Na ljestvici indeksa percepcije korupcije za 2018. Hrvatska ima 48 bodova, što je znatno lošije od prosjeka EU koji iznosi 66. U odnosu na godinu ranije ima bod manje.
Podaci iz Indeksa percepcije korupcije (IPK) Transparency Internationala za prošlu godinu potvrđuju da Hrvatska "stabilno nazaduje" u borbi protiv korupcije, što je posljedica nedovoljnog jačanja preventivnih tijela i dugotrajnih sudskih procesa koji kompromitiraju stvarnu borbu protiv korupcije, upozorili su u utorak pojedini političari i predstavnici nevladinih udruga.
Hrvatska je na IPK ljestvici za 2018. ostvarila rezultat od 48 bodova, što je znatno lošije od prosjeka zapadne Europe i Europske unije (koji iznosi 66) i pokazuje da se korupcija u javnom sektoru u Hrvatskoj smatra raširenom pojavom.
Time je nastavljen negativan trend Hrvatske u usporedbi s 2017. i 2016. godinom, kada je ostvarila 49 bodova, i 2015. kada je "zaradila" 51 bod.
Predsjednik Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije Željko Jovanović (SDP) ustvrdio je kako je ovogodišnji rezultat potvrdio percepciju u javnosti da aktualna Vlada nije učinila dovoljno u borbi protiv korupcije nakon 2015. godine, kada je Hrvatska s 51 bodom prvi put izašla iz kruga korumpiranih zemalja.
Sve ispod 50 bodova smatra se korumpiranom zemljom
"Hrvatska pozicija iz godine u godinu sve je lošija, a za građane koji ne znaju - prolazna ocjena je 50, sve ispod 50 smatra se korumpiranom zemljom”, rekao je Jovanović. On smatra kako će taj trend samo ubrzati odlazak mladih i obrazovanih ljudi iz Hrvatske, koji u anketama govore da je korumpiranost jedan od ključnih razloga zašto ne vide budućnost u Hrvatskoj.
Jovanović upozorava da će najnovije afere - kupovina saborskih zastupnika, promjena saborskih dresova, varanje birača koji su dali glas protiv HDZ-a i sve što čini zagrebački gradonačelnik Milan Bandić sa svojom strankom dodatno povećati osjećaj političke korupcije u hrvatskom društvu ako se nešto ne poduzme u preventivnom, a posebno u represivnom smislu.
Osjećaj nepovjerenja građana u sve državne institucije najviše stvaraju neučinkovito pravosuđe i politička korupcija, a Jovanović kaže da to nije samo njihova percepcija, nego stvarnost.
"Ta je percepcija utemeljena jer ako pogledate procese za korupcijske afere u kojima su akteri bili Božidar Kalmeta, Ivo Sanader, HDZ i Milan Bandić, gdje još nismo dočekali ni jednu pravomoćnu osuđujuću presudu i oduzimanje nezakonito stečene imovine, onda se građani imaju s pravom pitati kakvo je to hrvatsko pravosuđe”, rekao je Jovanović.
Berković: Politički prebjezi i Lex Agrokor
Izvršna direktorica Gonga Jelena Berković kaže kako novi podaci potvrđuju da Hrvatska "stabilno nazaduje" u borbi protiv korupcije, a sadašnja vlast taj problem ne smatra bitnim, pa umjesto jačanja planira dodatno oslabiti Zakon o sprečavanju sukoba interesa.
"Dok se politička stabilnost Vlade temelji na održavanju većine u Saboru putem političkih prebjega, pravosuđe već dvije godine ne uspijeva zaključiti aferu s dnevnicama u koju je upleten Tomislav Saucha. Istovremeno, donose se vrlo zabrinjavajuće presude protiv slobodne izražavanja novinara i satiričara", primjećuje Berković.
Na negativnu percepciju, po njezinoj ocjeni, mogla je utjecati i DORH-ova odluka da ne istražuje zloupotrebu "lex Agrokor" u kojem su visoki državni dužnosnici, udruženi s privatnom interesnom skupinom, "zarobili demokratske procese i institucije, obmanjivali javnost i cenzurirali medije".
K tome si je, kaže Berković, i guverner HNB-a Boris Vujčić dozvolio neprimjerene sastanke s predstavnicima američkog fonda Knighthead, dok je medijska tvrtka Hanza media izdala 45.000 primjeraka knjige bivše dužnosnice Martine Dalić, kojoj je i dalje zabranjeno primati poklone skuplje od 500 kuna.
Član Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe Nacionalnog programa suzbijanja korupcije Krešimir Planinić kaže da pad na IPK ljestvici prati "statičnost upravljanja Lijepom Našom i nespremnost za bitne reforme u društvu i hrabriji državni proračun, koji neće podilaziti bujanju javne uprave radi političkog namirenja raznoraznih partnera".
Pravosuđe je uvijek u vrhu kad govorimo o potrebama napretka i poticaja na bolje, dok civilno društvo pati od nemjerljivosti i subjektivnosti pri dodjeli sredstava i ocjeni učinkovitosti. Povjerenje građana, koje zatire korupciju, može se vratiti pozitivnim karakterom upravljanja državom i postojanim naporom prema jasnim ciljevima i vrijednostima u društvu, a to nemamo već dugi niz godina, smatra Planinić.
Gong je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
