaju 10 milijardi kuna mjenica bez pokrića otkrivenih u Agrokoru, postavljeno je i pitanje političke odgovornosti u slučaju prodaje Ine i problema Uljanika i 3. Maja, te spomenut slučaj diplomata Damira Sabljaka koji je, nakon što je prijavio kršenje propisa u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova, dobio otkaz.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.