Ispravljeni tipfeleri, ali lokalna vlast ostaje nekažnjiva

18. travnja 2018.

Umjesto da štiti podatke građana, Zakon o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka lako bi se mogao iskoristi kao ograničenje njihovog prava na pristup informacijama.

Od gotovo 300 komentara na Nacrt prijedloga Zakona o provedbi Opće uredbe o zaštiti podataka prihvaćeno ih je tek 50-ak.

Konačni prijedlog Zakona o provedbi opće uredbe o zaštiti podataka uvršten je na dnevni red Sabora koji će ga donijeti po hitnom postupku prije 25. svibnja 2018., kad kreće primjena Opće uredbe o zaštiti podataka u cijeloj EU. Usprkos tomu što je najveći broj komentara pristiglih na javno savjetovanje o nacrtu ovog prijedloga bio protiv toga da se tijela javne vlasti isključe od primjene upravnih novčanih kazni, ovaj je članak ostao nepromijenjen. Naglašeno je, međutim, da se ova iznimka odnosi isključivo na tijela državne uprave i druga državna tijela te jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Bez obzira na tako ograničenu definiciju tijela javne vlasti njihovo izuzimanje od odgovornosti prema zaštiti osobnih podataka koje prikupljaju može imati nesagledive posljedice. Nedavno ubojstvo slovačkog novinara Jána Kuciaka, primjerice, povezuje se s curenjem njegovih osobnih podataka iz tijela javne vlasti kojem je poslao zahtjev za informacijom.

Gotovo trećina prihvaćenih komentara odnosi na odgovornost odgovorne osobe u poduzeću i sugerira da je poduzeće preuzak pojam, te da bi odgovornost odgovorne osobe – ako ju je zakonom uopće potrebno posebno utvrditi nakon što je subjektu već propisana kazna - trebalo proširiti i na druge pravne subjekte. Ovaj članak brisan je iz konačnog prijedloga. Usvojeni su i komentari vezani za Zapisnik o provedenom nadzoru Agencije za zaštitu osobnih podataka (AZOP), pa je tako na 15 dana produljen rok u kojem nadzirana osoba može dati primjedbe na Zapisnik. Ostali se prihvaćeni komentari mahom odnose na lektorske i redaktorske ispravke teksta Zakona.

Među ostalih 250 neprihvaćenih komentara najviše je odbijeno onih koje se odnose na Agenciju za zaštitu osobnih podataka (AZOP) i njezine nadležnosti koja ovime postaje izuzetno moćno, ali i dalje nedovoljno politički neovisno tijelo. Tako nisu prihvaćeni prijedlozi, među kojima i onaj iz GONG-a, za transparentniju proceduru izbora ravnatelja i zamjenika ravnatelja Agencije, kao i osiguravanje veće razine neovisnosti ove institucije od izvršne vlasti. Javni poziv za dostavu kandidatura za ravnatelja AZOP-a tako će, umjesto matičnog saborskog tijela, raspisivati Ministarstvo uprave, a Hrvatskom saboru Vlada će predložiti tek jednog kandidata, umjesto da se oni na javnom natječaju javljaju nadležnom saborskom Odboru, tako da javnost ima pristup i njihovim životopisima i javnim «razgovorima za posao» na sjednici Odbora.

„U postupku imenovanja Hrvatski sabor ima pravo imenovati predloženog kandidata, odnosno odbiti njegovo imenovanje, a čime je ispunjen uvjet odabira kandidata“, obrazlaže ovu odluku predlagatelj Zakona. Istom procedurom, dakle na prijedlog Vlade, Sabor će odlučivati i o razrješenju ravnatelja AZOP-a. K tome, predloženi preduvjet za kandidate za ravnatelja AZOP-a da najmanje godinu dana prije raspisivanja natječaja ne mogu biti članom/icom niti jedne političke stranke, nije pozitivno ocijenjen. Ministarstvo uprave je potvrdilo sklonost vrlo fleksibilnom kriteriju za izbor članova Državnog izbornog povjerenstva, ali ne i rigoroznijem kriteriju za izbor članova Povjerenstva za odlučivanje o sukobu interesa: „U pogledu pripadnosti političkoj stranci jasno je definiran kriterij da osobe koje su članovi političkih stranaka ne mogu se kandidirati. Nema pouzdanog pokazatelja iz kojeg bi bilo vidljivo koja je to dužina razdoblja (jedna, tri ili pet godina) između završetka članstva u političkoj stranci i kandidature za obnašanje dužnosti pouzdano osigurava političku neovisnost kandidata u njegovom budućem radu“. Time je razina neovisnosti AZOP-a od izvršne vlasti, kao i stranačke pripadnosti dovedena do razine na kojoj je moguće zamisliti kako ovo nadzorno tijelo bira koga nadzirati uključujući neprimjerene kriterije lojanosti.

Zbog širokih reperkusija Uredbe na gotovo sve segmente društva, GONG je upozorio i na potrebu provedbe procjene učinaka zakona kako je to učinjeno u drugim članicama EU, poput Slovenije. No, zakoni koji se donose radi provedbe uredbe EU u Hrvatskoj ne podliježu procjeni učinaka provedbe. Upozoreno je i na nedostatak odstupanja ili izuzeća od određenih odredbi Uredbe u slučajevima obrade osobnih podataka isključivo u novinarske svrhe ili u svrhe akademskog, umjetničkog ili književnog izražavanja [Uredba deklamacija (153) čl. 85.], kao i propisi koji bi uskladili javni pristup službenim dokumentima i ponovnu uporabu informacija iz javnog sektora s pravom na zaštitu osobnih podataka [Uredba deklamacija (154) čl. 86.]. Na ovu se primjedbu predlagatelj Zakona uopće nije očitovao, a odstupanja od prava ispitanika utvrđuju se samo kod obrade osobnih podataka u svrhu službenih statistika.

Shodno tome, ovaj pozitivan zakonski propis usmjeren prema zaštiti osobnih podataka građana u Hrvtaskoj bi se lako mogao okrenuti protiv građana – i iskoristiti kao prepreka ostvarivanju prava iz Zakona o pravu na pristup informacijama.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva.

Razvoj edukacijskih modula sufinancirala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj.

Informacije i stavovi iz publikacija su odgovornost autora i suradnika u izradi i ne predstavljanju službeni stav Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

chevron-right