Nova pravila u raspravi

16. ožujka 2018.

Iako izmjene Poslovnika idu u pravcu stvaranja učinkovitijeg i kvalitetnijeg parlamentarnog rada, postoje odredbe koje mogu dovesti u pitanje dosegnute standarde parlamentarizma i slobodno te pravovremeno izlaganje stajališta klubova i zastupnika. Ovo su prijedlozi koje je GONG uputio u e-savjetovanje o nacrtu izmjena i dopuna Poslovnika Hrvatskoga sabora.

Predloženim izmjenama se ne jača uloga parlamenta kao nositelja zakonodavne vlasti i institucije čija je zadaća propitivati rad Vlade koja odgovara Saboru. Dodatno, zbog osiguravanja prostorno-tehničkih uvjeta te stručne podrške za kvalitetan rad pojedinih zastupnika, kao i za sustavnu komunikaciju zastupnika s biračima iz izbornih jedinica koje predstavljaju, neophodno je planirati i financijske investicije u infrastrukturu. Ovo se posebno odnosi na potrebu unapređenja otvorenosti Hrvatskog sabora prema online javnosti.

Posebno ističemo potrebu donošenja Etičkog kodeksa koji bi precizirao standarde ponašanja saborskih zastupnika, u skladu sa Strategijom suzbijanja korupcije za razdoblje od 2015. do 2020. godine, u kojoj je posljednje tromjesečje 2015. zadano kao rok za provedbu, i preporukama GRECO-a:

  • izradu i usvajanje kodeksa ponašanja za saborske zastupnike uz sudjelovanje samih zastupnika te osiguranje jednostavnog javnog pristupa kodeksu (koji će uključivati podrobne smjernice o npr. sprječavanju sukoba interesa u obavljanju saborskih dužnosti, mogućnostima iznošenja podataka na ad hoc osnovi i samoizuzeća u posebnim situacijama sukoba interesa, darovima i drugim koristima, kontaktima s trećim osobama, deontologiji dvojnih mandata itd.);
  • povezivanje kodeksa s vjerodostojnim mehanizmom nadzora i provedbe (preporuka i.); razvoj učinkovitih internih mehanizama za promicanje, osvješćivanje, a time i očuvanje integriteta u Saboru, na razini pojedinaca (povjerljivo savjetovanje) i institucija (stručno usavršavanje, institucionalne rasprave o etičkim pitanjima vezanima uz parlamentarno ponašanje itd.).
  • daljnji razvoj komunikacijskih i savjetodavnih kanala zajedno s Hrvatskim saborom te, u bliskoj koordinaciji s Povjerenstvom za odlučivanje o sukobu interesa, pripremu posebnih smjernica o sukobu interesa do kojeg može doći u obavljanju saborskih dužnosti.

Ono što nije obuhvaćeno predloženim i objavljenim izmjenama Poslovnika je tretiranje zakonodavnih prijedloga opozicije koji čekaju mjesecima na raspravu što ugrožava kvalitetu parlamentarizma te onemogućuje da se raspravlja o njihovim prijedlozima u aktualnom trenutku i primjerenom roku. Prijedlozi opozicije koji se šalju u zakonodavnu proceduru moraju zauzeti ravnopravnije mjesto te im omogućiti raspravu bez zavlačenja kako bi se i na taj način pokazao doprinos opozicije i upoznalo javnost i birače o njihovim aktivnostima i prijedlozima.

Nadalje, izmjene ne idu u pravcu da se uvedu mehanizmi koji bi uveli konkretne mjere odgovornosti ukoliko Vlada, tj. ministarstva ne odgovore u propisanom roku od 30 dana na zastupnička pitanja.

Pohvalno je što se uvodi mogućnost da matično radno tijelo može organizirati javno saslušanje radi pribavljanja stručnih mišljenja ili šire rasprave o prijedlogu akta, pojedinih rješenja iz prijedloga ili važećeg akta ili radi razjašnjenja nekog pitanja od javnog interesa.

Članak 31.a

Potrebno je dodatno precizirati minimalni standard prostornih i tehničkih uvjeta te stručnih i administrativnih poslova za rad svakog pojedinačnog zastupnika, što je u aktualnoj situaciji moguće precizirati postojećim prosjekom po svakom zastupniku. K tome, neophodno je omogućiti uvjete za terensku komunikaciju zastupnika s biračima iz izbornih jedinica koje predstavljaju.

Članak 44. novi stavci 5. i 6.

U izvješća u kojima u pravilu raspravlja Hrvatski sabor, a ne samo matično radno tijelo, a s obzirom da je pravo na pristup informacijama Ustavom i Zakonom o pravu na pristup informacijama zajamčeno pravo svih fizičkih i pravnih osoba na dobivanje informacija koje posjeduju tijela javne vlasti u RH, potrebno je uključiti i izvješće o provedbi Zakona o pravu na pristup informacijama što ga Povjerenik za informiranje podnosi Hrvatskome saboru najkasnije do 31. ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

Članak 47. novi podstavak 2.

Ukoliko se predsjedniku radnog tijela daje mogućnost sazivanja tematskih sjednica isključivo na temelju prethodnog zaključka radnog tijela, onda je neophodno osigurati pravo opoziciji iz čijih se redova biraju predsjednici pojedinih radnih tijela da u tim tijelima definira sazivanje tematske sjednice.

Članak 235.

Ograničavanjem prava zastupnika na najviše tri replike po jednoj točki dnevnog reda je neproporcionalno ograničavanje govora zastupnika s obzirom na ukupan broj zastupnika na čija je izlaganja replika moguća te bi se umjesto ograničavanja replika u odnosu na cijelu točku trebalo promisliti o ograničavanju replika prema jednom govorniku.

Članak 249. a

S obzirom na mogućnost održavanja plenarnih sjednica utorkom (kao i ponedjeljkom) štetno je iz preciziranja termina za iznošenje stajališta kluba zastupnika ograničiti samo na srijedu i četvrtak, a ne i omogućiti u utorak, kao i ponedjeljak.

Članak 255.

Ukoliko bi se Poslovnikom ukinula mogućnost poimeničnog glasovanja, otvara se opasnost stvaranja nepotpunih podataka o glasanju pojedinih zastupnika u slučaju kvara sustava za elektroničko glasovanje kada se može provesti glasanje dizanjem ruke, a bez prikupljanja preciznih podataka o pojedinačnom stavu svakog zastupnika. Stoga je neophodno ostaviti poslovničku mogućnost poimeničnog glasanja, a u praksi maksimalno koristiti sustav elektroničkog glasanja.

Članak 258.

Ovaj članak nikako ne bi smio biti brisan kako bi se i u slučaju kvara sustava za elektroničko glasanje ostavila mogućnost prikupljanja potpunih podataka o glasanju svakog pojedinačnog zastupnika.

Članak 256. novi stavak 4.

te

Članak 280. stavak 2. podstavak 5.

Na internetskim stranicama Hrvatskog sabora potrebno je objaviti rezultat elektroničkog glasanja svakog zastupnika, kako na plenarnoj tako i na sjednicama radnih tijela.

GONG je Centar znanja u području građanskog aktivizma i izgradnje demokratskih institucija društva u okviru Razvojne suradnje s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva.

Razvoj edukacijskih modula sufinancirala je Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva kroz Centre znanja za društveni razvoj.

Informacije i stavovi iz publikacija su odgovornost autora i suradnika u izradi i ne predstavljanju službeni stav Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

chevron-right