Prijedlog zakona o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma upućen je u saborsku proceduru. Od ukupno 64 komentara skupljena tijekom eSavjetovanja prihvaćena su samo tri, a rupe i dalje omogućavaju zlouporabu.
Prijedlog zakona koji bi financiranje političkih aktivnosti trebao učiniti transparentnijim i konačno regulirati financiranje referenduma ići će u prvo čitanje nakon zimske stanke Sabora, koja traje do 14. siječnja iduće godine. Premda predstavlja napredak, od oporbe se na sjednici matičnog Odbora za Ustav, Poslovnik i politički sustav moglo čuti da ga u ovakvom obliku neće prihvatiti te da se nadaju izmjenama u drugom čitanju.
Ipak, kao što je odbijena većina komentara na eSavjetovanju, tako je i državna tajnica Josipa Rimac ispred Ministarstva uprave na sjednici odbacila većinu primjedbi među kojima ćemo izdvojiti one što ih je Gong predlagao na eSavjetovanju, kao i one spomenute na sjednici Odbora, a koje smatramo najkritičnijima.
Najprije, tu je odredba koja omogućava da se višak neutrošenih sredstava novca donira za tzv. „opće društvene potrebe", a što otvara rizik netransparentnog transfera novca i pronevjere sredstava. Stoga i dalje smatramo da je uplaćivanje viška sredstava u državni proračun najsigurnija opcija.
Nadalje, predlagali smo da se članku 23. koji regulira financiranje izborne kampanje iz vlastitih sredstava doda obaveza objave okvirnih podatka o visini i izvoru vlastitih sredstava koja moraju biti stečena legalnim putem, a koja namjeravaju potrošiti za izbornu promidžbu. Međutim, zakonodavac smatra da pitanje stjecanja vlastitih sredstava nije predmet uređenja ovoga Zakona.
Pravna jasnoća
Više je sličnih prijedloga Gonga da se eksplicitnije pojasne pojedini članci odbijeno s istim obrazloženjem - da drugi zakoni poput primjerice Zakona o pravu na pristup informacijama jasno određuju pojedine uvjete. Stoga je i prijedlog da se članku 11. doda kako izvješća o iznosu raspoređenih i isplaćenih sredstava trebaju biti objavljena u strojno čitljivom formatu odbijen uz obrazloženje da to regulira ZPPI. Prijedlog da se članku 12. doda da za posebne račune otvorene zbog redovnog godišnjeg financiranja nezavisnih zastupnika i vijećnika ne vrijede načela bankarske tajne također je odbijen budući da postoji Zakon o kreditnim institucijama koji to regulira.
Navođenjem recentnog primjera slučaja HBOR-a, u kojem je DORH obrazložio sprečavanje objave podataka o kreditima HBOR-u činjenicom da smatra da se Zakon o kreditnim institucijama, koji regulira bankarsku tajnu, na Zakon o pravu na pristup odnosi kao tzv. lex specialis, jasno pokazuje zašto smatramo bitnim da se dodaju odredbe koje su već regulirane općim aktovima, kako bi se proaktivno spriječilo fiktivno kreiranje sukoba između dvaju ili više zakona.
Usklađenost zakonodavstva i tehnoloških mogućnosti
Prijedlog zakona potpuno zanemaruje plaćanje političkih oglasa na društvenim mrežama, a Gongov je prijedlog da se pojam 'medijsko oglašavanje izborne promidžbe' proširi tako da uključuje i oglašavanje izborne promidžbe u elektroničkim medijima, neovisno o tome je li riječ o urednički oblikovanom sadržaju (informativni portali) ili user generated content koji se distribuira zahvaljujući algoritmima društvenim mreža odbijen je jer – „Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima, jasno je određeno što su mediji, te što su elektronički mediji“. Time zakonodavac sprječava veću razinu transparentnosti te poručuje kako nije u mogućnosti ili voljan uskladiti trenutno zakonodavstvo tehnološkom Zeitgeistu.
Niz odbijenih prijedloga zaključit ćemo člankom 37. koji regulira ograničenje troškova izborne promidžbe. Tražili smo ukidanje izuzeća za štićene osobe jer korištenjem službenih automobila, ureda i drugih javnih sredstava, kandidati koji tijekom kampanje obnašaju javne dužnosti imaju nepravednu prednost u odnosu na druge kandidate. No, to pitanje regulira Zakon o štićenim osobama.
Od 54 komentara – prihvaćeno 2
Međutim, zakonodavac je ipak prihvatio neke od naših prijedloga. Prihvaćen je prijedlog da se u članku 81. stavak (1) jasno definira „neimenovane (anonimne) izvore" kojima je zabranjeno financiranje referendumskih aktivnosti, političkih stranka, nezavisnih zastupnika, nezavisnih vijećnika, neovisnih lista, odnosno lista grupe birača i kandidata.
Prihvaćeno je i da se u članku 87. koji se odnosi na prekršajne odredbe izbriše dio koji nepoštivanje zakona tretira kao prekršaj „osim ako im je za isto djelo izrečena administrativna sankcija“ predviđena u člancima 63., odnosno. 64. istog zakona. Premda se kod prekršajnog kažnjavanja radi o ultima ratio mjeri smatramo da je za svrhu ovog zakona nužno da političke stranke snose rizik ukoliko ne dostavljaju izvješće o donacijama te stoga pozdravljamo da je zakonodavac prepoznao nužnost te izmjene.
Rizik i za 'preletače'
Prema prijedlogu zakona koji bi sljedeće godine trebao u prvo čitanje, eventualna promjena članstva u političkoj stranci zastupnika ili člana lokalnih predstavničkih tijela više ne bi utjecala na raspodjelu sredstava utvrđenu prema konačnim rezultatima izbora, dakle novac ostaje napuštenoj političkoj stranci. Jednako, nezavisan zastupnik ili predstavnik građana kad ulazi u stranku sva svoja sredstva dužan je prenijeti na njezin račun i ona tu ostaju i ako se 'preletač' predomisli. Na ovu odredbu reagirao je Gong jer smatramo dovodi u pitanje ustavnu odredbu o neobvezujućoj naravi mandata.
Protiv ove odredbe izjasnili su se na sjednici matičnog Odbora Peđa Grbin iz SDP-a, stranke s najvećim brojem izgubljenih članova, te Robert Podolnjak iz Mosta nezavisnih lista.
GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnoga društva.
